Rast hrvatskog BDP-a u drugom kvartalu najviše je potaknuo rast potrošnje kućanstava i investicija, pokazuje prva procjena DZS-a
Dinamika gospodarskog rasta u Hrvatskoj i u drugom se tromjesečju održala na razmjerno visokim razinama.
Prema prvoj procjeni državne statistike, objavljenoj u utorak, hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao 2,7 posto u odnosu na isto lanjskom razdoblje.
Nešto sporiji rast nego u prvom tromjesečju
Riječ je o desetom tromjesečju zaredom u kojem Hrvatska ostvaruje rast BDP-a na godišnjoj razini. Ipak, rast u drugom ovogodišnjem tromjesečju nešto je manji nego u prvom, kada je hrvatski BDP porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Kada se podaci o rastu BDP-a sezonski prilagode, godišnja stopa rasta u drugom kvartalu iznosila je 2,5 posto.
Na kvartalnoj razini, odnosno u usporedbi s prvim tromjesečjem, rast hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju iznosio je 1,1 posto, pokazuju preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U prvom tromjesečju gospodarski rast u Hrvatskoj na kvartalnoj je razini iznosio 1,3 posto, što je također nešto više nego u drugom tromjesečju.
Rast osobne potrošnje
Nastavak rasta gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju u velikoj je mjeri rezultat povećanja potrošnje kućanstava, ističu u DZS-u. Potrošnja kućanstava u drugom je tromjesečju bila 2,3 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju.
Također, na nastavak rasta BDP-a utjecale su i investicije koje su u drugom tromjesečju na godišnjoj razini porasle 3,2 posto.
Potrošnja države u drugom kvartalu zabilježila je znatno manji rast nego u prethodnim razdobljima te je porasla samo 0,3 posto.
Podbacila robna razmjena s inozemstvom
S druge strane, najviše je podbacio izvoz, ali i uvoz roba.
Naime, robni je izvoz u drugom tromjesečju bio čak 9,7 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz roba smanjen za 7,3 posto.
Početak turističke sezone
No, nastavio je rasti izvoz usluga, što se ponajprije može povezati s početkom turističke sezone u lipnju.
Izvoz usluga u drugom je tromjesečju bio 8,3 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju. Porastao je i uvoz usluga, i to za čak 23,9 posto u istom razdoblju.
Veću godišnju stopu rasta BDP-a od Hrvatske u EU imaju samo Irska i Rumunjska
Kada se podaci o rastu hrvatskoga BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju usporede s onima na razini Europske unije, proizlazi da Hrvatska i dalje ima jednu od najvećih stopa gospodarskog rasta.
Sa sezonski prilagođenom stopom rasta BDP-a (što je metodologija koju koristi Eurostat) od 2,5 posto, veću godišnju stopu rasta BDP-a od Hrvatske u EU u drugom su tromjesečju imale samo Irska, 2,8 posto, i Rumunjska, 2,7 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
Podatke o rastu BDP-a u drugom tromjesečju još nisu objavile Grčka, Luksemburg i Malta. Među ostalim članicama koje su objavile podatke, najgore je prošla Estonija, koja je u drugom tromjesečju imala pad BDP-a na godišnjoj razini od tri posto.
U podebljem minusu bile su i Švedska, čiji je BDP u drugom kvartalu pao 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, te Mađarska, s padom BDP-a od 2,3 posto.
Na razini EU u cjelini, rast BDP-a u drugom tromjesečju iznosio je 0,5 posto na godišnjoj razini, a na razini eurozone 0,6 posto, , pokazuju podaci Eurostata.
Kvartalni rast BDP-a veći samo u Litvi i Sloveniji
Hrvatska je u EU dobro prošla i po kvartalnoj stopi rasta BDP-a od 1,1 posto u drugom tromjesečju. Veće kvartalne stope rasta BDP-a od Hrvatske u drugom su tromjesečju u Uniji imale jedino Litva, 2,8 posto, i Slovenija, 1,4 posto.
Najgore je prošla Poljska, čiji je BDP u drugom tromjesečju potonuo čak 3,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Kada je riječ o EU u cjelini, njen je BDP u drugom tromjesečju stagnirao u odnosu na prvi kvartal, odnosno nije bilo ni rasta ni pada. BDP eurozone u drugom je tromjesečju porastao 0,3 posto u odnosu na prvo tromjesečje, pokazuju podaci Eurostata.