Novo izvješće Allianza o globalnom bogatstvu pokazuje da se neto financijska imovina po stanovniku u Hrvatskoj udvostručila od ulaska u Europsku uniju
Prosječan Hrvat prošle je godine financijski bio "težak" 14.330 eura u neto iznosu, što ga je svrstavalo među siromašnije stanovnike Europske unije, pokazuje novo istraživanje Allianza o globalnoj financijskoj imovini kućanstava u svijetu.
Hrvatska je po neto financijskoj imovini po stanovniku u 2022. godini bila iza niza novih članica EU.
Česi i Slovenci znatno bogatiji od Hrvata
Tako su ispred nje bile Češka, s neto financijskom imovinom per capita od 26.960 eura, i Slovenija, s neto financijskom imovinom po stanovniku od 26.850 eura, ali i Estonija (22.250 eura), Mađarska (18.390 eura), Litva (17.720 eura) i Latvija (16.000 eura), pa čak, premda i samo „za dlaku“, i Bugarska, s neto financijskom imovinom po stanovniku od 14.510 eura.
Među novim članicama Unije, manju financijsku imovinu po stanovniku od Hrvatske imale su jedino Poljska, 11.200 eura, zatim Slovačka, 9.010 eura, i Rumunjska, 7.930 eura, pokazuju podaci Allianza.
Allianz je u novom izvješću o globalnom bogatstvu, koje je obuhvatilo oko 60 zemalja, objavio i podatke o financijskom imovini po stanovniku u Turskoj i Srbiji, kandidatima za EU.
Po tim podacima, neto financijska imovina po stanovniku u Turskoj je lani iznosila 3220 eura, a u Srbiji samo 1380 eura.
U svijetu najbogatiji Amerikanci i Švicarci
Najveću financijsku imovinu po stanovniku lani su imale Sjedinjene Države, čak 251.860 eura. SAD je tako osigurao prvo mjesto na svjetskoj ljestvici po financijskom bogatstvu građana..
Švicarska je u 2022. godini zauzela drugo mjesto po individualnom bogatstvu u svijetu. Prosječan je Švicarac lani financijski "težio" 238.780 eura.
Najvećim financijskim bogatstvom po stanovniku u EU raspolažu Danci
Na trećem mjestu u svijetu i prvom u EU je Danska, čiji je prosječan stanovnik lani raspolagao financijskom imovinom u iznosu od 163.830 eura.
Na svjetskoj ljestvici potom slijede Singapur (151.200 eura), Tajvan (141.600 eura), Novi Zeland (117.760 eura) i Kanada (117.450 eura).
Tek potom dolaze tri europske države, koje su i članice EU - Švedska (116.060 eura), Nizozemska (103.120 eura) i Belgija (97.790 eura).
Britanci i Talijani bogatiji od Francuza i Nijemaca
Nijedna od velikih europskih država nije među top 10 zemalja svijeta čije stanovništvo raspolaže najvećom financijskom imovinom.
Velika Britanija je, primjerice, na 14. mjestu, a njen prosječan stanovnik raspolaže neto financijskom imovinom od 88.380 eura.
Italija drži 16. mjesto u svijetu, s financijskom imovinom po stanovniku od 69.350 eura, dok je Francuska na 17. mjestu, s prosječnom neto financijskom imovinom po stanovniku od 67.500 eura.
Njemačka je na 19. mjestu, s prosječnom neto financijskom imovinom po stanovniku od 63.540 eura, pokazuju podaci Allianza.
Upola smo siromašniji od Slovenaca
Hrvatska se po prosječnoj financijskoj snazi po stanovniku nalazi na 36. mjestu u svijetu.
U usporedbi s prosječnim Dancem, prosječan je Hrvat po financijskoj imovini čak 11 puta siromašniji. Ako se uspoređujemo s našim zapadnim susjedom, onda je neto financijska imovina prosječnog Hrvata gotovo upola manja od one kojom raspolaže prosječan Slovenac, proizlazi iz podataka Allianza.
Prosječan Hrvat raspolaže dvostruko većom financijskom imovinom od prosječnog Rumunja
S druge strane, imamo znatno veću financijsku imovinu od, primjerice, stanovnika Rumunjske i Srbije.
