Stručnjaci, međutim, upozoravaju na visoku inflaciju, što bi u praksi moglo značiti da će ukupni računi biti veći nego lani, ali ne i količinska prodaja
Hrvati bi ove godine na Crni petak, posljednji petak u studenom koji je u znaku sniženja i šoping groznice, mogli potrošiti preko 70 milijuna eura ili 10 posto više nego lani, pokazuju projekcije Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Lani je na Crni petak, 25. studenoga, izdano 3,96 milijuna računa, čija je ukupna vrijednost iznosila 493 milijuna kuna, odnosno oko 65,4 milijuna eura, pokazuju podaci Porezne uprave koje smo dobili od HGK.
Ako se ostvari najava povećanja prodaje za oko 10 posto, onda to znači da će ukupan promet na Crni petak biti preko 70 milijuna eura.
Lani iznos prodanih roba na Crni petak 'podgrijale' i zadnje pripreme za uvođenje eura
"Očekujemo da će potrošnja u odnosu na prošlu godinu rasti više od 10 posto“, kratko su nam kazali u HGK.
Inače, prošle je godine na Crni petak zabilježen snažan rast prodaje, budući da je izdano 11 posto više računa nego na Crni petak u 2021. godini, dok je njihova vrijednost porasla za 16 posto.
No, valja naglasiti da je i prošlogodišnji Crni petak bio u znaku visoke inflacije, koju su podgrijale i završne pripreme za uvođenje eura.
Štoviše, Hrvatska je u studenom 2022. godine, prema podacima državne statistike, zabilježila inflacijski rekord od 13,5 posto, najveći otkako se vode podaci, pa je rast prodaje dijelom posljedica i velikog skoka maloprodajnih cijena, dijelom i zbog "zaokruživanja“ cijena. U prilog tome govori i veća dinamika rasta vrijednosti računa od broja izdanih računa.
Cijene hrane u godinu dana porasle za gotovo 9 posto, a odjeće i obuće za 7 posto
Ipak, to što će vjerojatno potrošiti nešto više nego lani ne znači, upozoravaju ekonomisti i trgovci, da će nužno više i kupiti. Zapravo, količinski će vjerojatno kupiti i manje nego prošle godine, ali te će robe i usluge, zbog viših cijena, više i platiti.
Razlog tome je i dalje visoka inflacija, koja je sada, međutim, ipak nešto slabija nego prije godinu dana. Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u listopadu iznosila 5,8 posto.
Međutim, taj se podatak odnosi na ukupan rast cijena u zemlji, dok se visina rasta cijena jako razlikuje od proizvoda do proizvoda i od usluge do usluge.
Tako su, primjerice, cijene hrane i bezalkoholnih pića u listopadu bile u prosjeku 8,7 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, alkoholna pića i duhanski proizvodi poskupili su za 5,4 posto, a odjeća i obuća za 6,6 posto.
Zdravstvene usluge, koje su u Hrvatskoj za Crni petak također na sniženju, u godinu su dana poskupile za 6,4 posto. Hotelske i restoranske usluge u godinu su dana poskupile za 12,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Ove godine utržit će se više, ali količinski će se vjerojatno prodati manje
Ne čudi stoga što ekonomisti i trgovci kažu kako se ove godine može očekivati možda i veći iznos računa koji će se izdati na Crni petak, iako će se, količinski gledano, vjerojatno prodati nešto manje roba i usluga nego lani.
Drugim riječima, pitanje je imaju li trgovci stvarno razloga trljati ruke. Ako se gleda samo financijski iznos računa, onda svakako imaju. No, ako se gledaju i prodane količine, onda baš i nemaju.
Crni petak u Hrvatskoj postao 'crni tjedan'
"Crni petak se u Hrvatskoj već odavno pretvorio u 'crni tjedan' jer prodaja po sniženim cijenama traje tijekom cijeloga tjedna. Inflacija svakako utječe na potrošnju, pa će se nominalni rast potrošnje dogoditi zbog viših cijena, dok će kupci realno kupiti manje nego lani“, objašnjava za Euractiv ekonomski analitičar Damir Novotny.
Slično razmišljaju i trgovci. Nekadašnji dugogodišnji šef Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) Boris Vukelić upozorava da se Hrvatska pretvorila u klasno društvo, u kojem dio ljudi ima novaca za potrošnju, a dio nema.
"Mi smo društvo koje je podijeljeno na klase. Oni koji imaju novaca troše kao da se ništa ne događa, bez obzira na cijene, a onima koji nemaju novaca je ionako stalno 'crni petak'“, kaže Vukelić za Euractiv.
