Litva je euro uvela u vrijeme deflacije i danas u toj zemlji smatraju da su donijeli dobru odluku kada su se odlučili priključiti eurozoni.
Ako je suditi po prvim procjenama eurostatističara, uvođenje eura u Hrvatskoj ipak nije izazvalo inflacijski tsunami.
Naime, preliminarni podaci Eurostata pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u siječnju iznosila 12,5 posto. Riječ je o slabijoj dinamici rasta cijena na malo nego u prosincu, dok smo još plaćali u kunama, kada je stopa inflacije bila 12,7 posto na godišnjoj razini.
U Vladi tražili da trgovci vrate cijene na razinu s kraja prošle godine
Takva inflacijska kretanja suprotna su onima o kojima govori Vlada, ali i velik dio hrvatske javnosti koja od Nove godine, kada je euro postao naša nova valuta, govori o poskupljenjima. Štoviše, premijer Andrej Plenković javno je zatražio od trgovaca da cijene vrate na razinu na kojoj su bile krajem prošle godine, dok je Državni inspektorat pojačao nadzor nad cijenama trgovaca. Iz Banskih su dvora čak zaprijetili i da bi trgovci koji su povećali cijene mogli ostati bez državnih potpora.
"Kretanja u siječnju upućuju da bi uvođenje eura i u Hrvatskoj moglo imati razmjerno blagi utjecaj na ukupnu inflaciju, što je na tragu iskustava drugih zemalja. Jednako tako je na tragu iskustava drugih zemalja podatak da je povećanje cijena nakon uvođenja eura vjerojatno najviše izraženo u segmentu uslužnih djelatnosti“, stoji u komentaru Hrvatske narodne banke (HNB) od srijede.
Ipak, u središnjoj banci dodaju kako će za konačnu ocjenu rasta cijena nakon uvođenja eura trebati pričekati detaljnije podatke za siječanj, ali i za nekoliko narednih mjeseci.
Iskustvo Litve - posljednje zemlje koja je prije Hrvatske uvela euro
Posljednja zemlja koja je prije Hrvatske uvela euro bila je Litva. U toj je baltičkoj zemlji, površinom i brojem stanovnika sličnoj Hrvatskoj, euro zamijenio dotadašnju nacionalnu valutu litas 1. siječnja 2015. godine.
Euractiv je razgovarao s predstavnicima litavskih vlasti o iskustvima te zemlje prilikom prelaska na euro. U Vilniusu tvrde da se odluka o uvođenju eura pokazala ispravnom, a da je utjecaj konverzije na inflaciju u Litvi bio zanemariv.
"Istraživanje provedeno nakon uvođenja eura u Litvi pokazalo je da je ono imalo vrlo mali ili čak nikakav učinak na ukupnu inflaciju", kažu za Euractiv u Banci Litve, središnjoj banci te zemlje.
Dodaju kako je uvođenje eura imalo samo jednokratni učinak na cijene, a on se procjenjuje u rasponu od samo 0,04 pa do 0,11 postotnih bodova u siječnju 2015. godine.
I u Litvi poskupile usluge nakon uvođenja eura
Ipak, priznaju u Vilniusu, cijene pojedinih usluga neznatno su poskupile nakon uvođenja eura.
Riječ je, ponajprije, o kafićima, u kojima su cijene porasle 1,1 posto u odnosu na prosinac 2014. godine. Poskupilo je i iznajmljivanje stanova, i to za 1,3 posto u odnosu na prosinac 2014., kao i frizerske usluge (1,3 posto) te usluge održavanja i popravaka zgrada (2,5 posto).
No, sve to nije se značajnije odrazilo na inflaciju. Naprotiv, prema podacima Eurostata, ukupna razina cijena na malo u Litvi je u siječnju 2015. godine, prvom mjesecu članstva te zemlje u eurozoni, pala 1,4 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije.
