Hrvatska je napravila značajne iskorake u fiskalnoj politici posljednjih godina, no napravile su ih i brojne druge članice Europske unije
Hrvatska je među članicama Europske unije koje su u prošloj godini napravile značajan iskorak u javnim financijama, pokazuju nedavno objavljeni podaci Eurostata.
Prema podacima eurostatističara, hrvatske su javne financije u 2022. godini iz zone minusa prešle u zonu laganog plusa, dok je udio javnoga duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) značajno smanjen, iako je sam iznos duga države porastao.
Snažan rast gospodarstva smanjio udio javnoga duga u BDP-u
Tako je manjak opće države - u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze još i izvanproračunski fondovi te lokalna samouprava - u 2021. godini iznosio 2,5 posto BDP-a ili oko 1,46 milijardi eura. Godinu kasnije, odnosno u 2022. godini, imali smo, prema podacima Eurostata, proračunski suficit od 0,1 posto BDP-a, odnosno državna je blagajna bila u plusu nekih 76 milijuna eura.
Udio javnoga duga u BDP-u u 2021. godini iznosio je 78,1 posto BDP-a, a u 2022. godini 68,2 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata. Ipak, sam nominalni iznos javnoga duga povećao se, i to s 45,6 milijardi eura krajem 2021. na oko 46,3 milijarde eura krajem prošle godine.
Rast nominalnog iznosa javnoga duga i pad njegova udjela u BDP-u može se objasniti znatno bržim stopama rasta hrvatskoga gospodarstva od rasta javnoga duga. Tako je, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), hrvatski BDP u 2021. porastao za 13,1 posto, i to nakon snažnog pada od 8,5 posto u 2020. godini, koja je bila u znaku recesije izazvane pandemijom koronavirusa. U 2022. godini stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj iznosila je 6,2 posto, pokazuju podaci središnje banke.
Jačanje gospodarske aktivnosti napunilo i proračun
"Hrvatska je od 2019. do sredine ove godine spadala među članice Europske unije s najvećim rastom BDP-a. Izuzetak je, naravno, 2020. godina, zbog koronakrize. Imali smo i velik rast zaposlenosti. Sve se to pozitivno odrazilo i na proračun“, ocjenjuje za Euractiv glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja.
Dodaje kako razloge dobre proračunske slike valja tražiti i u znatnom povećanju prihoda lokalne samouprave. To je posljedica rasta zaposlenosti i rasta plaća, zbog čega su se u lokalne proračune uplaćivali i veći iznosi po osnovi poreza na dohodak i prireza.
Naravno, dio zasluga za bolje punjenje proračuna ima i inflacija, koja je "napuhala“ i proračunske prihode.
U cijeloj priči o javnim financijama vrlo su važni i novci iz fondova EU.
Hrvatski aduti za rejting agencije
Hrvatska posljednjih godina, ističe Šaravanja, ima dobre trendove u fiskalnoj politici. Nastavi li ići tim putem, napominje, uskoro će ispuniti i one kriterije iz Maastrichta koje dosad nije ispunjavala, poput javnoga duga.
To će joj, ističe, predstavljati veliki adut u pregovorima s rejting agencijama, ali i u reputacijskom smislu, tim više što je ove godine ušla u eurozonu.
"Fiskalna situacija u kojoj se sada nalazimo bila nam je nezamisliva prije, recimo, desetak godina, kada smo se mučili s velikim proračunskim deficitom i udjelom javnoga duga u BDP-u. Sada smo ipak u bitno drukčijoj situaciji, što je dobra vijest i za građane i za gospodarstvenike. Bitno je da nastavimo s tim trendovima jer oni znače i predvidljivost poslovanja za tvrtke i otvaraju prostor ekonomskoj politici“, napominje Šaravanja.
Inače, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u 2012. godini, što je bila i posljednja godina prije pristupanja EU, imala proračunski manjak od 5,5 posto BDP-a, dok je javni dug iznosio 69,1 posto BDP-a.
No, valja upozoriti kako je i 2012. godina za Hrvatsku bila u znaku produljene recesije, koja je kod nas trajala punih šest godina. U recesijskim su uvjetima pad proračunskih prihoda i rast javne potrošnje uobičajeni, a sve se to, u pravilu, financira i većim zaduženjima države.
U sljedećoj godini nas čekaju tri izborna ciklusa
Šaravanja podsjeća da nas u 2024. čeka izborna supergodina. Stoga je, kaže, važno da jedan od prvih poteza nove Vlade, tko god je formirao, bude jasna poruka da se trendovi u fiskalnoj politici neće mijenjati, odnosno da na prvom mjestu ostaje uravnotežen proračun i daljnje smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u.
"Na tome se gradi i reputacija zemlje“, zaključuje naš sugovornik.
Dodaje kako očekuje da će podaci za ovu godinu pokazati nastavak pozitivnih trendova u fiskalnoj politici.
Hrvatska u 2022. među 5 članica EU s proračunskim suficitom, ali znatno manjim nego u drugim državama
Iako Hrvatska u fiskalnoj politici posljednjih godina napravila značajan iskorak, valja reći kako u tome nije ni usamljena, a ni najbolja u EU.
U 2022. smo, doduše, spadali među samo pet članica Unije koje su imale višak u proračunu, ali suficit koji smo ostvarili bio je najmanji u toj skupini zemalja.
Tako je Danska lani imala suficit u vrijednosti od čak 3,3 posto BDP-a, Cipar od 2,4 posto BDP-a, Irska od 1,7 posto BDP-a, a Švedska od 1,1 posto BDP-a.
