Odluka o zatvaranju trgovina nedjeljom upitna je kako s aspekta slobode tržišne utakmice i ravnopravnosti svih poduzetnika, tako i s aspekta turizma i potrošnje turista, o čemu Hrvatska jako ovisi
Mučno je gledati naše sugrađane, a još više strane turiste, kako nedjeljama i blagdanima po kruh, piće i cigarete, pa čak i pizze, odlaze na benzinske pumpe umjesto u trgovine.
Time se ostvaruju upozorenja stručnjaka koji su prije usvajanja novog Zakona o trgovini tvrdili da trgovina nedjeljom donošenjem novog zakona neće samo tako nestati, nego će se preseliti na benzinske pumpe i ostala prodajna mjesta kojima novi propis nije zaključao bravu posljednjeg dana u tjednu.
Ostvarila su se i upozorenja da će utjecaj zabrane rada nedjeljom - ili, ako baš hoćete, ograničenja rada prodajnih mjesta nedjeljom, hrvatskom gospodarstvu u cjelini donijeti više štete nego koristi. Kako to, uostalom, i biva u zemlji koja uvelike živi od turizma, a time i od potrošnje milijuna turista koji se svakog ljeta odmaraju u njoj.
Ustavni sud u dva navrata srušio pokušaj stavljanja ključa u bravu trgovina nedjeljom
O zabrani rada trgovina nedjeljom u Hrvatskoj se raspravlja sada već desetljećima. Ustavni je sud u dva navrata srušio pokušaj zabrane rada trgovina nedjeljom.
Prvi je put to bilo još 2004. godine, kada su ustavni suci proglasili neustavnom odluku prema kojoj je zeleno svjetlo za rad trgovina posljednjeg dana u tjednu ovisilo o veličini prodajnog objekta.
Drugi put su ustavni suci 2009. godine ukinuli odredbe Zakona o trgovini koje su sprječavale trgovce da nedjeljom otvore vrata svojih prodavaonica. U oba slučaja Ustavni je sud ocijenio da se radi o pokušaju ograničavanja poduzetničkih sloboda, što se izravno kosi s odredbama hrvatskog Ustava.
Ovome možemo dodati i odluku Ustavnog suda iz 2020. godine, kada je Stožer Civilne zaštite, u jeku koronakrize, na mala vrata pokušao zabraniti rad trgovina nedjeljom. I taj je pokušaj Ustavni sud poništio.
'Treća sreća'
Unatoč tome, Vlada Andreja Plenkovića odlučila se na novi pokušaj stavljanja ključa u bravu trgovina nedjeljom. Vjerojatno po modelu "treća sreća", Banski su dvori skrojili novi Zakon o trgovini koji trgovcima omogućuje da 16 nedjelja u godini drže otvorenima svoje prodajne prostore. Preostalih osam mjeseci trgovine nedjeljom moraju biti zatvorene.
Kako se i očekivalo, trgovci na Jadranu uglavnom su odlučili iskoristiti svoje "bingo dane" tijekom ljetne sezone, dok su se oni na kontinentu opredijelili za opciju da trgovine nedjeljom drže otvorene u vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana te još poneki tjedan u godini, poput onog u kojem je i u Hrvatskoj sve popularniji Black Friday.
Stanovnici obale tek će na jesen i zimu osjetiti 'čari' nedjeljom zatvorenih trgovina
Istini za volju, treba reći kako mnogi na Jadranu stoga još nisu ni osjetili prave "čari" ograničenja rada trgovina nedjeljom, kakve su već itekako osjetili stanovnici kontinentalnog dijela zemlje. Osjetit će ih, međutim, u nastavku ove i u sljedećoj godini, kada će u jesenskim, zimskim i proljetnim mjesecima trgovine nedjeljom na obali uglavnom biti zatvorene.
Ipak, i na Jadranu su nova pravila trgovačke igre već počela davati "rezultate". Oni se najbolje vide kada državni blagdani padaju u subotu ili u ponedjeljak pa je dio trgovaca odlučio jednostavno spojiti blagdan i nedjelju. Prevedeno na običan jezik, trgovine su u nekim mjestima u špici turističke sezone bile zatvorene dva dana uzastopce, što je stvorilo problem kako lokalnom stanovništvu, tako i turistima. Oni sretniji, na zatvorene prodajne objekte naišli su samo jedan dan, na blagdan.
Najveći dio turista u Hrvatskoj nije u hotelima, nego u apartmanima i kampovima i trebaju im trgovine
Ovdje treba podsjetiti da najveći dio turista u Hrvatskoj nije smješten u hotelima, gdje im, realno, trgovine previše ni ne trebaju, nego u privatnim apartmanima i kampovima, što znači da itekako ovise o tome hoće li gdje imati kupiti ono najosnovnije.
Ne čudi stoga što su i mnogi turisti bili neugodno iznenađeni kada su poljubili vrata trgovina. Posebno oni koji su se i dosad odmarali u Hrvatskoj i koji su navikli da je ljeti sve otvoreno.
Trgovina dovedena u neravnopravan položaj u odnosu na ostale djelatnosti
Ograničenje rada trgovina nedjeljom sporno je iz niza razloga. Prije svega, tom se odlukom u neravnopravan položaj dovodi trgovina, za Hrvatsku jedna od najznačajnijih gospodarskih grana.