U prosincu 2014. godine, posljednjem mjesecu u kojem je Litva koristila litas, godišnja stopa inflacije bila je u minusu 0,1 posto. Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s prosincem 2014. godine, stopa inflacije u Litvi u siječnju 2015. godine bila je negativna i iznosila je minus 1,3 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
U Vilniusu ipak proveli određene socijalne mjere
"Litva je uvodila euro u jeku deflatornih pritisaka u europodručju, dok Hrvatska uvodi euro u jeku povijesnih inflatornih pritisaka nakon pandemije te energetske krize. Rast cijena u Hrvatskoj potpuno se pogrešno stavlja u kontekst uvođenja eura s obzirom da se s rastućom inflacijom suočavamo", objašnjava za EuractivHrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
No, unatoč deflaciji, litavska je vlada poduzela određene mjere kako bi spriječila rast cijena zbog konverzije valute. Socijalne mjere, kako ih nazivaju u Vilniusu, obuhvatile su obvezu dvojnog iskazivanja cijena – u eurima i litasima, koje je trajalo od kolovoza 2014. do lipnja 2015. godine.
Također, kažu nam u Banci Litve, predstavnici litavskih poslodavaca potpisali su s vladom u Vilniusu i Ministarstvom financija memorandum o tome da uvođenje eura neće koristiti za povećanje cijena roba i usluga.
I Hrvatska proučila litavska iskustva s eurom
U biti, radi se o sličnim mjerama koje je poduzela i Hrvatska. I u nas je 5. rujna prošle godine uvedeno dvojno iskazivanje cijena – u eurima i kunama, koje će trajati sve do kraja ove godine. Također, i dio hrvatskih poslodavaca pristupio je Etičkom kodeksu kojim se obvezao da zbog uvođenja eura neće povećavati cijene.
U Ministarstvu gospodarstva kažu nam da su se prilikom kreiranja mjera za uvođenje eura, među ostalim, vodili i iskustvima Litve.
"Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao vodeća institucija Koordinacijskog odbora za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača, prilikom priprema za uvođenje eura bilo je u kontaktu sa Slovenijom, Slovačkom, Latvijom i Litvom te je po uzoru na njihova iskustva razvilo mehanizme za stvaranje sigurnog okruženja za potrošače u procesu uvođenja eura", stoji u odgovoru Ministarstva gospodarstva na upit Euractiva.
Poslodavci tvrde da posluju u uvjetima visoke inflacije i da moraju naći načina kako da prežive
Ipak, cijene u Hrvatskoj i u siječnju su nastavile rasti brzom dinamikom. Premda u HNB-u i HUP-u tvrde da razlog tome nije uvođenje eura, ostaje činjenica da je Hrvatska po godišnjoj stopi inflacije u siječnju zauzela neslavno peto mjesto u eurozoni. Veću stopu inflacije od nas imale su samo Latvija, Litva, Estonija i Slovačka.
Štoviše, u siječnju smo imali i veću inflaciju od prosjeka eurozone koji je, prema procjenama Eurostata, iznosio 8,5 posto na godišnjoj razini.
U HUP-u, međutim, kažu kako rast cijena nije posljedica uvođenja eura, već snažnih inflacijskih pritisaka koji opterećuju poslovanje.
"Ako govorimo o trgovini pretežno prehrambenim proizvodima, onda treba biti svjestan niza značajnih poskupljenja inputa u proizvodnji hrane, od umjetnog gnojiva, energenata, žitarica i drugih sirovina pa sve do ambalaže", napominje Stojić.
Dodaje kako kompanije u takvim uvjetima traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka kako ne bi ugrozile svoju tržišnu poziciju.
U Vilniusu kažu da je Litva profitirala od uvođenja eura
Kada se podvuče crta, u Vilniusu smatraju da je odluka Litve da uvede euro bila ispravna.
"Članstvo u eurozoni ima značajne prednosti, posebno za malo i otvoreno gospodarstvo kakvo je litavsko. U ovim turbulentnim vremenima imamo jednu od vodećih valuta u svijetu i nalazimo se pod kišobranom Europske središnje banke, koja nam pomaže da prođemo kroz oluju", zaključuje se u odgovoru koji je Ministarstvo financija u Vilniusu poslalo Euractivu.
Slične ocjene daje i Banka Litve. U središnjoj banci u Vilniusu kažu kako su kamatne stope u Litvi od uvođenja eura na povijesnom minimumu.
Rezultat toga je i manje kreditno opterećenje litavskih građana i poduzeća, što za posljedicu ima i znatno povećanje štednje stanovništva i tvrtki, kao i brži rast litavske ekonomije.