Ipak, Hrvatska i dalje ima drugu najveću stopu inflacije u eurozoni, iza Slovačke, a znatno iznad prosjeka zone eura
Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u listopadu je pala na 5,8 posto, pokazuju prve procjene inflacije koje je u utorak objavila državna statistika.
Riječ je o najsporijoj dinamici rasta maloprodajnih cijena još od veljače prošle godine, kada je stopa inflacije iznosila 6,3 posto.
Mjesec ranije, u siječnju 2022. godine, godišnja stopa inflacije iznosila je 5,7 posto. No, početak ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače prošle godine izazvao je inflacijski šok diljem svijeta, što je dovelo do snažnog rasta maloprodajnih cijena i u Hrvatskoj.
Nastavak trenda dezinflacije
Ovogodišnji listopad je drugi mjesec zaredom u kojem inflacija u Hrvatskoj slabi. Naime, nakon inflacijskog skoka na 7,8 posto na godišnjoj razini u kolovozu, stopa inflacije već se u rujnu smanjila i iznosila je 6,7 posto. U listopadu je očito nastavljen trend dezinflacije, odnosno usporavanja dinamike rasta cijena.
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s rujnom, opća razina cijena na malo u Hrvatskoj u listopadu je porasla za 0,4 posto, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U eurozoni veću inflaciju od Hrvatske i dalje ima jedino Slovačka
Unatoč tome, Hrvatska i dalje nema previše razloga za slavlje. Naime, kako pokazuju podaci koje je u utorak objavio Eurostat, Hrvatska i dalje ima drugu najveću stopu inflacije u eurozoni. Veću godišnju stopu inflacije od nas i dalje ima jedino Slovačka.
Podaci eurostatističara, koji koriste nešto drukčiju metodologiju izračuna inflacije od DZS-a, pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u listopadu iznosila 6,7 posto.
Istodobno, Slovačka je imala godišnju inflaciju od 7,8 posto, pri čemu valja napomenuti kako i ta zemlja, kao i Hrvatska, bilježi usporavanje inflacijskih pritisaka.
U rujnu je, podsjetimo, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 7,4 posto, a u Slovačkoj devet posto, prema metodologiji Eurostata.
Inflacija u Sloveniji tek za nijansu manja od one u Hrvatskoj
Tek za nijansu manju stopu inflacije od Hrvatske u listopadu je imala Slovenija, 6,6 posto.
I u slučaju našeg zapadnog susjeda radi se o nižoj inflaciji nego u rujnu, kada je iznosila 7,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Inflacija u eurozoni smanjila se na 2,9 posto
Godišnja stopa inflacije u zoni eura u listopadu je, prema preliminarnim podacima eurostatističara, iznosila 2,9 posto. To znači da je stopa inflacije u Hrvatskoj i dalje znatno iznad prosjeka eurozone.
Još u rujnu je stopa inflacije u eurolandu iznosila 4,3 posto.
Najmanja inflacija u Belgiji
Za razliku od rujna, kada su najslabiji inflacijski pritisci bili u Nizozemskoj, u listopadu je na posljednjem mjestu po dinamici rasta cijena u eurozoni bila Belgija, u kojoj je zabilježen pad opće razine cijena na godišnjoj razini od 1,7 posto.
No, i Nizozemska se nastavlja suočavati s deflacijom, odnosno s padom opće razine cijena, budući da je razina cijena i u toj zemlji u listopadu nastavila padati, i to za jedan posto.
Francuska postala inflacijski rekorder među velikim članicama
Među velikim članicama eurozone, najveću inflaciju i u listopadu je imala Francuska, 4,5 posto na godišnjoj razini.
Francuska je u rujnu od Njemačke preuzela neslavnu poziciju inflacijskog rekordera među tri najveće članice eurozone i Europske unije. Ipak, i stopa inflacije u Francuskoj u listopadu je bila manja nego u rujnu, kada je iznosila 5,7 posto.
U Njemačkoj je stopa inflacije u listopadu iznosila tri posto, manje nego u rujnu, kada je iznosila 4,3 posto.
