Dok su ranije Vlade proračune opisivale kao 'socijalne i razvojne', premijer Andrej Plenković sada govori o 'socijalno osjetljivom, održivom i ambicioznom' proračunu, no stručnjaci kažu da su u Banskim dvorima preoptimistični
Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog proračuna za sljedeću godinu i uputila ga saborski zastupnicima na usvajanje.
Proračunski prijedlog pokazuje znatno povećanje javne potrošnje u sljedećoj godini, zbog čega se proračun, kažu analitičari, i može nazvati predizbornim.
Pritom treba podsjetiti da Hrvatsku u sljedećoj godini čekaju čak tri izborna ciklusa - za Europski parlament, zatim parlamentarni i predsjednički izbori.
Proračun se temelji na očekivanom gospodarskom rastu od 2,8 posto
Proračun koji je skrojila Vlada temelji se na očekivanoj stopi rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sljedećoj godini od 2,8 posto. Istu stopu rasta hrvatskoga gospodarstva očekuju i u ovoj godini.
U Vladi računaju da će se inflatorna kretanja u sljedećoj godini znatno usporiti. Stoga očekuju da će stopa inflacije na razini cijele 2024. godine iznositi 3,1 posto, dok u ovoj godini očekuju stopu rasta opće razine maloprodajnih cijena od osam posto.
Proračunski prihodi rastu za 0,8, a rashodi za 3,3 milijarde eura
Prema Vladinom prijedlogu, ukupni proračunski prihodi u sljedećoj bi godini trebali iznositi nešto više od 28,5 milijardi eura, što je oko 800 milijuna eura, ili tri posto, više nego u ovoj godini.
Proračunski su rashodi projicirani u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je oko 3,3 milijarde eura, ili čak 11,3 posto više, nego u ovoj godini.
Planirani minus u središnjem proračunu preko 4 milijarde eura, dva i pol puta veći nego u ovoj godini
Kada se podvuče crta, proizlazi da bi središnja državna blagajna u 2024. godini trebala biti u minusu od gotovo 4,1 milijardi eura.
Usporedbe radi, proračunski plan za ovu godinu govori o proračunskom manjku nešto većem od 1,6 milijardi eura. To znači da bi deficit središnjeg proračuna države u 2024. trebao porasti dva i pol puta u odnosu na ovu godinu.
Ukupan proračunski deficit raste s 0,3 na 1,9 posto BDP-a
Kada u računicu uključimo i izvanproračunske fondove te lokalnu samoupravu, koji bi trebali biti u plusu, deficit opće države u 2024. godini trebao bi iznositi više od 1,5 milijardi eura ili 1,9 posto BDP-a.
Proračunski manjak u ovoj godini, prema Vladinim planovima, trebao bi iznositi 235 milijuna eura ili samo 0,3 posto BDP-a, dok smo na razini opće države u 2022. godini ostvarili višak od 76 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a, pokazuju podaci iz predložene proračunske konstrukcije za sljedeću godinu.
Udio javnoga duga pada ispod 60 posto BDP-a, ali sam iznos duga prilično se povećava
Unatoč znatnom povećanju deficita, u Vladi očekuju nastavak smanjenja udjela javnoga duga u BDP-u. Tako bi javni dug u 2024. godini trebao iznositi 58 posto BDP-a, dok planovi za ovu godinu govore o javnom dugu od 60,7 posto BDP-a.
Pojednostavljeno rečeno, javni dug u ovoj godini i dalje će biti iznad granice od 60 posto, koju nalažu kriteriji iz Maastrichta, dok bi u sljedećoj godini trebao pasti ispod te granice. No, to neće biti posljedica smanjenja samog iznosa javnoga duga - naprotiv, iznos će i u sljedećoj godini, zbog nastavka zaduživanja, nastaviti rasti! - nego bržeg rasta gospodarske aktivnosti od rasta samog javnog duga, čime se smanjuje i njegov udio u BDP-u.
Inače, u Vladi očekuju da će nominalni iznos javnoga duga u sljedećoj godini iznositi nešto manje od 47,6 milijardi eura. U ovoj bi godini iznos javnoga duga trebao iznositi oko 46,4 milijarde eura, pokazuju Vladini dokumenti o prijedlogu proračuna za sljedeću godinu.
Država od PDV-a u 2024. planira prikupiti 11 milijardi eura, a od trošarina 2,5 milijardi
Na prihodnoj strani proračuna središnje države, očekuje se da će ukupni porezni prihodi iznositi 16,1 milijardi eura, što je 4,2 posto više nego u ovoj godini.
Najveća stavka u poreznim prihodima svakako je PDV, od kojeg država u 2024. planira prikupiti gotovo 11 milijardi eura, odnosno 6,9 posto više nego u ovoj godini.
Velika su očekivanja i od trošarina, od kojih država u sljedećoj godini namjerava prikupiti gotovo 2,5 milijardi eura, što je 3,9 posto više nego u ovoj godini.
U Vladi sljedeće godine očekuju nešto manje prihode od poreza na dobit, iako bi i dalje trebali biti značajan punjač državne blagajne. Naime, država očekuje da će od poreza na dobit u 2024. prikupiti gotovo 2,2 milijarde eura, što je 7,7 posto manje nego u ovoj godini.
Država od doprinosa u sljedećoj godini planira prikupiti gotovo 4,6 milijardi eura ili 5,4 posto više nego u ovoj godini. To bi ponajprije trebala biti posljedica nastavka zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu.
