U Hrvatsku je prošle godine doselilo oko 58.000 stranaca, dok je iz nje iselilo nešto više od 47.000 ljudi, čime smo prvi put od 2008. imali pozitivan migracijski saldo
U Hrvatsku se prošle godine doselilo gotovo 58.000 ljudi, što je dosad rekordan broj useljenika u našu zemlju otkako se vode podaci.
Kako pokazuju novi podaci državne statistike, u Hrvatsku je prošle godine doselilo ukupno 57.972 ljudi.
Svaki peti useljenik u Hrvatsku prošle godine došao iz Ukrajine
Posljednji put smo sličan, iako nešto manji broj doseljenika iz inozemstva imali, kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), ratne 1993. godine, kada je u Hrvatsku doselilo 57.702 ljudi. No, u to vrijeme u Hrvatsku su uglavnom dolazili etnički Hrvati iz susjedne Bosne i Hercegovine, kao i iz tadašnje SR Jugoslavije, dok je danas situacija potpuno drukčija.
Podaci DZS-a tako otkrivaju da je u Hrvatsku lani najviše došlo Ukrajinaca, 11.121. To je 19,3 posto stranaca koji su u 2022. godini doselili u našu zemlju, što znači da je svaki peti doseljenik lani bio iz Ukrajine.
Doseljavanje Ukrajinaca izravna je posljedica ruske invazije na tu zemlju koja je proizvela i najveći izbjeglički val na Starom kontinentu nakon Drugog svjetskog rata. Iako je Hrvatska u usporedbi s drugim članicama Europske unije primila tek neznatan broj ukrajinskih izbjeglica, čini se da je i on bio dovoljan da nositelje ukrajinskih putovnica svrsta na prvo mjesto među useljenicima u Hrvatsku u 2022. godini.
Naravno, otvoreno je pitanje koliko će Ukrajinaca ostati u Hrvatskoj nakon što završi rat u toj zemlji. Demografi pritom često povlače usporedbu s Domovinskim ratom i ratom u susjednoj BiH u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, kada su mnogi hrvatski i bosanskohercegovački prognanici spas potražili u zemljama Zapadne Europe i Sjeverne Amerike: dio njih se nakon završetka rata vratio na svoja ognjišta, no dio je zauvijek ostao u novim sredinama.
Doseljenici iz BiH lani na drugom mjestu
Dolazak značajnog broja Ukrajinaca bacio je doseljenike iz BiH, koji su donedavno dominirali među useljenicima u Hrvatsku, u drugi plan. Prošle je godine, naime, u Hrvatsku doselilo 6949 nositelja putovnica BiH. To je više nego godinu ranije, ali ipak manje nego prethodnih godina, kada je iz BiH u Hrvatsku svake godine doseljavalo znatno više ljudi.
No, i taj podatak treba uzeti s oprezom. Naime, mnogi državljani BiH, a posebno tamošnji Hrvati, imaju dvojno državljanstvo pa, osim bosanskohercegovačke, posjeduju i hrvatsku putovnicu.
Dio njih nalazi se među ukupno 10.340 hrvatskih državljana koji su se tijekom prošle godine, prema podacima DZS-a, doselili u Hrvatsku. Demografi, međutim, upozoravaju da se u toj brojci nalaze i oni Hrvati koji su prethodnih desetljeća otišli iz Hrvatske pa se sada, kada su u mirovini, vraćaju u zemlju.
Na trećem mjestu doseljenici iz Srbije
Gledano pojedinačno po državama, na trećem mjestu po broju useljenika u Hrvatsku u prošloj su godini bili državljani Srbije. Podaci državne statistike, naime, pokazuju da je u Hrvatsku lani doselilo 3948 nositelja srpskih putovnica. To je više nego u 2021. godini, te na razini broja doseljenika iz Srbije u 2019. i 2020. godini.
Demograf Anđelko Akrap za Euractiv kaže da razloge sve većeg useljavanja iz Srbije ne treba tražiti samo u uvozu radne snage iz te susjedne zemlje, nego i u tome što mnogi etnički Srbi koji su tijekom 90-ih napustili Hrvatsku, kao i njihovi potomci, traže hrvatske dokumente. Hrvatska putovnica, naime, omogućuje lakše putovanje svijetom, budući da njenim nositeljima ne trebaju vize za najveći broj zemalja, pa je svakako i to jedan od razloga zašto mnogi u Srbiji traže hrvatske dokumente, objašnjava naš sugovornik.
Sve više doseljenika i iz Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova
U prošloj je godini porastao i broj useljenika s Kosova, kojih je registrirano 2258. Godinu ranije bilo ih je oko 400 manje. Povećanje broja Kosovara koji su doselili u Hrvatsku može se objasniti ponajprije uvozom radne snage.
Isti razlog stoji i iza povećanja broja državljana Sjeverne Makedonije koji su lani doselili u Hrvatsku. Takvih je u 2022. bilo, prema podacima DZS-a, 1578, što je oko 500 više nego godinu ranije.
I iz Albanije je lani povećan broj useljenika u Hrvatsku. Prema podacima DZS-a, prošle je godine u Hrvatsku doselilo 1131 nositelja albanskih putovnica, stotinjak više nego godinu ranije. I u njihovu slučaju vjerojatno se radi o ekonomskim migrantima.
Iz EU najviše doseljavaju Nijemci, Austrijanci, Talijani i Slovenci
Zanimljivo je da je prošle godine nastavljen trend rasta broja useljenika u Hrvatsku iz ostalih članica Europske unije. Prošle ih je godine, naime, u Hrvatsku doselilo 5167. Još 2018. godine, broj useljenika iz ostalih članica Unije u Hrvatsku bio je zanemariv i godišnje se kretao oko brojke od 2000.
