Gospodarstvo

IZMJENE ZAKONA O JAVNOJ NABAVI: Nakon što su poskupjele, broj žalbi značajno pada, no i to može donijeti probleme

Autor Đurđica Klancir

Iz Komisije za kontrolu javne nabave dobili smo podatke o žalbama, a za Euractiv ih je prokomentirala Ariana Vela, stručnjakinja za EU fondove

Izmjene Zakona o javnoj nabavi značajno su postrožile postupak žalbi učesnika u postupku
Izvor: Igor Soban/PIXSELL/PIXSELL

Kada je započeo rad na pripremi izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi kao razlog za izmjene isticala se namjera da se cijeli postupak pojednostavi, da se ubrza, a kao jedna od ključnih kočnica u postupcima bio je detektiran prevelik broj žalbi učesnika u postupku javne nabave i dugotrajni postupci rješavanja žalbi.

U listopadu 2022. godine su objavljene izmjene koje su išle upravo u tom smjeru: žalbe su se od dana objave Zakona mogle podnositi isključivo elektroničkim putem (e-žalbe), omogućeno je naručiteljima da nastave postupak ako dođe do žalbe na dokumentaciju o nabavi koja nije dopuštena ili je nepravodobna. Također je utvrđeno da Držana komisija za kontrolu javne nabave, DKOM, može odbaciti žalbu koja ne sadrži bitne elemente i bez upotpunjavanja žalbe, čime je uklonjenja manjkavost dosadašnjeg zakona koja je omogućavala žaliteljima odugovlačenje procesa javne nabave.
No, stručna javnost je očekivala da će „poskupljivanje“ žalbenog postupka najviše utjecati na smanjenje broja žalbi.
Prema staroj verziji Zakona, za javne nabave procijenjene vrijednosti do 750 tisuća kuna (100 tisuća eura) plaćalo se za žalbe 5 tisuća kuna, a sada se za nabave čija je procijenjena vrijednost u rasponu do 265 tisuća eura (2 milijuna eura) plaća oko 1320 eura (10 tisuća kuna). Za nabave procijenjenje u rasponu od 265 tisuće eura (2 milijuna kuna) do 13,2 milijuna eura (100 milijuna kuna) – žalitelj sada mora uplatiti 0,5 posto iznosa, a za nabave vrednije od 13,2 milijuna eura morati će uplatiti ozbiljan iznos, 66 tisuća eura.

Značajno poskupljenje žalbi na dokumentaciju

Posebno značajna razlika se dogodila oko naknada za žalbu na dokumentaciju (a to je prema izvješćima DKOM-a bila oko trećina svih žalbi). Prema ranijoj verziji Zakona u naknadama za žalbu na dokumentaciju o nabavi postojala je samo jedna naknada u iznosu od 5 tisuća kuna, dok u novom Zakonu više ne postoji jedinstvena naknada za žalbu na dokumentaciju, nego se naknade mijenjaju ovisno o kompleksnosti nabave.
Drugim riječima, žalitelji koji su ranije za nabave procijenjene vrijednosti iznad 100 milijuna kuna (13,2 milijuna eura) za žalbu pripremili 100 tisuća kuna (13 200 eura) sada trebaju izdvojiti 66 tisuća eura – dakle, pet puta više. Ako su se pak sudionici u toj nabavi po starom Zakonu žalili na dokumentaciju – ranije su plaćati 5 tisuća kuna, a sada bi i za to platili 66 tisuća eura.
Pitali smo stoga Državnu komisiju za javnu kontrolu nabave je li nakon izmjena Zakona došlo do značajnijeg pada žalbi, i sudeći po brojkama koje smo primili nesumnjivo se može konstatirati da je novi Zakon donio i manji broj žalbi – ali ne dramatično manji.
S obzirom da je Zakon donesen u listopadu 2022. zamolili smo podatke za studeni prosinac i usporedili s godinom ranije kada je na snazi bio Zakon s „jeftinijim“ modelom podnošenja žalbi. U studenom ove godine zabilježeno je 16 žalbi manje nego godinu dana ranije, a u prosincu čak 24 žalbe manje.