Nitko, naime, nije pokušao na sličan način regulirati rad nedjeljom u drugim djelatnostima pa tako, primjerice, taksisti, zdravstvene službe, mediji i brojne druge struke nedjeljom i dalje normalno rade. Već i to je dovoljan razlog da se ustavni suci zapitaju je li novim Zakonom o trgovini samo jedna gospodarska grana pukim potezom pera stavljena u nepovoljniji položaj od drugih. Bez obzira na to što se u Vladi hvale kako su novim zakonom našli toliko željeni "balans".
Zatvorene trgovine nedjeljom znače i manji promet
Drugo, zatvaranje vrata trgovina nedjeljom znači i manji promet u sektoru trgovine, a time i manje prihode u državnom proračunu. Podaci Fine za prošlu godinu pokazuju da je upravo sektor trgovine u 2022. godini imao najveće prihode u Hrvatskoj - 346,1 milijardu kuna ili 45,9 milijardi eura.
Trgovina je ostvarila i najveću neto dobit među sektorima u hrvatskom gospodarstvu - 13,7 milijardi kuna ili 1,8 milijardi eura. Udio trgovine doseže otprilike trećinu ukupnih prihoda i ukupne neto dobiti hrvatskoga gospodarstva u prošloj godini. Po broju zaposlenih od oko 193.000, trgovina je drugi po značaju sektor u hrvatskoj ekonomiji, odmah iza prerađivačke industrije.
Naravno, promet u trgovini ne ostvaruje se samo nedjeljom. Iako mnogi trgovci tvrde da im je upravo nedjelja najvažniji dan, te tvrdnje ne potvrđuju podaci o fiskaliziranim računima koji na prvo mjesto ipak stavljaju petak.
No, to ne znači da je promet koji se ostvari nedjeljom za trgovce nebitan. Upravo suprotno, u nekim slučajevima, poput prodavača cvijeća ili čak namještaja, nedjelja je vrlo važan poslovni dan. Ne zato što netko nedjeljom nema pametnijeg posla od lutanja šoping centrima, nego zato što ljudi tijekom tjedna jednostavno ne stignu kupiti više od najosnovnijih životnih potrepština, a mnogi čak ni to.
Turizam i zabrane ne idu zajedno
Treći aspekt ograničenja rada trgovina nedjeljom do izražaja će doći tek nakon završetka prave turističke sezone. Hrvatska već desetljećima pokušava produžiti sezonu, u čemu je dijelom i uspjela. Također, pokušava razviti i druge oblike turizma, a ne samo ljetni, i tako se u svojoj ponudi odmaknuti od "sunca i mora", u čemu također ima određenih, iako malih uspjeha.
Međutim, turizam i zabrane ne idu zajedno. Naprotiv, zatvorena vrata trgovina koja će turiste koji posjete Hrvatsku dočekati u jesenskim, zimskim i proljetnim mjesecima za većinu će biti i poruka da tu zapravo nemaju što tražiti.
O radu trgovina nedjeljom treba odlučivati tržište, a ne dnevna politika
Na kraju, otvorenim ostaje i pitanje plaćanja rada nedjeljom. Ruku na srce, hrvatski se poslodavci u tome dosad baš i nisu proslavili. Stoga je to pitanje trebalo zakonski riješiti, što je i napravljeno izmjenama Zakona o radu, po kojima se sada rad nedjeljom - ne samo u trgovini, nego u svim djelatnostima - plaća 50 posto više od rada ostalim danima u tjednu. I to je u redu. No, to je i granica do koje bi trebala ići državna intervencija.
Sami bi poslodavci trebali odlučivati hoće li raditi nedjeljom ili neće. Ako procijene da im se isplati, a dosad im se uglavnom isplatilo, onda im treba omogućiti i da drže otvorena vrata svojih trgovina, pod uvjetom da radnike plate skuplje nego ostalim danima i da im omoguće slobodan dan tijekom tjedna.
Važno je naglasiti kako i u trgovini nedostaje radnika pa više ne stoje ni prijetnje, za koje su se poslodavci ranije često hvatali, "ako nećeš ti, ima tko hoće“. Upravo suprotno, nema više "onih koji hoće" jer su mnogi odselili, što znači da će poslodavci itekako voditi računa o željama i potrebama svojih zaposlenika.
Ako, pak, procijene da im je preskupo držati otvorene dućane nedjeljom ili da imaju premali promet, onda neće biti ni razloga da rade nedjeljom.
Stvari su to o kojima u tržišnoj ekonomiji odlučuje tržište, odnos ponude i potražnje, a ne birokracija, a posebno ne dnevna politika za svoje kratkoročne potrebe i ciljeve. Posebno u zemlji koja jako ovisi o turizmu i potrošnji dvadesetak milijuna turista koji je svake godine posjete.
Nemamo tradiciju zabrane rada trgovina nedjeljom
U slučaju Hrvatske i trgovačkog sektora u njoj ne mogu se vući paralele ni s Austrijom ni sa Slovenijom, kako zbog manjeg značaja turizma za njihova gospodarstva nego što je to slučaj u Hrvatskoj, tako i zbog tradicije, budući da se rad trgovina nedjeljom u nas nije branio još od pada komunizma pa nemamo ni tradiciju zatvorenih trgovina posljednjeg dana u tjednu kakvu, recimo, Austrija od ima još od ranije.
Svaki drukčiji, netržišni i politički odnos prema radu trgovina nedjeljom za Hrvatsku i njenu ekonomiju čisti je autogol. To, uostalom, već pokazuje i dosadašnja primjena novih pravila igre u maloprodaji.