U Ministarstvu financija ističu da se obveznice izdaju radi refinanciranja duga koji dospijeva na naplatu, no riječ je o drugom velikom zaduženju države na domaćem tržištu u samo nekoliko tjedana

Kako stoji u priopćenju Ministarstva financija od četvrtka, država je izdala obveznice namijenjene domaćem tržištu kapitala u nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura.

Velik interes ulagatelja

Novo izdanje obveznica realizirano je uz prinos od 3,81 posto i godišnju kamatnu stopu od 3,7 posto. Rok dospijeća obveznica je 2033. godine, što znači da su izdane na deset godina.

U Ministarstvu financija ističu da je interes ulagača za novim obveznicama bio velik. Knjiga upisa bila je otvorena u srijedu, 23. studenoga, u 9 sati, a zatvorena je istoga dana već u 14.30 sati.

"Ukupan interes ulagatelja u današnjoj knjizi upisa premašio je 2,3 milijarde eura, a s obzirom na odabrani rok dospijeća, ostvarena je značajna potražnja po svim kategorijama institucionalnih ulagatelja, uključujući mirovinske fondove, banke, osiguranja i investicijske fondove“, napominje se u priopćenju Ministarstva financija.

Dodaje se kako su postignuti konačni uvjeti izdanja i razina interesa od strane ulagatelja "još jednom afirmirali snažan status Republike Hrvatske kao atraktivnog izdavatelja na domaćem tržištu kapitala“.

Novac od obveznica ide za refinanciranje dugova

U Katančićevoj ističu i kako će novac prikupljen novim izdanjem obveznica biti iskorišten za refinanciranje obveza po obveznicama u nominalnom iznosu od 1,5 milijardi eura, koje dospijevaju 27. studenoga. Drugim riječima, novo izdanje obveznica neće povećati razinu javnoga duga.

Inače, aranžeri novog izdanja obveznica su Erste, OTP i Privredna banka Zagreb, kao i Raiffeisenbank i Zagrebačka banka, zaključuje se u priopćenju Ministarstva financija.

Drugo zaduženje države na domaćem tržištu u samo nekoliko tjedana

Ovo je već drugi put u samo nekoliko tjedana da se država zadužuje na domaćem tržištu. Naime, Vlada je nedavno izdala "narodne trezorce“, trezorske zapise namijenjene građanima, od čije je prodaje prikupila, prema podacima Ministarstva financija, nešto više od 1,13 milijardi eura.

Trezorski zapisi su kratkoročni dužnički instrument koji ulagačima u ovom konkretnom slučaju nosi godišnji prinos od 3,75 posto. Rok dospijeća "narodnih trezoraca“ je 21. studenoga sljedeće godine.

Ponuda "narodnih trezoraca“ realizirana je putem poslovnica Fine, i to u dva kruga upisa.

Prvi je krug bio namijenjen fizičkim osobama, odnosno "običnim“ građanima. U tom krugu, koji je trajao od 13. do 20. studenoga, 36.643 građana kupilo je trezorske zapise u nominalnom iznosu nešto većem od milijardu eura, pri čemu su se trezorci, nominalne vrijednosti 1000 eura, upisivali po cijeni od 963,95 eura, odnosno umanjeno za godišnji prinos od 3,75 posto. Tako su građani u državnu blagajnu uplatili ukupno nešto manje od 970 milijuna eura.

Drugi krug upisa trezoraca održan je 21. studenoga, a bio je namijenjen institucionalnim ulagačima. Zaprimljene su 22 ponude, a prihvaćeno je njih 10, u ukupnom iznosu od oko 124 milijuna eura, pokazuju podaci Ministarstva financija.

Predizborni proračun

Nova državna zaduženja na domaćem tržištu događaju se u trenutku kada vladajući usvajaju proračun za sljedeću godinu, koji se temelji na velikom povećanju državne potrošnje i rastu deficita. Analitičari su već ocijenili da se novi proračun, koji se usvaja za godinu u kojoj nas čekaju čak tri izborna ciklusa, slobodno može nazvati predizbornim, o čemu je Euractiv već pisao.

Prema Vladinom prijedlogu proračuna koji se nalazi na saborskim klupama, ukupni proračunski prihodi u sljedećoj godini planirani su u iznosu od 28,5 milijardi eura, što je tri posto više nego u ovoj godini. Ukupni proračunski rashodi planirani su u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je čak 11,2 posto više nego ove godine.

Planirani proračunski deficit u 2024. dva i pol puta veći nego ove godine

Kada se podvuče crta, deficit središnjeg proračuna u sljedećoj bi godini trebao iznositi oko 4,1 milijardu eura. Usporedbe radi, ove je godine, prema Vladinim planovima, trebao iznositi oko 1,6 milijardi eura. To znači da je planirani deficit u sljedećoj godini dva ipol puta veći od onog u ovoj godini. 

U sljedećoj je godini planiran i veliki rast deficita opće države, u koju, osim središnjeg državnog proračuna, ulaze još i izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava. Tako bi ukupan fiskalni deficit u 2024. godini trebao doseći 1,9 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u proračunskim planovima za ovu godinu planiran deficit opće države od 0,3 posto BDP-a.

Udio javnoga duga u BDP-u nastavlja padati, ali dug države u nominalnom iznosu raste

Jasno je da takvu "rupu“ u javnim financijama nečim treba financirati, a jedan od načina za to su i nova zaduženja. Ipak, u Banskim dvorima tvrde kako u sljedećoj godini neće doći do porasta udjela javnoga duga u BDP-u, iako će njegov nominalni iznos nastaviti rasti. Štoviše, Vladine proračunske projekcije pokazuju da bi udio javnoga duga u 2024. trebao pasti s ovogodišnjih 60,7 posto na 58 posto BDP-a, čime bi se Hrvatska vratila u zonu poštivanja kriterija iz Maastrichta.

Međutim, u nominalnom iznosu, javni dug će i u sljedećoj godini porasti, i to za gotovo 1,2 milijarde eura. Preciznije, javni dug u sljedećoj godini trebao bi iznositi oko 47,6 milijardi eura, dok je u za ovu godinu planiran u iznosu od 46,4 milijardi eura, pokazuju Vladine projekcije.

Upozorenja Europske komisije i analitičara 

Iako su projicirani fiskalni deficit i javni dug za sljedeću godinu unutar kriterija iz Maastrichta, Europska komisija je u novom izvješću o stanju javnih financija u Europskoj uniji upozorila Hrvatsku da je na rubu da joj proračunska politika u sljedećoj godini sklizne s tračnica koje je postavio Bruxelles.

I ekonomski su analitičari upozorili na važnost održavanja zdravih javnih financija u sljedećoj, superizbornoj godini, o čemu je Euractiv također već pisao.