Gospodarstvo

PAD MALOPRODAJE U EU U PROSINCU: Europljani su krajem 2022. godine značajno smanjili potrošnju

Autor Hina

Visoka inflacija i porast životnih troškova smanjili su raspoložive dohotke za potrošnju stanovništva u EU, pokazuju podaci Eurostata.

Supermarket
Izvor: Pixabay

Promet u europskoj maloprodaji snažno je pao u prosincu, odražavajući pritisak inflacije i troškova života na kućne budžete, pokazuje izvješće koje je u ponedjeljak objavio Eurostat. 

Sezonski prilagođeni promet u maloprodaji EU smanjio se u prosincu za 2,6 posto, a u eurozoni za 2,7 posto u odnosu na studeni, najsnažnije od travnja 2021. godine, izračunali su statističari.

Manje se kupovala hrana, a više benzin 

U studenom porastao je na oba područja za 1,2 posto, pokazuju revidirani podaci statističkog ureda. 

Najveći pad prometa zabilježen je u trgovinama na malo prehrambenim proizvodima, pićem i duhanom, za 2,9 posto i u EU i eurozoni.

Slijedi pad prometa u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 2,8 posto u EU te 2,6 posto u eurozoni. 

Porastao je samo promet na benzinskim postajama, za 2,3 posto na oba područja, izračunao je Eurostat.

Najveći pad prometa na mjesečnoj razini u Nizozemskoj 

Među članicama za koje su objavljeni podaci, promet u trgovini na malo u prosincu je na mjesečnoj razini najviše pao Nizozemskoj, 6,3 posto.

Slijede Njemačka i Luksemburg s padom prometa za 5,3 odnosno 3,8 posto.

U Hrvatskoj promet u maloprodaji smanjen je u prosincu četvrti mjesec zaredom, i to za 0,5 posto, upola blaže nego u studenome.

Sličan pad prometa na mjesečnoj razini bilježio je i Cipar, 0,2 posto.

Najveći rast bilježila je Slovačka, 2,3 posto. Slijede Austrija i Rumunjska s rastom prometa u maloprodaji od 1,6 odnosno 1,3 posto u odnosu na studeni.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku i Italiju.

Najveći godišnji pad prodaje u Belgiji 

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji EU smanjio se u prosincu za 2,5 posto, a u eurozoni 2,8 posto, najsnažnije od početka 2021., pokazuju procjene statističkog ureda. 

U studenom pao je za 2,1 posto u EU i za 2,5 posto u eurozoni, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

Najviše je na oba područja u prosincu na godišnjoj razini pao promet u maloprodaji prehrambenih proizvoda, pića i duhana, 6,6 posto u EU i za 6,9 posto u eurozoni. U studenom bio je pao 4,0 posto u EU i 4,6 posto u eurozoni. 

Slijedi maloprodaja neprehrambenih proizvoda s padom prometa u prosincu od 0,9 posto u EU i 0,6 posto u eurozoni.

Snažan rast prometa bilježile su samo benzinske postaje, 7,3 posto u EU i za šest posto u eurozoni. 

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u prosincu na godišnjoj razini pao promet u maloprodaji u Belgiji, 9,2 posto.

Slijede Danska i Švedska s padom prometa za 8,4 odnosno 7,1 posto. 

Pad prometa u maloprodaji u Hrvatskoj u prosincu 5,6 posto  

U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u prosincu smanjen 5,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najsnažnije od rujna 2020. godine, pokazuju podaci Eurostata. 

Sličan pad prometa u prosincu je imala Mađarska, 5,4 posto. 

Najveći rast prometa na godišnjoj razini bilježile su Malta, Rumunjska i Španjolska, i to 5,7 odnosno 5,3 i 4,6 posto.