U Hrvatskoj se ljeti nezaposlenost uobičajeno smanjuje, no ovog ljeta bilježimo rast pa je tako u srpnju stopa nezaposlenosti porasla s 5,6 posto, koliko je iznosila u lipnju, na 5,8 posto
Iako se ljeti u Hrvatskoj nezaposlenost uobičajeno smanjuje, ovog ljeta bilježimo rast broja osoba prijavljenih na burzi rada.
Kako pokazuju službeni podaci - Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u Hrvatskoj je u srpnju bilo 103.774 nezaposlenih.
To je 5065 nezaposlenih ili 5,1 posto više nego u lipnju, kada je na burzi rada bilo prijavljeno 98.709 nezaposlenih.
Rast stope nezaposlenosti u srpnju
Porasla je i stopa nezaposlenosti. U lipnju je, prema podacima državne statistike, 5,6 posto, a u srpnju 5,8 posto.
Ipak, broj nezaposlenih u ovogodišnjem srpnju smanjen je u odnosu na srpanj prošle godine.
Naime, prema podacima DZS-a i HZZ-a, u srpnju 2022. godine na burzi rada bilo je prijavljeno 109.571 nezaposlenih osoba pa je ukupan broj nezaposlenih u srpnju ove godine bio 5797 manji, što predstavlja pad od 5,3 posto. Smanjena je i stopa nezaposlenosti koja je u srpnju prošle godine iznosila 6,2 posto.
Nastavak rasta broja nezaposlenih u kolovozu
Nastavak rasta broja nezaposlenih na mjesečnoj razini nastavljen je i u kolovozu. Prema podacima koje objavljuje HZZ na svojim internetskim stranicama, broj nezaposlenih u Hrvatskoj sada je 106.927, što je preko 3000 više nego potkraj srpnja.
U podacima i publikacijama koje objavljuju DZS i HZZ ne otkriva se koji su razlozi atipičnog rasta broja nezaposlenih usred ljeta, kada je potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj jako velika i kada poslodavci, posebno u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini, muku muče s pronalaženjem radnika. Međutim, stručnjaci za tržište rada kažu da je najizgledniji razlog za to primjena izmijenjenog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prema kojem se zdravstveno osiguranje nezaposlenih vezuje uz njihovo obvezno prijavljivanje na burzu. Mnogi nezaposleni, naime, nisu bili prijavljeni na burzi rada, a sukladno hrvatskim propisima, imali su pravo na zdravstveno osiguranje.
Htjeli spriječiti da iseljenici odlaze u zapadnoeuropske zemlje, a liječe se u Hrvatskoj
Vladajući su svojedobno objašnjavali da takav zakon donose kako bi onemogućili novim hrvatskim iseljenicima da žive i rade u bogatijim zapadnoeuropskim zemljama, a liječe se besplatno ili po niskim cijenama u Hrvatskoj. No, čini se da nisu vodili računa o mnogim obeshrabrenim radnicima koji nisu emigrirali, već su jednostavno potezom pera brisani iz evidencije nezaposlenih ili su sami prestali dolaziti na šaltere HZZ-a, shvativši da su u traženju posla prepušteni sami sebi.
Stoga je posljedica zakonskih izmjena i službeni rast broja nezaposlenih u Hrvatskoj, kao i stope nezaposlenosti, i to u vrijeme kada se nezaposlenost u Hrvatskoj uobičajeno smanjuje.
Jesen nam donosi novi rast broja nezaposlenih
"Točno je da se broj nezaposlenih u Hrvatskoj ljeti uobičajeno smanjuje, ali ovdje je ipak riječ o malom rastu. Veći dio prijavljenih na burzu rada vjerojatno su oni koji su to učinili kako bi, zbog izmjena zakona, zadržali zdravstveno osiguranje. No, ima tu i obeshrabrenih radnika, onih koji odlaze s burze rada kada ne uspijevaju pronaći posao, ali vraćaju se kada posla ima i kada ga je razmjerno lako naći", objašnjava za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković.
Napominje da je teško procijeniti kako će se, u uvjetima izmjene pravila igre oko zdravstvenog osiguranja, u narednim mjesecima kretati broj nezaposlenih u Hrvatskoj. No, valja podsjetiti da prestankom sezonskog zapošljavanja uobičajeno raste i broj nezaposlenih, kao i stopa nezaposlenosti, pa je prilično izgledno da nam dolazak jeseni donosi novi rast nezaposlenosti, iako on, po svemu sudeći, ne bi trebao biti dramatičan.
Na nezaposlenost će utjecati usporavanje gospodarstva, ali i nedostatak radnika
Na to upozoravaju i stručnjaci Raiffeisena u svojim novim dnevnim analizama. Ističu da će broj nezaposlenih u Hrvatskoj ovisiti o dinamici usporavanja gospodarstva, ali i o činjenici da nam nedostaje radne snage.
"Iako u nastavku godine očekujemo pozitivne trendove na tržištu rada (stopu nezaposlenosti blizu rekordno niskih razina te skroman, ali kontinuiran rast zaposlenosti), isti će djelomično ovisiti i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima. Naime, gospodarske aktivnosti na važnim inozemnim tržištima zasad se mogu opisati kao prigušene, uz prisutnu opreznost uslijed kontinuirane ekonomske neizvjesnosti", upozorava se u dnevnim analizama makroekonomista Raiffeisena od srijede.
Ipak, napominju, uz izostanak zamjetnijeg usporavanja gospodarstva i izražen nedostatak radne snage u brojnim djelatnostima, takvo će izazovno ekonomsko okruženje imati tek ograničen utjecaj na kretanje nezaposlenosti u Hrvatskoj.
Cijeli sektori muku muče s nalaženjem radnika
Unatoč rastu nezaposlenosti u srpnju, valja reći kako Hrvatska i dalje ima nisku nezaposlenost. Podaci DZS-a pokazuju da je u stopa nezaposlenih u svibnju i lipnju bila na rekordno niskih 5,6 posto, dok se sam broj nezaposlenih spustio na manje od 100.000.
To je ponajprije posljedica masovnog iseljavanja u razvijenije i bogatije članice Europske unije, što je dovelo do nedostatka radne snage u brojnim djelatnostima, a posebno u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i građevinarstvu. Nedostatak radne snage takav je da je Hrvatska lani oborila rekord u uvozu radne snage iz inozemstva.
Trenutno se najviše traže prodavači, kuhari i konobari
Glavnina radnika u Hrvatsku sada dolazi iz Indije, Nepala, Filipina i ostalih izvaneuropskih zemalja. Nastavlja se i uvoz radne snage iz zemalja Zapadnog Balkana, posebno iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, te s Kosova, ali znatno manjom dinamikom nego ranije, budući da i zapadnobalkanski bazen radne snage polako presušuje, a i tamošnji radnici posao traže u razvijenijim europskim državama.
Podaci HZZ-a pokazuju da je u Hrvatskoj trenutno nepopunjeno oko 19.000 radnih mjesta. Najviše se traže prodavači, konobari, kuhari, čistači, medicinske sestre, njegovatelji, odgojitelji, vozači i skladištari.