Gospodarstvo

U RUJNU DONEKLE OSLABILI INFLACIJSKI PRITISCI: Slovačka i Hrvatska i dalje rekorderi po inflaciji u eurozoni

Autor Adriano Milovan

Veću godišnju stopu inflacije od Hrvatske u rujnu su u EU, osim Slovačke, imale samo Mađarska, Rumunjska, Češka i Poljska, pokazuju podaci Eurostata

Inflacija_ilustracija
Izvor: Martin Wagner / imago stock&people / Profimedia

Hrvatska je i u rujnu imala šestu po veličini stopu inflacije u Europskoj uniji te drugu među članicama eurozone, pokazuju novi podaci eurostatističara.

Prema tim podacima, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u rujnu je, prema metodologiji Eurostata, iznosila 7,4 posto.

Inflacija u Hrvatskoj i dalje znatno veća od prosjeka na razini EU i eurozone

Iako je ta stopa manja od one u kolovozu, koja je, prema podacima Eurostata, iznosila 8,4 posto, stopa inflacije u Hrvatskoj i dalje je među najvećima u EU i eurozoni te je znatno veća i od prosjeka eurozone i EU.

Naime, veću stopu inflacije od nas i u rujnu su imale Mađarska, 12,2 posto, zatim Rumunjska, 9,2 posto, pa Slovačka, devet posto, te Češka, 8,3 posto, i Poljska, 7,7 posto.

Od spomenutih pet članica Unije, samo je Slovačka članica eurozone. Ostale zemlje - Mađarska, Rumunjska, Češka i Poljska, imaju svoje nacionalne valute.

Vrijedi naglasiti kako je u svih pet spomenutih članica u rujnu došlo do slabljenja inflacijskih pritisaka u odnosu na kolovoz. Unatoč tome, te su zemlje i dalje je na vrhu EU ljestvice po dinamici rasta cijena.

Rumunjska izbila na drugo mjesto inflacijske ljestvice EU 

Ipak, u odnosu na kolovoz, a i ranije mjesece, došlo je do promjene pozicija zemalja na inflacijskoj ljestvici EU.

Mađarska je, doduše, po visini stope inflacije i dalje na prvom mjestu, ali na drugo mjesto je u rujnu izbila Rumunjska, dok je u kolovozu drugo mjesto zauzimala Češka. Treće mjesto i dalje "suvereno" drži Slovačka, članica eurozone s najvećom stopom inflacije, dok je na četvrto mjesto pala Češka. Poljska je u rujnu pala na peto mjesto po visini inflacije u Uniji, a u kolovozu je bila četvrta, pokazuju podaci Eurostata.

Razlike u metodologiji  

Hrvatska je i u rujnu po visini inflacije ostala na šestom mjestu u Uniji i drugom mjestu u zoni eura, iza Slovačke. No, i u Hrvatskoj je u rujnu došlo do labavljenja inflacijskih pritisaka u odnosu na kolovoz.

Osim podataka Eurostata, to potvrđuju i podaci državne statistike, prema kojima je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u rujnu iznosila 6,7 posto, dok je u kolovozu bila na razini od 7,8 posto.

Inače, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) razliku se od Eurostatovih jer dvije institucije koriste različite metodologije. Tako hrvatska statistika za izračun inflacije koristi indeks potrošačkih cijena (CPI), koji se smatra dobrim pokazateljem kretanja opće razine cijena na nacionalnoj razini, dok Eurostat koristi harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji je dobar za usporedbu kretanja cijena među članicama EU i eurozone.

Razlike u metodologiji vidljive su i kod mjesečne stope inflacije, odnosno kretanju cijena u odnosu na prethodni mjesec. Tako su prema podacima DZS-a cijene na malo u Hrvatskoj u rujnu porasle za 0,5 posto, dok su prema podacima Eurostata u istom razdoblju pale za 0,7 posto.

Inflacijski pritisci slabe diljem EU i eurozone

Slabljenje inflacijskih pritisaka u rujnu je zabilježeno u cijeloj EU i eurozoni.

Tako je godišnja stopa inflacije u Uniji u rujnu iznosila 4,9 posto, dok je u kolovozu bila na razini od 5,9 posto. U rujnu prošle godine prosječna stopa inflacije u EU je iznosila 10,9 posto.

Slični su trendovi i u eurozoni, koja obuhvaća 20 članica EU koje su uvele euro, a među kojima je od ove godine i Hrvatska. Stopa inflacije u rujnu u eurozoni je iznosila 4,3 posto, dok je u kolovozu iznosila 5,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U rujnu prošle godine, godišnja stopa inflacije u zoni eura iznosila je 9,9 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Opća razina cijena u Nizozemskoj u rujnu pala

Najbolju inflacijsku sliku u EU i eurozoni u rujnu je imala Nizozemska, u kojoj su eurostatističari utvrdili pad opće razine cijena na godišnjoj razini od 0,3 posto.

Vrlo nisku inflaciju u rujnu je imala i Danska, koja je članica EU, ali ne i eurozone, a u kojoj su cijene na malo porasle za samo 0,6 posto na godišnjoj razini.

Nisku inflaciju, samo 0,7 posto na godišnjoj razini, imala je i Belgija, pokazuju podaci eurostatističara.

Francuska pretekla Njemačku po dinamici rasta cijena

Među velikim članicama EU i zone eura, najveću je godišnju inflaciju u rujnu imala Francuska, 5,7 posto. Slijedi Italija, sa stopom inflacije od 5,6 posto.

Najmanju inflaciju među velikim članicama, 4,3 posto na godišnjoj razini, u rujnu je imala Njemačka. Inače, Njemačka je do sada imala veće stope inflacije od Francuske i Italije, pokazuju podaci Eurostata.

Dodajmo ovome kako su godišnje stope inflacije u sve tri velike članice bile veće ili na razini prosječne stope inflacije u eurozoni. Stopa inflacije u Francuskoj i Italiji bila je veća i od prosjeka na razini EU. 

Najviše rasle cijene usluga 

Eurostatističari ističu kako su cijene usluga u rujnu bile glavni generator inflacije u EU i eurozoni.

Za njima slijede cijene hrane, pića i duhanskih proizvoda.