Francuska vlada sazvala je sastanak sa sindikatima i poslovnim udrugama za razgovore o povećanju plaća, i to šest mjeseci nakon što je progurala mirovinsku reformu, što je dovelo do prekida dijaloga između vlade i sindikata
Francuska vlada sazvala je sastanak sa sindikatima i poslovnim udrugama za razgovore o povećanju plaća, i to šest mjeseci nakon što je progurana mirovinska reforma dovela do prekida dijaloga između vlade i sindikata.
Ta "socijalna konferencija," održana u ponedjeljak, predstavlja "novi korak za socijalnu demokraciju," rekla je na otvaranju skupa premijerka Elisabeth Borne, izrazivši nadu kako će se "rad bolje plaćati, posebice u nekim ključnim sektorima".
Realni pad plaća
Zbog tvrdoglave inflacije još od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., koja je dosegla godišnji prosjek od 5,2 posto za 2022. u Francuskoj, realne plaće cijelo vrijeme padaju.
Prema podacima OECD-a, međunarodne organizacije najrazvijenijih zemalja, realni iznosi plaća su pali u gotovo svim bogatim zemljama između prvog kvartala 2022. i prvog kvartala 2023., osim u Nizozemskoj, Izraelu, Kostariki i Belgiji. Pad je u Francuskoj iznosio 1,5 posto u trećem tromjesečju 2023.
Nadalje, na razini EU, sektori koji najviše pate od manjka radne snage, što uključuje proizvodnju električne energije i plina, javnu upravu i prehrambene usluge, imaju plaće oko devet posto niže od prosjeka, utvrdila je Europska konfederacija sindikata ETUC, čime implicira da su problemi sa zapošljavanjem nastali zbog niskih primanja u tim sektorima.
U nominalnim iznosima, plaće jednostavno rastu sporije od cijena. Time se situacija pogoršava za slabo plaćene radnike, a posebice za one u sektorima s manjkom radne snage.
Niža plaća od minimalne
Za razliku od većine plaća koje određuju same kompanije ili sektorska udruženja, minimalna zakonom propisana plaća vezana je za inflaciju, što znači da je u posljednjih 18 mjeseci narasla za 13,5 posto.
Budući da je to povećanje veće od onoga što su neki sektori mogli izdvojiti za plaćanje zaposlenika, došlo je do situacije u kojoj neki radnici imaju plaće niže od minimalca.
Krajnje je vrijeme da vlada "pozove kompanije na red", izjavila je čelnica ljevičarskog sindikata CGT Sophie Binet u intervjuu za dnevni list La Tribune, zajedno sa svojom kolegicom iz sindikata lijevog centra CFDT Marylise Léon.
Obje traže da tvrtke koje nisu ispregovarale nove kolektivne ugovore to odmah naprave. Kada je riječ o sektorskim udruženjima, ona imaju zakonsku obvezu jednom godišnje revidirati iznose plaća kako bi se uzele u obzir nove gospodarske okolnosti i prilagodile inflaciji, no čak 80 od 170 njih to još nije učinilo.
"Postoji tanka crta između političke volje [za promjenu statusa quo] i vrlo složenih pravnih mehanizama za koje se na kraju može ispostaviti da su uzaludni", izjavio je Frank Morel, stručnjak za tržište rada, u intervjuu za francuski think tank Montaigne.
Francuska ima niz zakonskih propisa donesenih u posljednjih 20 godina upravo kako bi se izbjegla ovakva situacija, ali njima su ostvareni tek djelomični rezultati, i to velikim dijelom zbog njihove kompliciranosti i brojnih iznimki.
No, sad vlada želi zamrznuti privremena izuzeća od plaćanja doprinosa za kompanije koje si ne mogu priuštiti praćenje rasta minimalnih plaća. Binet iz sindikata CGT, s druge strane, želi da se sve plaće vežu za stopu inflacije.
Reforma nakon mirovine
Ova "socijalna konferencija" stiže dolazi samo šest mjeseci nakon usvajanja omražene mirovinske reforme, u kojoj je zakonska dob za umirovljenje povećana sa 62 na 64 godine. Radnici su tada izašli na ulice u povijesno rekordnom broju dok su se sindikati, u rijetkom iskazu jedinstva, udružili u protivljenju vladi.
Zasad se to jedinstvo sindikata nastavlja, rekla je za La Tribune Binet, ustvrdivši kako je novi mirovinski zakon potaknuo ogorčenost diljem zemlje. Sindikati su zato tek nedavno pristali na novi sastanak s vladinim dužnosnicima.
No, i napetosti između sindikata i vlade nisu toliko izražene kao početkom 2023.
"Prioriteti su se malo promijenili, u svjetlu nesigurne međunarodne situacije i konteksta koji se sad prebacuje na kupovnu moć i plaće", umjesto na mirovine, pojašnjava Morel.
'Pakt za život i rad'
Predsjednik Emmanuel Macron najavio je u travnju pokretanje novog "pakta za život i rad," nakon što je po anketama razočaranje vlastitim poslom kod Francuza doseglo rekordno visoku razinu.
Organiziranjem ove "socijalne konferencije," vlada se nada kako bi hvatanje ukoštac s pitanjem plaća moglo pridonijeti tome da se francuski radnici ipak osjećaju malo bolje.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Six months after pension reform, French cabinet woos unions with wage hike talks)