Novo izvješće Europske komisije o inovativnosti pokazuje da Hrvatska muku muči sa stručnjacima koji bi povećali inovativnost u društvu, kao i da hrvatske tvrtke premalo ulažu u inovacije
Premda je posljednjih godina puno napravila na digitalizaciji i inovacijama, Hrvatska je i dalje pri samom dnu ljestvice inovativnosti u Europskoj uniji, pokazuje novi Europski inovacijski semafor, pokazatelj stanja inovativnosti u članicama EU.
Prema novom inovacijskom semaforu Bruxellesa za 2023. godinu, Hrvatska i dalje spada u najslabiju skupinu zemalja, nazvanu "inovatori u nastajanju".
U skupini sa Slovačkom, Poljskom, Rumunjskom i Bugarskom
U toj su skupini još i Slovačka, Poljska i Latvija, koje su nešto slabije rangirane od Hrvatske, kao i Bugarska i Rumunjska, koje drže samo začelje EU ljestvice.
Ocjena koju je Hrvatska dobila za inovativnost u ovoj godini iznosi 69,6 posto prosjeka Unije. To je neznatno slabije od Mađarske, za koju su u Bruxellesu ocijenili da po razini inovativnosti ove godine nalazi na 70,4 posto prosjeka Unije. Međutim, čak i takva ocjena, samo malo bolja od one hrvatske, našem je sjevernom susjedu omogućila da konačno uđe u klub članica Unije koje se smatra "umjerenim inovatorima". Mađarska je, inače, u odnosu na prošlogodišnje istraživanje zabilježila značajan skok u inovativnosti.
Hrvatska po inovativnosti još više zaostaje za Slovenijom, čija je ocjena inovativnosti na razini 95,1 posto prosjeka EU. Ipak, čak ni takva ocjena, vrlo blizu Unijinog prosjeka, nije bila dovoljna da bi Sloveniju gurnula u viši razred inovativnosti unutar EU, pa je i ona ostala u skupini "umjerenih inovatora".
'Zaostajemo za prosječnim inovacijskim djelovanjem u EU'
"Bez obzira na izdašno korištenje strukturnih fondova EU koji su usmjereni promicanju inovativnosti i patenbilnosti znanstvenoga i poslovnog sektora, Hrvatska i dalje zaostaje u odnosu na prosječno EU inovacijsko djelovanje", ocjenjuje za Euractiv Zoran Aralica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
S druge strane, slabu utjehu mogu nam pružiti podaci po kojima je razina inovativnosti u Slovačkoj u ovoj godini 65,6 posto prosjeka Unije, što je manje nego u Hrvatskoj.
I Poljska ima slabiju razinu inovativnosti - 62,8 posto prosjeka EU, kao i Latvija - 52,5 posto Unijinog prosjeka.
Najslabije su, pak, ocijenjene Bugarska, u kojoj je razina inovativnosti tek 46,7 posto prosjeka Unije, i Rumunjska, s razinom inovativnosti od samo 33,1 posto prosjeka EU, pokazuju podaci Europske komisije.
Srbija, Crna Gora i BiH još slabije po inovacijama od Hrvatske
Po inovativnosti za Hrvatskom kaskaju i zemlje Zapadnog Balkana, za koje je Europska komisija također objavila podatke, iako još nisu u EU.
Stupanj inovativnosti u Srbiji u ovoj je godini, primjerice, na 63,2 posto prosjeka EU, u Crnoj Gori iznosi 47 posto prosjeka Unije, a u Bosni i Hercegovini iznosi samo 36,2 posto prosjeka EU.
Najinovativnije Danska, Švedska i Finska
S druge strane, najinovativnija društva u EU su ona na sjeveru. Danska je u ovogodišnjem istraživanju izbila na prvo mjesto u EU i sada predvodi skupinu "inovacijskih lidera". Ocjena koju je ta zemlja zaslužila za inovacije za 37,6 posto premašuje prosjek Unije.
Donedavni glavni inovator u Uniji - Švedska, sada je na drugom mjestu, ali i dalje ima vrlo visoku ocjenu koja za 34,5 posto nadmašuje prosjek EU.
I Finska je jako dobro pozicionirana po inovativnosti te zauzima treće mjesto na Unijinoj ljestvici. Po stupnju inovativnosti, finsko je društvo 34,3 posto jače od prosjeka Unije, pokazuje istraživanje.
U Europskoj komisiji ističu kako su zemlje s jakim inovacijama uglavnom na sjeveru i zapadu Europe, dok one na istoku i jugu Staroga kontinenta zaostaju u inovacijama.
Unija i dalje inovativnija od Kine, ali kaska za SAD-om
Sama EU u novom je istraživanju zadržala status inovativnije sredine od, primjerice, Kine. U Bruxellesu napominju kako se smanjuje jaz u inovativnosti između EU i Australije, no upozoravaju da se povećava razlika u stupnju inovativnosti između EU i SAD-a, Kanade i Južne Koreje.
Po stupnju inovativnosti, Unija svoje članice dijeli u četiri skupine. Prvu skupinu čine "inovacijski lideri", a u nju spadaju, osim već spomenutih skandinavskih država, još i Nizozemska i Belgija.
