U Bruxellesu izražavaju zabrinutost zbog planiranog velikog povećanja rashoda hrvatske države u sljedećoj godini, u kojoj nas čekaju tri izborna ciklusa, dok analitičari upozoravaju da hrvatski proračuni ionako uglavnom služe politici
Europska komisija je hrvatskom proračunu za sljedeću godinu upalila žuto svjetlo na svom fiskalnom semaforu.
Naime, u novom jesenskom semestru, ocjeni proračunskih politika članica Europske unije, u Bruxellesu su izrazili zabrinutost zbog predviđenog snažnog rasta proračunskih rashoda u Hrvatskoj u 2024., godini u kojoj nas, inače, čekaju čak tri izborna ciklusa - za Europski parlament, Sabor i predsjednika države.
'Ekspanzivan proračun'
U izvješću Europske komisije prijedlog hrvatskog proračuna ocjenjuje se kao "ekspanzivan“, i to nakon godina u kojima je Hrvatska uglavnom smanjivala proračunski manjak.
Inače, taj je trend prekinut već u ovoj godini, u kojoj smo imali snažno povećanje proračunskih rashoda i deficita. U sljedećoj godini u Vladi očito žele dodatno povećati ionako velike rashode i minus u državnoj blagajni i tako otvoriti fiskalnu Pandorinu kutiju.
U Banskim dvorima, doduše, planiraju i nastavak smanjenja udjela javnoga duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), no sam nominalni iznos duga nastavit će rasti.
'Packa' Europske komisije
Iako bi po oba kriterija - fiskalnom deficitu i javnom dugu, Hrvatska u sljedećoj godini trebala biti u okviru kriterija iz Maastrichta, eurokrate brine najavljeni velik rast državne potrošnje. Slabu utjehu pritom nam može predstavljati činjenica da nismo jedina članica eurozone i EU koja je dobila "packu“ Europske komisije.
"Belgija, Finska, Francuska i Hrvatska riskiraju da ne budu u redu. Te članice namjeravaju povećati neto potrošnju iznad preporučenog maksimuma i pozvane su da poduzmu neophodne mjere“, upozorava se u dijelu izvješća kojeg je Europska komisija objavila u utorak, a koji je u djelokrugu povjerenika za gospodarstvo Paola Gentilonija.
Rekordni proračunski rashodi
Podsjetimo, prema prijedlogu proračuna za sljedeću godinu kojeg je skrojila Vlada, proračunski bi prihodi u 2024. godini trebali porasti na 28,5 milijardi eura. To je tri posto ili oko 800 milijuna eura više nego što je planirano u ovoj godini.
No, proračunski bi rashodi trebali porasti za čak 11,2 posto ili za 3,3 milijarde eura u odnosu na ovu godinu, te bi u 2024. trebali doseći dosad rekordnih 32,6 milijarde eura.
Razlog takvom rastu potrošnje uglavnom je rast plaća korisnika proračuna, zatim rast mirovina i drugih socijalnih davanja, kao i rast troškova financiranja javnoga duga. Na rast izdataka u sljedećoj godini utječu i izdaci za pojedine infrastrukturne projekte, poput LNG terminala u Omišlju na Krku, kao i nabavke vojne opreme.
Dva i pol puta veći proračunski deficit
Kada se podvuče crta, proizlazi da će središnja državna blagajna u sljedećoj godini biti u minusu većem od četiri milijarde eura. To je čak dva i pol puta više nego u ovoj godini u kojoj se očekuje proračunski manjak od 1,6 milijardi eura, pokazuju Vladini proračunski dokumenti.
Dodamo li središnjoj državi i izvanproračunske fondove te lokalnu samoupravu, koja je uglavnom u plusu, ukupan proračunski deficit u Hrvatskoj u 2024. godini trebao bi iznositi nešto više od 1,5 milijardi eura ili 1,9 posto hrvatskog BDP-a.
Usporedbe radi, fiskalni planovi za ovu godinu govore o deficitu opće države od 235 milijuna eura ili 0,3 posto BDP-a, što znači da se radi o velikom povećanju ukupnog proračunskog minusa, kako u nominalnim, tako i u relativnim iznosima. U 2022. godini Hrvatska je čak imala mali suficit u javnim financijama u iznosu od 76 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a.
Javni dug nominalno raste, ali pada njegov udio u BDP-u
Raste, naravno, i iznos javnoga duga, iako njegov udio u BDP-u pada, i to ponajprije zbog bržeg rasta hrvatskoga gospodarstva od rasta iznosa javnoga duga.