Veliko smanjenje inflacijskih pritisaka u Italiji
U Italiji je u listopadu izmjerena godišnja inflacija od samo 1,9 posto.
To je veliki pad u odnosu na rujan, kada su cijene na malo u Italiji rasle po godišnjoj stopi od 5,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Mjesečna inflacija u Hrvatskoj po Eurostatu upola manja nego po podacima državne statistike
Podaci Eurostata pokazuju i da je mjesečna stopa inflacije u Hrvatskoj u listopadu iznosila samo 0,2 posto. To je upola manje od procjene DZS-a.
Pritom treba naglasiti da DZS inflaciju mjeri koristeći indeks potrošačkih cijena, koji se smatra dobrim pokazateljem inflacijskih kretanja na nacionalnoj razini, dok Eurostat koristi harmonizirani indeks potrošačkih cijena, koji je dobar za usporedbu među državama.
Cijene hrane i dalje vodeći generator inflacije
Kao i ranijih mjeseci, glavni generator inflacije i u Hrvatskoj i u ostatku eurozone u listopadu su bile cijene hrane.
Tako su cijene hrane, pića i duhanskih proizvoda u listopadu u Hrvatskoj porasle za 8,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U eurozoni je godišnja stopa rasta cijena hrane, pića i duhana u listopadu iznosila 7,5 posto.
Znatan rast zabilježile su i cijene usluga. U Hrvatskoj su one, prema podacima DZS-a, u listopadu porasle za 7,3 posto na godišnjoj razini, dok je njihov rast u zoni eura iznosio 4,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Što će biti s cijenama energenata?
S druge strane, cijene energenata u Hrvatskoj su, prema podacima državne statistike, pale za 0,2 posto na godišnjoj razini, dok je njihov pad u eurozoni, prema podacima eurostatističara, iznosio čak 11,1 posto.
S obzirom na to da je izbijanje novog rata na Bliskom istoku 7. listopada - kada je Hamas napao Izrael, a Izrael je uzvratio snažnim napadima na Gazu - izazvalo novi (zasad kratkotrajni) skok cijena nafte, može se očekivati da će se njegovi učinci u maloprodaji pokazati na sljedećim podacima o inflaciji, odnosno s određenom odgodom. Ipak, sve će ovisiti o tome što će se događati na trusnom bliskoistočnom terenu.
HNB: Vladine mjere ograničenja cijena pojedinih artikala usporile inflaciju
U komentaru koji je u utorak objavila Hrvatska narodna banka (HNB) ističe da je na smanjivanje inflacijskih pritisaka utjecalo usporavanje rasta cijena hrane s 10 posto u rujnu na 8,5 posto u listopadu. Ka
o jedan od razloga za to navode i Vladine mjere kojima su administrativno ograničene cijene 30 proizvoda.
'Moguć rast cijena nafte zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku'
I u središnjoj banci ukazuju na usporavanje dinamike rasta maloprodajnih cijena u sektoru energetike. Ipak, upozoravaju na mogućnost da se to promijeni.
"Porast cijena sirove nafte nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku bio je kratkotrajan te su se cijene ubrzo stabilizirale. Međutim, moguće povećanje tih cijena zbog geopolitičkih napetosti i dalje predstavlja znatan rizik za kretanje inflacije u budućnosti“, upozoravaju u HNB-u.
U sljedećoj godini prosječna stopa inflacije 2,4 posto
Zaključuju kako u ovoj godini očekuju prosječnu godišnju inflaciju od 8,8 posto, po metodologiji koju koristi Eurostat. To će biti manje nego u prošloj godini, kada je prosječna stopa rasta cijena na malo u Hrvatskoj iznosila 10,7 posto.
U 2024. i 2025. godini u HNB-u očekuju prosječnu godišnju stopu inflacije od 2,4 posto, ističe se u komentaru središnje banke. Upozorava se, međutim, na geopolitičke napetosti koje bi mogle ubrzati inflaciju.