Napominje i kako je Crni petak uglavnom rezerviran za velike igrače u sektoru trgovine koji si mogu priuštiti sniženja. Mali trgovci, upozorava, nemaju ni takve marže, ni takve odnose s dobavljačima da za Crni petak mogu značajno srezati cijene.
Sniženja u Hrvatskoj manja nego na Zapadu
Osim toga, kaže Vukelić, Crni petak je i u Hrvatskoj davno postao "crni tjedan“, tijekom kojeg se kupcima nude robe i usluge po sniženim cijenama. No, ta sniženja u Hrvatskoj manja su nego na Zapadu.
"U SAD-u, Nizozemskoj i drugim zapadnim zemljama se na Crni petak doista može kupiti dosta toga jer su toga dana sniženja velika. S druge strane, kod nas sniženja traju i do sedam dana, ali su znatno umjerenija. Naši trgovci veliko sniženje na Crni petak, kakvo je uobičajeno u razvijenim zemljama, kompenziraju manjim sniženjima tijekom cijelog tjedna“, ističe Vukelić.
'Praznik trgovine'
Iako je Crni petak u zapadnim zemljama - a posebno u SAD-u, iz kojeg se proširio na Stari kontinent - prisutan već desetljećima, u Hrvatskoj je taj "praznik trgovine“ razmjerno nova pojava. Na popularnosti je Crni petak u nas dobio posljednjih desetak godina.
"Crni petak nema nikakve veze ni s kulturološkim, ni s vjerskim, ni s bilo kakvim drugim sličnim obilježjima. To je jedna od marketinških akcija kojima trgovci nastoje privući kupce i povećati prodaju“, objašnjava Novotny.
"Mi to kopiramo, kao i sve ostalo. Voditelji naših trgovačkih lanaca školovali su se vani i preuzeli su i tamošnje marketinške akcije te su ih neznatno nadogradili pa mi sada imamo cijeli 'crni tjedan'“, napominje Vukelić.
Očekuje se rekordni Crni petak u svijetu
No, bez obzira na to, čini se da je Crni petak u Hrvatskoj, ali i drugdje u svijetu, pustio korijenje. Tako novo istraživanje Boston Consulting Groupa (BCG) pokazuje da ove godine rekordnih 74 posto potrošača u svijetu iskoristiti ponude koje se pojavljuju tijekom rasprodaja u studenom.
Potrošnja na Crni petak, kao i na Cyber ponedjeljak i Dan samaca, u SAD-u, Njemačkoj i Švicarskoj ove bi godine trebala doseći vrhunac i u pojedinim zemljama premašiti prošlogodišnju za čak 22 posto, ističu u BCG-u.
U Hrvatskoj sniženja 30 do 40 posto
No, za razliku od prijašnjih godina, napominju u BCG-u, ovogodišnja potrošnja na Crni petak ipak će biti u znaku inflacije. To znači da, primjerice, više od polovine potrošača smanjuje svakodnevnu i nepotrebnu kupovinu, dok gotovo polovina uspoređuje cijene.
"Čak 41 posto potrošača kupuje prvenstveno temeljem ponuda i promocija. Ovaj trend potiče potrošače da studeni postane ključni mjesec za kupovinu, ne samo luksuznih proizvoda, nego i osnovnih potrepština“, poručuju u BCG-u.
Kažu kako se i u Hrvatskoj očekuju prilični popusti - od 30 do 40 posto.
Većina potrošača kombinirat će online i fizičku trgovinu
I informatička revolucija odražava se na Crni petak.
Tako samo deset posto potrošača za vrijeme Crnog petka namjerava kupovati isključivo u fizičkim trgovinama, dok će čak trećina kupaca trošiti isključivo online putem. Većina, odnosno 58 posto, kombinirat će fizičku i online kupnju, kažu u BCG-u.
Što se najviše kupuje na Crni petak?
I u HGK ističu da se posljednjih godina trgovina sve više seli na online kanale, a isti zaključak vrijedi i za Crni petak. U ukupnoj hrvatskoj maloprodaji udio online trgovine je 13 posto, što nas približava europskom prosjeku od 15,5 posto, kažu u Komori.
"Tradicionalno se najviše se kupuju odjeća i obuća, tehnika, ali i kozmetički proizvodi. U nekim kategorijama roba, kao što su bijela tehnika, e-oprema i namještaj, potrošači pri kupnji više biraju fizičke trgovine“, zaključuju u HGK, govoreći o tome što će se najviše u Hrvatskoj kupovati za Crni petak.