Tako bi javni dug u sljedećoj godini trebao iznositi oko 47,6 milijardi eura, što je oko 1,2 milijarde više nego u ovoj godini. No, udio javnoga duga u BDP-u trebao bi se nastaviti smanjivati pa bi u 2024. godini trebao pasti na 58 posto BDP-a, dok u ovoj godini iznosi 60,7 posto BDP-a.
Inače, proračunska konstrukcija za sljedeću godinu rađena je na procjeni rasta hrvatskog BDP-a od 2,8 posto, isto koliko i u ovoj godini. U Vladi u sljedećoj godini očekuju stopu inflacije od 3,1 posto, što se pozitivno odražava na bolje punjenje proračuna.
Većina članica eurozone i EU daleko od ispunjavanja kriterija iz Maastrichta
Prema kriterijima iz Maastrichta, dopušteni fiskalni deficit iznosi tri posto BDP-a, dok je dopuštena razina javnoga duga 60 posto BDP-a.
Najveći dio članica eurozone i EU u 2022. godini, što su i posljednji dostupni podaci na Eurostatu, nije ispunjavao ta dva kriterija. Konkretno, prema podacima Eurostata, oba je kriterija, važna za zdravlje javnih financija, ispunjavalo samo 10 članica EU - Bugarska, Danska, Estonija, Irska, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Slovačka i Švedska. Od njih, tri zemlje (Bugarska, Danska i Švedska) nisu članice eurozone.
Ako je suditi po proračunu koji je Vlada poslala u Sabor, Hrvatska bi se sljedeće godine konačno trebala vratiti na tračnice postavljene u Maastrichtu. Unatoč tome, u Bruxellesu izražavaju zabrinutost zbog smjera kretanja hrvatskih javnih financija, a posebno zbog prave eksplozije javne potrošnje koja se predviđa u superizbornoj 2024. godini.
Politički umjesto razvojno motivirani proračuni
Stručnjaci kažu da nas takav stav Bruxellesa ne bi trebao čuditi i da bismo se nad stanjem naših javnih financija trebali zabrinuti ponajprije mi sami.
"Hrvatski proračun stalno raste i nije uravnotežen. Ne sjećam se da je u proteklih 20 godina nijedan hrvatski proračun bio politički neutralan. Ne treba nam Europska komisija da bi nas na to upozorila, sve to znamo i sami“, upozorava za Euractiv ekonomski analitičar Damir Novotny.
Dodaje i kako hrvatski proračuni ne oslikavaju ekonomsku politiku zemlje, iako bi se ona kroz njih trebala vidjeti. Umjesto toga, proračuni kroje prema trenutnim potrebama politike. Ipak, ističe kako od ulaska u EU kroz hrvatski proračun prolaze znatna sredstva iz fondova Unije, čime se financiraju projekti.
'U Hrvatskoj puno ljudi ovisi o proračunu, poput skupine prosjaka'
"Ovakav proračun izaziva neravnoteže u fiskalnoj sferi i Europska komisija na to upozorava. U Hrvatskoj puno građana i tvrtki ovisi o proračunu i stalno, poput skupine prosjaka, očekuje neka proračunska davanja, a to je problem“, ističe Novotny.
Naravno, toga ima i u drugim zemljama. No, dok je kod većine njih tako nešto ipak izuzetak od pravila, kod nas je pravilo, jer se na proračun gleda kao na socijalni instrument, pojašnjava naš sugovornik.
Rast iznosa javnoga duga u uvjetima rasta kamata
Posljedice takve fiskalne politike ogledaju se i u nominalnom rastu javnoga duga, budući da "proračunsku rupu“ treba nekako zatvoriti. Iako udio javnoga duga u BDP-u pada, Novotny ističe kako imamo preveliki dug državnog sektora.
Dodatni problem je što do rasta deficita i javnoga duga u nominalnom iznosu dolazi u vrijeme kada kamatne stope rastu. To, naime, znači da rastu i troškovi financiranja deficita, zaključuje Novotny.
Za dio članica EU sporne subvencije za preskupe energente
Sreća u nesreći je što se Hrvatska u novom izvješću Europske komisije ipak nije našla u skupini zemalja kojoj je Bruxelles upalio crveno proračunskog svjetlo.
U toj skupini se nalaze Austrija, Njemačka, Italija, Luksemburg, Latvija, Malta, Nizozemska, Portugal i Slovačka, za koje je Europska komisija procijenila da nisu u potpunosti u skladu s preporukama za sastavljanje proračuna koje je dala. U Bruxellesu dio njih uglavnom prozivaju zbog subvencija za preskupe energente.
S druge strane, u Europskoj komisiji su pohvalili Cipar, Estoniju, Grčku, Irsku, Litvu, Sloveniju i Španjolsku. Te članice zone eura sastavile su svoje prijedloge proračuna u skladu s preporukama Europske komisije, zaključuje se u izvješću.