Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda upozoravaju i da je tržište kriptovaluta u svijetu neregulirano te predlažu donošenje propisa koji će trgovanje na njemu dovesti u red i staviti pod nadzor
Svijet bi konačno trebao iznjedriti cjelovito rješenje oporezivanja kriptovaluta, ocjenjuje se u novoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda.
U protivnom, porezni će sustavi i dalje ostajati bez velikih iznosa kojima se trguje na nereguliranom kriptotržištu, upozoravaju autori analize MMF-a Katherine Baer, Ruud de Mooij, Shafik Hebous i Michael Keen.
Nema suglasnosti oko toga jesu li kriptovalute imovina ili valuta
"Izazovi su temeljiti, a rizici, posebno za PDV i porez na prodaju, mogu biti i veći nego što ljudi priznaju. Kako sve više vlada - iako ne sve - to počinje shvaćati, kreatori politike trebaju razviti jasan, dosljedan i učinkovit okvir za oporezivanje kriptovaluta“, napominju autori bloga nedavno objavljenog na MMF-ovim mrežnim stranicama.
No, kako bi se kriptovalute mogle oporezivati, najprije treba postići suglasnost oko toga što su one zapravo.
Stručnjaci MMF-a upozoravaju, naime, da je teško odrediti jesu li kriptovalute imovina ili valuta. Oko toga nema suglasnosti ni u svijetu.
"Kada se kriptovaluta prodaje zbog zarade, kapitalne dobitke od njih trebalo bi oporezivati kao i kod bilo koje druge imovine. No, kupnja putem kriptovaluta trebala bi podlijegati plaćanju istih poreza, odnosno PDV-a, kao i bilo koja druga takva gotovinska transakcija", ističu u MMF-u.
Stoga u MMF-u preporučuju da se najprije postigne suglasnost oko toga kako u svijetu klasificirati kriptovalute.
Anonimnost trgovanja velika prepreka oporezivanju
Također, ističu da se trgovanje kriptovalutama najčešće odvija anonimno. Anonimnost je veliki izazov za porezne vlasti koje bi morale otkriti tko drži određeni iznos u kriptovalutama, neovisno o tome je li riječ o pojedincima ili tvrtkama.
"To olakšava izbjegavanje plaćanja poreza", ističu stručnjaci MMF-a.
Jedan od načina za rješavanje tog problema je korištenje "centraliziranih" mjenjačnica u kojima se vodi evidencija o prodavateljima i kupcima kriptovaluta. Mnoge zemlje u posljednje vrijeme i nastoje uvesti obvezu kupoprodaje kriptovaluta preko takvih mjenjačnica.
Unatoč tome, velik broj transakcija i dalje se odvija mimo njih, preko kriptomjenjačnica u off shore zonama, zbog čega nacionalni proračuni ostaju uskraćeni za velike iznose.
'Tržište kriptovaluta treba urediti'
"Kriptovalute nisu valute u klasičnom smislu riječi. Kod kriptovaluta je očito da se radi o ulaganjima u nematerijalni oblik imovine. Svakako bi ih trebalo staviti pod nadzor i oporezivati, kao što je to, uostalom, slučaj i s ostalim oblicima imovine“, ističe za Euractiv ekonomski analitičar Damir Novotny.
Pritom povlači usporedbu s tržištem dionica na početku tranzicije u Hrvatskoj, kada trgovina tim vrijednosnim papirima nije bila adekvatno regulirana, što je omogućilo i brojne malverzacije. No, razvoj tržišta i jačanje poreznih vlasti dovelo je do toga da je danas dioničko tržište regulirano i pod nadzorom vlasti.
"Tržište kriptovaluta je globalno pitanje i treba ga urediti", napominje Novotny.
Može se ubrati 100 milijardi dolara
Prema procjenama MMF-a, oporezivanje kapitalne dobiti od kriptovaluta u državne bi blagajne diljem svijeta slilo dodatnih 100 milijardi američkih dolara. To je oko 0,4 posto ukupnih poreznih prihoda u svijetu.
Iznos je možda manji od onog koji bi se očekivao, no svako povećanje proračunskih prihoda dobrodošlo je svakoj državi, a posebno onim siromašnijima koje bi tim novcem mogle financirati, primjerice, kapitalne infrastrukturne projekte i socijalne programe ili ga jednostavno iskoristiti za smanjenje drugih poreza.
Vrijednost tržišta kriptovaluta 1,2 bilijuna dolara
No, valja upozoriti da je tržište kriptovaluta izrazito volatilno, o čemu će i kreatori politike morati voditi računa.
Od pojave Bitcoina 2009. godine, tržište kriptovaluta doživjelo je pravu eksploziju pa danas, prema podacima MMF-a, u svijetu preko 10.000 kriptovaluta. Osim Bitcoina, među najpoznatijima su Ethereum i Ripple.