Najviše rastu izdaci za zaposlene u državnom sektoru te za mirovine
Vlada u sljedećoj godini rashode najviše planira povećati za zaposlene u državnoj i javnim službama, i to za gotovo 1,5 milijardi eura, zatim za mirovine (gotovo 1,1 milijardi eura), te za provedbu projekata koji se financiraju novcem iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije (preko 720 milijuna eura), kao i za obnovu od potresa (gotovo 420 milijuna eura).
Rastu, međutim, i troškovi servisiranja javnoga duga, i to za preko 250 milijuna eura, pokazuju Vladini podaci.
Za nabavku borbenih vozila Bradley, Vlada će u sljedećoj godini povećati potrošnju za više od 40 milijuna eura.
Kada je riječ o ukupnim rashodima u sljedećoj godini, u Vladi su izračunali da će mirovinskom sustavu otići 8,4 milijardi eura, a zdravstvu 2,5 milijarde eura. Za socijalne potrebe izdvojit će se ukupno 1,8 milijardi eura, za obrazovanje i znanost 1,2 milijarde, a za gospodarstvo i poslovno okruženje 3,2 milijarde eura, dok je za ravnomjeran razvoj, promet i decentralizaciju namijenjeno 2,2 milijarde eura.
Osmi proračun Plenkovićeve vlade
U Vladi proračun više ne nazivaju "socijalnim i razvojnim“, kako je to bio običaj ranijih godina, ali ni nova ocjena proračuna kao "socijalno osjetljivog i održivog“, koju je u četvrtak iznio premijer Andrej Plenković, ne odstupa značajnije od prijašnje ocjene.
"Proračun je socijalno osjetljiv, nastavlja biti uporište za pomoć građanima i gospodarstvu, ali i za povećanje plaća te mirovina i ostalih socijalnih davanja“, kazao je Plenković, istakavši kako je riječ o osmom proračunu koji usvaja njegova Vlada.
Naglasio je da je proračun "održiv“ i odražava činjenicu da je Hrvatska sada već gotovo godinu dana članica eurozone. Uz to, premijer proračun smatra i "ambicioznim“.
Ipak, u Vladi upozoravaju kako živimo u neizvjesnim vremenima, što predstavlja izazov i za ekonomsku politiku u cjelini. Drugim riječima, temelji na kojima se zasniva proračunska konstrukcija mogu se promijeniti, čak i neovisno o tome što će se događati u samoj Hrvatskoj. U prilog tome, dovoljno je podsjetiti da se u blizini EU u ovom trenutku odvijaju dva ratna sukoba - ruska agresija na Ukrajinu i rat Izraela i Hamasa, što se odražava i na svjetsko gospodarstvo u cjelini.
'Rebalans je izgledan'
Za razliku od Vlade, analitičari s manje optimizma gledaju na predloženi proračun za sljedeću godinu. Tako ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako mu projekcije rasta BDP-a djeluju preoptimistično.
Stopa inflacije je, ističe, na tragu prognoza Europske središnje banke (ECB), ali kada se uzme u obzir što se događa u svijetu, teško je reći hoće li se inflacijski cilj i ostvariti.
"Bit će sigurno rebalansa i proračuna za 2024. godinu“, ocjenjuje Novotny za Euractiv.
Na pitanje je li Vladin prijedlog proračuna za sljedeću godinu predizboran, naš sugovornik odgovara da su "hrvatski proračuni i inače, uz poneke izuzetke, predizborni“.
'U proračunu se ne vide reforme'
Novotny upozorava kako su pojedini potezi koje Vlada vuče kontraproduktivni. Kao primjer za to navodi povećanje izdataka za plaće i socijalu, što završava u potrošnji i potiče inflaciju.
Također, kaže da se u prijedlogu proračuna ne mogu vidjeti reforme. Problem je i tržište rada, na kojem u javnom sektoru postoji visoka zaposlenost, dok u privatnom sektoru nedostaje radnika, no država ne nudi odgovor kako taj problem riješiti.
"To je pogrešna fiskalna politika, a ona je odraz loše ekonomske politike Vlade. Sreća je da je monetarna politika sada u nadležnosti ECB-a", zaključuje Novotny.
Dali i projekcije za 2025. i 2026. godinu
Dodajmo ovome kako su, uz prijedlog proračuna za sljedeću godinu, u Banskim dvorima, kao i ranijih godina, dali proračunske projekcije za naredne dvije godine.
Prema tim projekcijama, deficit opće države u 2025. godini trebao bi se smanjiti na 1,6 posto BDP-a, a u 2026. godini na 1,5 posto BDP-a.
Razina javnoga duga trebala bi se nastaviti smanjivati, i to na 56,6 posto BDP-a u 2025. i na 55,5 posto BDP-a u 2026. godini. No, i ovdje treba reći kako će javni dug i prema Vladinim projekcijama nastaviti rasti u nominalnim iznosima, a taj bi rast trebao "popeglati“ brži rast BDP-a, čime bi i udio javnoga duga u BDP-u trebao pasti.
Proračunske projekcije za naredne godine temelje se na očekivanoj stopi gospodarskog rasta od 2,7 posto u 2025. i 2,5 posto u 2026. godine, stoji u Vladinim proračunskim dokumentima.
Naravno, i realizacija tih projekcija ovisi o tome što će se događati u europskom i svjetskom gospodarstvu. Neki novi vanjski šok, naime, Hrvatsku i njene javne financije mogao bi skupo stajati.