Tako je neto financijska imovina prosječnog stanovnika Hrvatske gotovo dvostruko veća od financijske imovine kojom raspolaže prosječan stanovnik Rumunjske. Neto financijska imovina prosječnog stanovnika Hrvatske nadmašuje onu u Srbiji čak deset puta, pokazuju podaci Allianza.
Financijska imovina ne uključuje nekretnine
Financijsku imovinu ne treba poistovjećivati s ukupnom imovinom, pa time ni s ukupnim bogatstvom pojedinaca u raznim zemljama. Naime, u financijsku imovinu ulaze gotovinski i bankovni depoziti, zatim osiguranja i mirovinska štednja, kao i ulaganja u dionice, obveznice i investicijske fondove.
Drugim riječima, u njoj nema, primjerice, nekretnina koje su u Hrvatskoj, a i u okolnim zemljama, tradicionalno najčešći oblik ulaganja.
U 2022. rast financijske imovine u Hrvatskoj, ali i obveza
Tako shvaćena financijska imovina u slučaju prosječnog Hrvata lani je iznosila 19.770 eura i bila je 380 eura veća nego u 2021. godini. Porasle su, međutim, i financijske obveze prosječnog hrvatskog građanina: u 2021. godini iznosile su 5160 eura, a u 2022. godini 5440 eura.
Kada se obveze odbiju od imovine, dobiva se neto financijska imovina koja je u slučaju Hrvatske, kako smo već rekli, iznosila 14.330 eura.
Bogatiji smo nego prije koronakrize
Vrijedi spomenuti i da neto financijska imovina prosječnog stanovnika Hrvatske iz godine u godinu bilježi rast. Tako je u 2021. godini iznosila 14.220 eura, u 2020. godini je iznosila 12.460 eura, a u 2019. godini 11.380 eura, pokazuju podaci Allianza. Pojednostavljeno, to znači da smo u financijskom smislu lani u prosjeku bili zamjetno bogatiji nego prije koronakrize.
U usporedbi s 2013. godinom, kada smo pristupili EU i kada nam je neto financijska imovina po stanovniku iznosila samo 7120 eura, prosječno financijsko bogatstvo po stanovniku nam se udvostručilo, proizlazi iz podataka koje je objavio Allianz.
Lani najsporiji rast financijske imovine u Hrvatskoj u 11 godina
Unatoč tome, nemamo razloga za veliki optimizam. U Allianzu upozoravaju kako je bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava, koja je lani iznosila oko 80 milijardi eura, porasla samo za dva posto u odnosu na 2021. godinu.
To je, ističu u toj osiguravajućoj kući, najmanji rast u 11 godina.
Pripreme za uvođenje eura potaknule rast štednje
Gledano po komponentama financijske imovine, snažniji rast u prošloj godini, 4,2 posto, imali su samo bankovni depoziti. Takav rast može se pripisati, tvrde ekonomisti, ponajprije pripremama za uvođenje eura, budući da se konverzija kuna u eure najjednostavnije provodila preko bankovnih računa. Osim toga, stopa rasta bankovnih depozita lani je bila upola manja nego u 2021. godini, kada je iznosila devet posto, napominju u Allianzu.
Financijska imovina kućanstava u osiguranjima i mirovinskim fondovima lani je porasla samo 0,6 posto.
Imovina u vrijednosnim papirima prošle se godine čak i smanjila, i to za 2,1 posto, pokazuju podaci Allianza.
S druge strane, ubrzao se rast obveza kućanstava, i to s 4,2 posto u 2021. na 5,5 posto u 2022. godini. Ukupne su obveze hrvatskih kućanstava prošle godine, prema podacima Allianza, iznosile oko 22 milijarde eura.
'I dalje imamo nerazvijeno financijsko tržište'
"Hrvatski je problem što i dalje ima nedovoljno razvijeno financijsko tržište pa ljudi i dalje najviše ulažu u nekretnine. Osim toga, okruženje je, zbog visoke inflacije i rata u Ukrajini, nestabilno i neizvjesno. Ljudi zato manje ulažu u vrijednosne papire, a nešto više u štednju u bankama, iako su kamatne stope na štednju gotovo negativne. Trendovi su, dakle, negativni i možemo se samo nadati da će inflacija uskoro usporiti, tim više što smo se mi odavno odvikli od visoke inflacije“, ocjenjuje za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada i stručnjak za osobne financije Predrag Bejaković.