U skupinu "jakih inovatora", koji su po inovacijama također iznad prosjeka EU, ulaze Austrija, Njemačka, Luksemburg, Irska, Cipar i Francuska.
Treću skupinu čine već spomenuti "umjereni inovatori", a u njoj su, osim Slovenije i Mađarske, još i Estonija, Češka, Italija, Španjolska, Malta, Portugal, Litva i Grčka.
Posljednja skupina su "inovatori u nastajanju", a čine je, kako smo već rekli, Hrvatska, Slovačka, Poljska, Latvija, Bugarska i Rumunjska. Zajedničko svim tim zemljama je da se po stupnju inovativnosti nalaze ispod 70 posto prosjeka EU.
Najinovativnije u EU regije Kopenhagena, Stockholma, Helsinkija i Berlina
Gledano po regijama unutar Unije, najinovativnije područje je regija Hovedstaden u Danskoj, koja obuhvaća šire područje Kopenhagena.
Za njim dolazi područje finske prijestolnice Helsinkija, zatim švedskog Stockholma, njemačke Gornje Bavarske i glavnoga grada Berlina, pokazuju podaci Europske komisije.
Hrvatska po inovacijama raste brže od prosjeka EU
Izvješće pokazuje i koje su prednosti, ali i mane, razmjerno slabe ocjene Hrvatske na europskoj inovacijskoj karti.
Hrvatska je, valja reći, od 2016. godine zabilježila snažan skok u inovacijama, i to za 14,8 posto i po svojim je karakteristikama, ističe se u izvješću, iznad prosjeka skupine u kojoj se nalazi.
I stupanj napredovanja u inovacijama u Hrvatskoj raste brže od prosjeka Unije te se polako, ali sigurno smanjuje njeno zaostajanje za prosjekom EU. Unija je, naime, u svojoj inovativnosti u istom razdoblju napredovala za 8,5 posto, izračunali su eurokrati.
Nedostaju nam kadrovi i veće inovacije u tvrtkama
U pluseve inovativnosti Hrvatske u Bruxellesu ubrajaju razvijen istraživački sustav, snažnu digitalizaciju, financijske potpore inovacijama, sve veću povezanost malih i srednjih poduzeća s inovacijama, što se može povezati s velikim brojem IT tvrtki, kao i umreženost poduzeća i prodaju njihovih proizvoda te zaštitu intelektualnog vlasništva.
No, dobrim je vijestima tu ujedno i kraj, budući da Hrvatska ima velik problem s ljudskim resursima koji bi trebali "povući" inovativnost. Dio razloga za to vjerojatno leži u masovnom iseljavanju, a dio i u tome što Hrvatska nedovoljno radi na poticanju cjeloživotnog učenja. Poseban je problem što, kako često ističu stručnjaci, mladi Hrvati i dalje preferiraju društvene umjesto prirodnih i tehničkih znanosti.
Nadalje, nazadovanje je primjetno kod inovacija u korporativnom sektoru. To se dijelom može pripisati propasti velikog dijela industrije u Hrvatskoj, ali i nedovoljnim ulaganjima tvrtki koje su opstale u inovacije.
Dio krivnje za to, upozoravaju ekonomisti, snosi i struktura hrvatskoga gospodarstva, u kojem dominiraju uslužne djelatnosti, poput turizma, ugostiteljstva i trgovine. U tim sektorima, naime, i nema nekog prevelikog prostora za inovacije.
Iako je puno napravila na digitalizaciji, Hrvatska zaostaje i po korištenju informacijskih tehnologija. To se posebno odnosi na informatičku obuku koje bi tvrtke trebale pružati zaposlenicima, pokazuje izvješće.
Ne možemo se pohvaliti ni velikim korištenjem tehnologija koje štite okoliš, upozorava se u izvješću.
Nazadovanje u upravljačkim mehanizmima
Aralica upozorava kako su u Hrvatskoj još do prije nekoliko godina funkcionirala inovacijska vijeća, poput Nacionalnog inovacijskog vijeća i tematskih inovacijskih vijeća.
U rad tih tijela bili su uključeni stručnjaci iz različitih sfera djelovanja, među njima i iz državnog i poslovnog sektora te iz akademije. Stručnjaci su pomagali u provedbi inovacijskih programa te su bili u mogućnosti otvarati i nove teme. Od svega toga, međutim, jako je malo ostalo, napominje naš sugovornik.
"S druge strane, zemlje EU usvajaju i primjenjuju nove prakse, kao što je transformativna inovacijska politika i eksperimentalna inovacijska politika", zaključuje Aralica.
Napominje i kako Europski inovacijski semafor pokazuje da je u Hrvatskoj došlo do nazadovanja u upravljačkim mehanizmima na razini ministarstava koji bi mogli preokrenuti negativne procese.
Hrvatska tako na Europskom inovacijskom semaforu i dalje čeka da joj se upali žuto svjetlo. Za to vrijeme, druge članice Unije u našem neposrednom okruženju, poput Mađarske i Slovenije, čekaju da im se upali zeleno svjetlo ili već jure cestom jer im se ono davno upalilo.