Ukupna tržišna kapitalizacija kriptovaluta u ovoj se godini, prema podacima Forbesa, procjenjuje na 1,2 bilijuna dolara. To predstavlja veliku potencijalnu osnovicu za oporezivanje.
Jako promjenjivo tržište
Ipak, u MMF-u podsjećaju da je, nakon vrhunca ostvarenog 2021. godine, tržište kriptovaluta potonulo čak 63 posto. U fiskalnom smislu, pad vrijednosti tržišta znači i manje porezne prihode.
Dobru ilustraciju toga daje nam Bitcoin. Na samom početku, vrijednost Bitcoina bila je vrlo mala. U 2011. godini, primjerice, Bitcoin je, prema dostupnim podacima, vrijedio samo 0,30 dolara.
U 2013. godini Bitcoin je već vrijedio oko 200 dolara. U 2011. godini dosegao je rekordnih gotovo 70.000 dolara, nakon čega je njegova vrijednost počela padati. Sada se njime, podsjećaju u MMF-u, trguje po cijeni od oko 29.000 dolara.
Pojedine države uvele Bitcoin kao sredstvo plaćanja
Popularnost Bitcoina postala je takva da su ga neke države, poput Salvadora ili Srednjoafričke Republike, prihvatile i kao sredstvo plaćanja. Naravno, uz svoju nacionalnu valutu koja je u Srednjoafričkoj Republici srednjoafrički franak, koji je vezan uz euro, a u Salvadoru američki dolar.
U Salvadoru je čak najavljena i gradnja Bitcoin Cityja, prvoga grada u svijetu posvećenom kriptovalutama.
Kritpomanija bi vjerojatno i dalje drmala svijetom da nije došlo do pada vrijednosti kriptovaluta, ali i do kraha kriptomjenjačnice FTX u Nassau na Bahamima.
'Bitcoin jedina imovina koja nije podložna inflaciji'
Unatoč tome, kriptovalute su opstale i dalje su prilično atraktivna imovina za ulagače. Štoviše, tvrde zagovornici kriptovaluta, nastavit će se razvijati.
"Za razliku od onih koji stalno tvrde da će kriptovalute propasti, ja znam da neće. U svijetu financija nema mjesta za religijsku terminologiju: nešto ili je ili nije. Oni koji ne vjeruju u kriptovalute, kažu da su one proizvod pohlepe i kockanja. Oni koji znaju da kriptovalute neće propasti, za njih su one police osiguranja i ulog u sigurnost i stabilnost u budućnosti. Bitcoin je, primjerice, jedina imovina u svijetu koja nije inflatorna, nije podložna inflaciji", ocjenjuje za Euractiv hrvatski stručnjak za kriptovalute Milan Horvat iz FIMA-e.
Dodaje kako je regulacija tržišta kriptovaluta trend u svijetu. Pitanje je samo hoće li ta regulacija biti jača, kako to predlaže Europska unija, ili nešto slabija, kao u SAD-u.
"Svi žele regulirati to tržište, a i ubrati porezne prihode. To je logično i bilo je za očekivati jer je sve u svijetu regulirano", poručuje Horvat.
Napominje kako je financijska industrija regulirana pa je logično da će se regulirati i tržište kriptovaluta.
U Hrvatskoj se dobit od kriptovaluta već oporezuje, ali pitanje je koliko toga promakne poreznicima
Hrvatska je po tome već i prilično odmakla. Uostalom, Hrvati spadaju među europske rekordere po ulaganjima u kriptovalute, o čemu je Euractiv već pisao.
U Hrvatskoj se, podsjećaju Horvat i Jasna Vuk, porezna stručnjakinja i predavačica na Veleučilištu RRIF u Zagrebu, već godinama oporezuje dobit ostvarena u trgovini kriptovalutama.
Tako fizičke osobe plaćaju porez na dohodak od kapitala po stopi od 10 posto, i to na razliku koju su ostvarili između kupovne i prodajne cijene kriptovalute. Iznos porezne obveze uvećava se za prirez koji se razlikuje od grada do grada i od općine do općine.
S druge strane, tvrtke, podsjeća Vuk, na zaradu koju ostvare u trgovini kriptovalutama plaćaju porez na dobit po stopi od 10 ili 18 posto, ovisno o ukupnim prihodima koje ostvare.
"Kod nas se dobici ostvareni u trgovini kriptovalutama oporezuju, iako je pitanje koliko toga u stvarnosti prođe mimo poreznih škara. Slažem se o ocjenom da će pitanje oporezivanja kriptovaluta trebati riješiti, i to na globalnoj i EU razini, a trebat će odgovoriti i na pitanje kako tretirati kriptovalute", zaključuje Vuk.
Dodaje kako je otvoreno i pitanje oporezivanja nekih drugih oblika imovine, poput umjetnina i zlata.