EUROPA IMA PROBLEM: Europski industrijalci traže veću integraciju tržišta kapitala i više ulaganja u inovacije

ERT je skupina šezdeset velikih industrijskih kompanija koje su bila glavni pokretači ideje jedinstvenog tržišta EU osamdesetih godina prošlog stoljeća.

"Naš cilj jest analiza stanja konkurentnosti europske industrije", izjavio je za Euractiv  Jean-Francois van Boxmeer, predsjednik ERT-a, kao i predsjednik uprave telekom kompanije Vodafone.

Europa u zaostatku

I prema njihovim analizama, situacija je loša. Primjerice, u dokumentu nazvanom Vision Paper tvrdi se da EU ulaže znatno manje od drugih globalnih ekonomija u istraživanje i razvoj - tek 2,27 posto ukupnog BDP-a, u usporedbi s 2,40 posto u Kini, 3,45 posto u SAD-u i 4,81 posto u Južnoj Koreji.

Nadalje, u posljednjih 15 godina došlo je do velike razlike u stopi gospodarskog rasta između EU i SAD-a jer je EU zadržala makroekonomski kontraproduktivne politike štednje koje su sputavale nova ulaganja, dok su druge ekonomije aktivno investirale.

'Europa bi mogla postati muzej, a ne mjesto koje se razvija'

"Ako pogledate razliku u stopi rasta između SAD-a i Europe i projicirate isti trend za sljedećih deset godina, mogli bismo postati nevažni u gospodarskom smislu i postati neka vrsta jako lijepog muzeja za posjetitelje, ali ne više i mjesto koje se razvija i napreduje", kazao je van Boxmeer.

Jednako je alarmantan i Jacob Wallenberg, član upravljačkog odbora ERT-a i predsjednik kompanije Investor AB, tvrtke koja drži velike udjele u brojnim nordijskim kompanijama.

"Imamo pravi problem... Europi nedostaje osjećaj hitnosti, za kojeg mislimo da je toliko važan", kaže Wallenberg.

Kao primjer je uzeo mehanizam za praćenje razvoja ključnih tehnologije Australskog instituta za stratešku politiku (ASPI) koji prati koje države su vodeće u pojedinim tehnologijama. Od njih 44, Kina ima vodeću ulogu u njih čak 37, a SAD je na drugom mjestu.

"EU je bolno odsutna," kazao je Wallenberg.

Unutarnje prepreke

ERT se stoga zalaže se za snažniji fokus na gospodarski rast. Za to će biti potrebna još veća integracija jedinstvenog europskog tržišta.

"Europska komisija mora predvoditi sveobuhvatan program za oblikovanje zajedničkog tržišta u svim područjima politika, uključujući energetiku, digitalizaciju, kapital, okoliš i obranu", navodi se u dokumentu ERT-a, za kojeg se autori nadaju da će utjecati na program sljedeće Komisije koja će započeti s radom u jesen 2024.

ERT želi da Komisija proaktivnije "prisili države članice EU da odmah uklone nezakonite ili nerazumne barijere" unutar jedinstvenog europskog tržišta. Nadalje, Komisija bi se trebala više usredotočiti na usklađivanje i pojednostavljivanje postojećih pravila umjesto da stalno donosi nova.

Međutim, jedan od ključnih razloga zašto se EU toliko oslanja na propise jest činjenica da u svom arsenalu ima vrlo malo proračunskih alata za rješavanje problema putem, primjerice, subvencija ili poreznih olakšica, kao što to može SAD.

Fragmentirani poticaji

Industrija također poziva na dodatne poticaje za ulaganje u Europu.

"Važno je postići ravnoteža između mrkve i batine u kreiranju politika", kaže van Boxmeer.

Ukazao je na američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA) kao na primjer kako to napraviti bolje nego što to radi EU.

"Kao i u kod IRA, morate uložiti novac u infrastrukturna ulaganja koja će biti potrebna u Europi, prije svega u elektrifikaciju", kaže Van Boxmeer i kritizira europski pristup za kojeg smatra da je fragmentiran i da se s vodi na vatrogasne mjere "za male lokalne inicijative na razini pojedinih članica".

Dosadašnji način na koji se dopušta zemljama EU da same subvencioniraju svoje industrije ublažavanjem pravila o državnim potporama stavlja zemlje kao što je Njemačka u povoljniji položaj u odnosu na ostale, jer imaju mnogo više fiskalnih kapaciteta nego manje ili siromašnije članice.

"Ali, ako razmišljamo na europskoj razini, mislim da postoji mnogo stvari koje možete napraviti na način da sve članice od toga imaju koristi. U suprotnom, imat ćete prevelike razlike između ekonomija s jačim proračunima i onih koje su financijski slabije", kazao je van Boxmeer.

Strukturni problemi unutar Unije 

ERT također ukazuje na strukturne probleme u EU i postavlja pitanje bi li Unija trebala povećati svoj proračun kako bi platila europska ulaganja ili bi trebalo olakšati postupak donošenja odluka, primjerice o poreznim pitanjima, u kojima zasad EU može odlučivati samo uz jednoglasnu suglasnost svih država članica.

Međutim, Wallenberg i van Boxmeer nisu htjeli dati jasan odgovor na ova politički nezgodna pitanja.

"Mi nismo političari, mi možemo samo dati ideje kako izgledaju bolje politike", kaže van Boxmeer, tvrdeći kako će biti potrebna rasprava o tome, ne samo u Komisiji, već i u Vijeću.

Unija tržišta kapitala

Drugi način povećanja ulaganja, prema ERT-u, bio bi jačanje i integracija europskih tržišta kapitala. Wallenberg zagovara "duboko integrirano tržište kamatnih stopa" koje bi se moglo uspostaviti samo ukidanjem unutarnjih prepreka na tržištu kapitala.

Manje fragmentirano i likvidnije europsko tržište kapitala dovelo bi i do većeg poduzetničkog kapitala za investicije, što bi onda moglo pomoći u djelomičnom rješavanju problema EU u području inovacija i rasta, navodi Wallenberg.

Uoči europskih izbora sljedeće godine ERT planira izraditi dodatne, detaljnije, planove s prijedlozima za jačanje europske konkurentnosti.

U međuvremenu, europske institucije su zadužile bivšeg talijanskog premijera Enrica Lettu da pripremi izvješće o budućnosti jedinstvenog tržišta za ožujak 2024., dok Mario Draghi, bivši predsjednik Europske središnje banke (ECB), priprema izvješće o konkurentnosti EU za lipanj 2024., što bi trebalo postaviti temelje za budući program nove Komisije.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: ‘We have a real problem’: European industry fears decline)