DKOM bez komentara 


Pitalim smo DKOM kako komentiraju trend i može li se već sada govoriti o efektima novog Zakona, no odgovorili su nam da nisu u mogućnosti komentirati.
„Radi se o relativno kratkom vremenskom razdoblju u kojem se navedeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi primjenjuje. Također treba imati na umu da se na postupke javne nabave, koji su pokrenuti do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, primjenjuju odredbe ZJN 2016 („Narodne novine“, broj 1206/16.) koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabave, pa tako i odredbe koje se odnose na naknadu za pokretanje žalbenog postupka. Učinak navedenih izmjena i dopuna Državna komisija će svakako komentirati i dati svoja opažanja u Izvješću o radu koje jednom godišnje podnosi Hrvatskom saboru.“, odgovoreno nam je iz DKOM-a.

Ariana Vela, konzultantica za EU fondove, smatra da se možda moralo razmotriti drugačija rješenja za smanjenje malicioznih žalbi u postupcima javne nabave
Izvor: Boris Scitar/PIXSELL/PIXSELL

Vela: Zabrinjava ako se smanjuje razina kontrole

No, je li ovo zakonsko rješenje oko žalbi i očigledni trend smanjenja broja žalbi nužno korak naprijed u rješavanju hrvatskih problema oko javne nabave?
Može li se očekivati da će ovako visoki iznosi za podnošenje žalbi biti toliko demotivirajući da će „maknuti“ i one žalbe koje bile opravdane?, pitali smo i Arianu Velu, vlasnicu konzultantske kuće Avelant, jednu od vodećih hrvatskih ekspertica za EU fondove. Ona ne isključuje takvu mogućnost i smatra da se možda moglo naći i neka drugačija rješenja u Zakonu.
„Umjesto viših iznosa za žalbe, posebno ovih za dokumentaciju, možda se moglo ići na traženje određene razine pravnog interesa. Konkretno, moglo se utvrditi da u onim postupcima u kojima se provodi prethodno savjetovanje nije moguće podnijeti žalbu ako ponuditelj nije sudjelovao u tom savjetovanju i ponudio svoje komentare u tom postupku savjetovanja - dok je, dakle, mogao utjecati na dokumentaciju, ako je vidio da nešto od dokumentacije nije u redu. Tako bi se sigurno suzbili maliciozni žalitelji. A ne bi se osujetili oni koji će sada možda odustati zbog povećanja naknada za žalbe iako zapažaju neki problem. Također, možda se takav oblik pravnog interesa kod dokumentacije o nabavi mogao riješiti i tako da se uvela obveza traženja pojašnjenja dijela dokumentacije o nabavi od strane potencijalnih ponuditelja, kao preduvjet za izjavljivanje žalbe na tu istu dokumentaciju.“, komentira Ariana Vela.
Vela također upozorava da žalbeni postupak ne treba promatrati samo i prvenstveno kao ono što „ometa“ ili „usporava“ postupak javne nabave, nego i kao važnu kontrolnu razinu koja nesumnjivo ima i svoju ulogu u borbi protiv korupcije.
„U žalbenim postupcima kod javnih nabava koje su financirane iz EU fondova se ipak odvijala određena razina kontrole. I zabrinjava ako sada ta kontrola izostane ili bude značajno manja. U procedurama u kojima nema tzv. ex ante kontrole, dakle, prethodne kontrole posredničkih tijela, može se doista dogoditi da nešto nije u redu u dokumentaciji, a ako nitko ne reagira na to kroz žalbu – te će tek na kraju procesa naručitelj dobiti financijsku korekciju.“, zaključuje Vela.
Drugim riječima, učesnici u javnim nabavama su novim zakonskim rješenjem definitivno demotivirani da podnose žalbe, ali s obzirom da su izostala druga rješenja moguće kontrole dokumentacije, možda će se povećati broj „otkrića“ problema na kraju procesa, kad „popravci“ mogu biti iznimno financijski bolni za naručitelja nabave.