Dodaje kako "makroekonomska stabilnost nije sve, ali bez nje se ne može gotovo ništa".
'Koktel' ulaganja
Naš sugovornik upozorava i da u Hrvatskoj i nakon više od tri desetljeća tranzicije dominira slaba financijska pismenost stanovništva.
Podsjeća na staro pravilo da financijske uloge treba diverzificirati. "Koktel" ulaganja trebao bi ići dijelom u bankovnu štednju, dijelom u dionice i obveznice, a dijelom u osiguranja i investicijske fondove. Oni koji žele, dio novca mogu usmjeriti i u kriptovalute.
No, napominje, ulozi se diverzificiraju tako da se u razne oblike ulaganja usmjeravaju manji iznosi. Sve, naravno, ovisi o financijskoj snazi pojedinca.
'Pravi neprijatelj štediša je inflacija'
I stručnjaci Allianza upozoravaju na problem inflacije.
"Godinama su se štediše žalili na nulte kamatne stope. No, pravi neprijatelj štediša je inflacija", ističe glavni ekonomist Allianza Ludovic Subran.
Ističe kako je imovina po glavi stanovnika u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina porasla za 450 posto, što je bilo prije pojave visoke inflacije. Međutim, nakon inflacijskog skoka, porast je bio manje impresivan i iznosio je 186 posto.
"To naglašava potrebu za pametnom štednjom i povećanjem financijske pismenosti. Ali, inflaciju je teško pobijediti. Bez određenih poticaja i subvencija za dugoročnu štednju, većina štediša mogla bi imati problema", napominje Subran, a prenosi Allianz u priopćenju.
Za štediše je 2022. bila loša godina
Inače, prošla je godina bila loša za štediše, ocjenjuju u Allianzu. U prilog tome govori i podatak da se globalna financijska imovina privatnih kućanstava u svijetu u 2022. smanjila za 2,7 posto u odnosu na 2021. godinu. To je najsnažniji pad još od globalne financijske krize 2008. godine, upozoravaju u Allianzu.
No, dok su ulaganja u vrijednosne papire u svijetu lani zabilježila pad od 7,3 posto, a u osiguranja i mirovinsku štednju od 4,6 posto, bankovni su depoziti u 2022. snažno porasli, i to za šest posto, pokazuju podaci Allianza.
"Ukupno je izgubljena financijska imovina u vrijednosti od 6,6 bilijuna eura, dok je ukupna financijska imovina na kraju 2022. godine iznosila 233 bilijuna eura", ističu u Allianzu.
Najveći pad financijske imovine u Sjevernoj Americi i Europi
Najveći pad financijske imovine zabilježen je u Sjevernoj Americi, 6,2 posto, a onda i u Europi, 4,8 posto.
S druge strane, u Aziji, s izuzetkom Japana, i lani je zabilježen snažan rast financijske imovine kućanstava.
Kina jako usporila
Glavni generator rasta je Kina, u kojoj je financijska imovina kućanstava lani porasla, prema podacima Allianza, 6,9 posto. No, to je gotovo upola manja nego godinu ranije, kada je rast iznosio 13,3 posto, te znatno ispod prosjeka u posljednjih 20 godina.
Osim toga, Kinu karakterizira i snažan rast duga kućanstava.
'Normalne godine mogle bi postati iznimka'
U Allianzu očekuju da će financijska imovina kućanstava u ovoj godini porasti. Pritom očekuju rast od šest posto. Dodaju kako se rast može očekivati i narednih godina.
"Prosječan rast financijske imovine vjerojatno će biti između četiri i pet posto u sljedeće tri godine, pod pretpostavkom prosječnih prinosa na burzi. Ali, poput vremena, koje postaje sve ekstremnije zbog klimatskih promjena, očekuje se više tržišnih promjena u novom geopolitičkom i gospodarskom okružju. 'Normalne' godine mogle bi postati iznimka", zaključuje Patricia Pelayo Romero, suautorica izvješća Allianza.