Među doseljenicima iz EU lani je najviše bilo nositelja njemačkih putovnica, 1407. Slijede Slovenci, kojih se lani u Hrvatsku doselilo 727, te Talijani, kojih se u 2022. doselilo 590. Na četvrtom mjestu su Austrijanci kojih se lani 306 doselilo u Hrvatsku.
Državljani Njemačke, Austrije, Slovenije i Italije prošle su godine činili gotovo tri petine doseljenika iz EU, pokazuju podaci DZS-a.
Rast doseljavanja iz ostalih članica Unije može se objasniti ponajprije kupnjom nekretnina na hrvatskoj obali, o čemu je Euractiv već pisao. Upravo su stranci postali najpoželjniji kupci nekretnina za mnoge hrvatske prodavatelje, posebno na Jadranu, ali i u Zagrebu.
Prošle godine u Hrvatsku doselilo gotovo 12.000 državljana azijskih zemalja
Ipak, službena statistika otkriva da glavne zasluge za velik rast useljavanja u prošloj godini imaju azijske zemlje. Sami podaci ne preciziraju o kojim je zemljama riječ, no vrijedi podsjetiti da se u Hrvatsku posljednjih godina doseljava velik broj radnika iz Indije, Nepala i Filipina, a sve više i iz drugih zemalja.
Podaci DZS-a otkrivaju da je u 2022. u Hrvatsku doselilo čak 11.874 državljana azijskih zemalja. Samo godinu ranije bilo ih je gotovo tri puta manje, odnosno 4358.
U 2018. godini, samo je 880 državljana azijskih zemalja doselilo u Hrvatsku. Od te godine, međutim, počinje rasti broj doseljenika iz Azije, što pokazuje da su se hrvatski poslodavci, u nedostatku radne snage, koju sve teže pronalaze i na Zapadnom Balkanu, okrenuli uvozu radnika iz zemalja južne i jugoistočne Azije.
Raste i broj useljenika iz Afrike
Ljudi iz ostalih dijelova svijeta znatno su manje zastupljeni među doseljenicima u Hrvatsku.
Iz afričkih zemalja, primjerice, lani je u Hrvatsku doselilo ukupno 675 ljudi. To je, doduše, znatno više nego godinu ranije, ali i dalje zanemarivo u odnosu na broj doseljenika iz azijskih država.
Iz Sjeverne i Srednje Amerike u Hrvatsku je lani doselilo 343 ljudi, iz Južne Amerike 304, a iz Australije i Oceanije samo 65, pokazuju podaci DZS-a.
I članstvo Hrvatske u Schengenu potiče doseljavanje
"Hrvatska je samo usputna stanica za veliki broj migranata koji traže posao u Europi jer većina nakon nekog vremena ionako ode u zapadne zemlje", upozorava Akrap za Euractiv.
Dodaje kako je ulazak Hrvatske u Schengen olakšao kretanje doseljenika iz Hrvatske u ostatak Europe. Naime, i Hrvatska od 1. siječnja izdaje šengenske vize, a više nema ni granica prema sjeveru i zapadu.
Prošle godine iz Hrvatske iselio grad veličine Karlovca
Naličje priče o rekordnom useljavanju je nastavak iseljavanja iz Hrvatske. Štoviše, ako je suditi po podacima DZS-a, dinamika iseljavanja iz zemlje lani se čak i ubrzala.
Iz Hrvatske je prošle godine, prema podacima državne statistike, iselilo čak 46.287 ljudi, što je otprilike grad veličine Karlovca. To je najveći broj iseljenih još od 2017. godine, kada je Hrvatsku napustilo 47.352 ljudi. Ako broj iseljenika u prošloj godini usporedimo s onim u 2021. godini, može se reći da je iz Hrvatske lani iselilo gotovo 6000 ljudi više.
Najviše selimo u Njemačku i Austriju
Upravo u nastavku masovnog iseljavanja demografi vide jedan od glavnih problema. Naime, u inozemstvo odlaze uglavnom mlađi ljudi. Štoviše, nerijetko odlaze i cijele obitelji, što pokazuje da se mnogi ne namjeravaju vratiti u zemlju.
Podaci DZS-a pokazuju da glavnina novih hrvatskih iseljenika i dalje odlazi u Njemačku, njih 43,3 posto, i Austriju, 15 posto. Samo te dvije članice EU lani su apsorbirale gotovo 60 posto hrvatskih iseljenika, pokazuju službeni statistički podaci.
Čeka se da politika konačno iznjedri demografsku politiku
"Iseljavanje hrvatskog stanovništva je pravi problem. Hrvatska je među članicama EU koje najviše gube stanovništvo, dok su druge nove članice, poput Češke, Slovačke i Poljske, počele preokretati negativne demografske trendove", napominje Akrap za Euractiv.
Stoga poručuje da bi se političke elite konačno trebale suočiti s tim problemom i iznjedriti demografsku i ekonomsku politiku koja bi promijenila izrazito negativne demografske trendove.
U 2022. nakon dugo vremena imali veći broj useljenih nego iseljenih
U uvjetima nastavka masovnog iseljavanja gotovo ispod radara prolazi podatak da je Hrvatska u prošloj godini po prvi puta u gotovo desetljeće i pol imala pozitivan migracijski saldo, odnosno veći broj useljenih nego iseljenih. Lani nam je migracijski saldo bio u plusu za 11.685 ljudi, pokazuju podaci DZS-a. Pojednostavljeno, toliko je više ljudi doselilo u Hrvatsku nego što je iz nje iselilo.
Posljednji puta je Hrvatska imala pozitivan migracijski saldo sada već davne 2008. godine. Te je godine, prema podacima državne statistike, u zemlju uselilo 7053 više ljudi nego što je iz nje iselilo.