Italija, Rumunjska i Mađarska rekorderi po proračunskom manjku u EU
S druge strane, čak 22 članice Unije lani su imale proračunski manjak. Najveći, čak osam posto BDP-a, imala je Italija.
Među rekorderima po minusu u javnim financijama bile su i Rumunjska, s fiskalnim deficitom od 6,3 posto BDP-a, zatim, Mađarska, s manjkom u javnim financijama koji je dosezao 6,2 posto BDP-a, i Malta s proračunskim minusom od 5,7 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.
Na razini eurozone, ukupan je fiskalni deficit u prošloj godini iznosio 3,6 posto BDP-a, dok je u 2021. bio na razini od 5,2 posto BDP-a.
Smanjio se i proračunski manjak na razini cijele EU, i to s 4,7 posto BDP-a u 2021. na 3,3 posto BDP-a u 2022. godini, pokazuju podaci eurostatističara.
Dodajmo ovome kako po kriterijima iz Maastrichta fiskalni deficit ne bi smio prelaziti tri posto BDP-a. No, u 12 članica Unije taj je deficit bio iznad te granice, upozoravaju u Eurostatu.
Javni dug u Estoniji samo 18,5 posto BDP-a, a u Bugarskoj 22,6 posto BDP-a
Hrvatska ne briljira ni po kriteriju javnoga duga. Iako se njegov udio u BDP-u lani znatno smanjio, i dalje je iznad granice koju dopuštaju kriteriji po Maastrichta, a prema kojima udio javnoga duga u BDP-u ne smije prelaziti 60 posto.
U Vladi očekuju da će udio javnoga duga u hrvatskom BDP-u u ovoj godini pasti na 60,7 posto, što je već blizu same granice iz Maastrichta. Pad ispod granice od 60 posto BDP-a trebao bi se dogoditi sljedeće godine.
No, kao i ranijih godina, to neće biti rezultat smanjenja samog iznosa javnoga duga, jer se on nastavlja povećavati, nego bržeg rasta BDP-a. U Banskim dvorima, naime, sada očekuju da će gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u ovoj godini porasti za 2,8 posto, na čemu su temeljili i nedavni rebalans proračuna za ovu godinu. Ranija očekivanja gospodarskog rasta u ovoj godini bila su manja.
Unatoč takvim kretanjima, treba reći da Hrvatska i dalje ima znatno veći udio javnoga duga u BDP-u od niza drugih članica EU.
Tako je javni dug Estonije krajem prošle godine iznosio samo 18,5 posto BDP-a, što je ujedno i najmanji udio javnoga duga u nekoj članici eurozone.
Bugarska je 2022. zaključila s javnim dugom od 22,6 posto BDP-a. To je svakako snažan adut za pristupanje zoni eura, kojem se u Sofiji, po novom, nadaju 1. siječnja 2025. godine.
Podaci eurostatističara pokazuju da niske razine javnoga duga imaju i Luksemburg, 24,7 posto BDP-a, zatim Danska, 29,8 posto BDP-a, i Švedska, 32,9 posto, kao i Litva, 38,1 posto BDP-a u 2022. godini. Od spomenutih država, Luksemburg i Litva su članice eurozone, dok Danska i Švedska nisu u zoni eura.
Javni dug Grčke lani čak 172,6 posto BDP-a, prezadužena i Italija
S druge strane, najveće razine javnoga duga u EU imaju upravo članice eurozone.
Najzaduženija među njima je Grčka, u kojoj je javni dug lani iznosio čak 172,6 posto BDP-a. Ipak, to je znatno manje nego u 2021., u kojoj je grčki javni dug iznosio 195 posto BDP-a.
Vrlo veliku zaduženosti ima i Italija, čiji je javni dug krajem prošle godine iznosio 141,7 posto BDP-a.
Slijedi Portugal, čiji je javni dug lani iznosio 112,4 posto BDP-a, pa Francuska, s javnim dugom od 111,8 posto BDP-a, i Španjolska, s javnim dugom koji je dosezao 111,6 posto BDP-a, te Belgija, čiji je javni dug prošle godine iznosio 104,3 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.
Kada je riječ o eurozoni u cjelini, njen je javni dug krajem prošle godine iznosio više od 12,2 bilijuna eura, što je činilo 91 posto njenog BDP-a. Ipak, udio javnoga duga u BDP-u eurozone lani je pao, budući da je u 2021. godini dosezao 94,8 posto BDP-a.
Na razini EU u cjelini, ukupan je javni dug krajem prošle godine iznosio vrtoglavih gotovo 13,3 bilijuna eura ili 83,5 posto BDP-a. Godinu ranije udio javnoga duga u BDP-u Unije bio je 87,4 posto BDP-a.
Postizborna borba s vjetrenjačama
Kada se podvuče crta, može se reći da se Hrvatska uklapa u trendove smanjenja proračunskoga deficita i javnoga duga koji je posljednjih godina prisutan u eurozoni i EU. U nekim segmentima pomaci su u Hrvatskoj veći nego u većini drugih članica, a u drugima manji.
Ipak, ono što će vjerojatno biti presudno za sliku javnih financija u Hrvatskoj u narednim godinama je potrošnja u sljedećoj godini, u kojoj nas očekuju čak tri izborna ciklusa - za Europski parlament te parlamentarni i predsjednički izbori. Dosadašnja je praksa u Hrvatskoj pokazala da u izbornim godinama značajno raste potrošnja države, nakon čega se nova Vlada bori s duhovima bliske prošlosti kako bi zauzdala potrošnju i dovela u red javne financije. Ta se borba dosad uglavnom pokazala kao borba s vjetrenjačama.