Dio trgovaca razmatra da zaštitu potraži na Ustavnom sudu koji je već rušio pokušaje zabrane rada trgovina nedjeljom
Iako ulazimo u špicu turističke sezone, prvog dana srpnja na snagu je stupio novi Zakon o trgovini koji ograničava rad trgovina u Hrvatskoj na najviše 16 nedjelja u godini.
Rezultat toga je da su kupce u kontinentalnom dijelu zemlje u nedjelju dočekala zatvorena vrata brojnih prodajnih mjesta. I dok su mnogi kupci na kontinentu u nedjelju doslovno lutali od jednog do drugog trgovačkog centra, nastojeći (uglavnom neuspješno) kupiti ono najosnovnije, trgovine na Jadranu su radile.
Ima i iznimki od pravila
Konačan tekst novog Zakona o trgovini, oko čijeg su se usvajanja godinama lomila koplja, saborski su zastupnici, na prijedlog Vlade, usvojili krajem ožujka. Osim zabrane rada trgovina nedjeljom, s izuzetkom 16 nedjelja u godini, novi zakon donosi još neke novine. Tako će trgovci sami birati kojih će to 16 nedjelja u godini moći raditi.
Zakonom se ograničava i rad kioska nedjeljom. Kiosci, po novom, nedjeljom mogu raditi do 13 sati.
Naravno, postoje i iznimke od pravila. Tako će prodajni objekti koji se nalaze na autobusnim i željezničkim kolodvorima, zračnim i pomorskim lukama, benzinskim postajama, hotelima, kulturnim i vjerskim objektima, kao i u zaštićenim prirodnim područjima, i dalje moći raditi nedjeljom.
Novost je i da će radnici koji rade nedjeljom za rad toga dana primati 50 posto veću satnicu.
'I u Sloveniji su se kupci navikli da su nedjeljom trgovine zatvorene pa će i u Hrvatskoj'
Sindikalci su pozdravili stupanje na snagu novoga zakona. Tvrde da su deseci tisuća radnica i radnika godinama radili nedjeljom, zbog čega je trpio njihov privatni i obiteljski život, a da za rad nedjeljom nisu bili ni adekvatno plaćeni. Sada bi se, očekuju u Sindikatu trgovine, to konačno trebalo promijeniti.
"Oni koji su ranije uobičajeno radili nedjeljom, a ove su nedjelje bili slobodni, jako su zadovoljni stupanjem na snagu novoga zakona. Ima, naravno, i onih koji su radili i ovu nedjelju: odradili su svoju smjenu i sada će za taj rad dobiti 50 posto veću satnicu", ističe za Euractiv predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić.
Upozorava kako u trgovini u Hrvatskoj radi oko 200.000 ljudi. Od toga, oko 115.000 zaposleno je u maloprodaji, a među njima je 86.000 žena. Nisu, naravno, ni ranije svi zaposleni u maloprodaji radili nedjeljom, a onima koji su morali biti na prodajnom mjestu, reguliranje rada trgovina nedjeljom puno znači, objašnjava Štulić.
"Njima izuzetno puno znači da nedjeljom od sada mogu biti slobodni i provesti dan sa svojim obiteljima. A što se kupaca tiče, oni će se s vremenom naviknuti da trgovine nedjeljom ne rade, kao što su se, uostalom, navikli i u Sloveniji", poručuje Štulić.
Među samim trgovcima stavovi oko rada trgovina nedjeljom su podijeljeni. Štulić, primjerice, ističe da dio trgovaca podržava ovaj vid zabrane rada i kaže da će sada moći jednostavnije rasporediti i organizirati rad na svojim prodajnim mjestima.
'Oživjet će prekogranični šoping'
Ipak, trgovci i analitičari s kojima smo razgovarali nisu krili ogorčenje novim Zakonom o trgovini.
Kažu da je novi zakon na snagu stupio sredinom godine pa se njegovi puni efekti neće osjetiti u ovoj, ali hoće u sljedećoj godini jer će trgovci u 2024. morati dobro razmisliti kojih će 16 nedjelja u godini držati otvorenima vrata svojih dućana.
"Svi trgovci koji su u nedjelju bili zatvoreni izgubili su. Što će se dalje događati, ovisi od tvrtke do tvrtke, one će same odlučivati hoće li biti otpuštanja ili smanjenja plaća. No, određene preraspodjele će morati napraviti", ocjenjuje za Euractiv direktor Mömaxa Slobodan Školnik, inače dugogodišnji šef Emmezete.
Napominje kako je sasvim izgledno da će se dio prometa koji je hrvatska trgovina dosad ostvarivala nedjeljom jednostavno prebaciti preko granice - u Italiju, Mađarsku, Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu. Naime, svi hrvatski susjedi, osim Slovenije, dopuštaju rad trgovina nedjeljom, a u mnogima od njih i cijene su niže nego kod nas.
Udarac za državnu blagajnu i turizam
Osim toga, država će zbog ograničavanja rada trgovina nedjeljom ubrati i manje porezne prihode, dodaje naš sugovornik.
"Zatvaranje trgovina nedjeljom bit će udarac i za turizam u Hrvatskoj, posebno za naša nastojanja da produžimo turističku sezonu. Većina gostiju u Hrvatskoj ionako odsjeda u apartmanima i kampovima, a ti gosti se opskrbljuju u trgovinama", ističe Školnik.
Čeka nas smanjenje potrošnje
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je riječ o potezu kojeg je država donijela vodeći se više političkim nego o socijalnim kriterijima.
"Očekuju da će potrošači rasporediti svoju potrošnju na druge dane u tjednu, no to će malo teže ići jer se potrošnja već dugo pomiče upravo prema kraju tjedna. Osim toga, potrošači nisu baš tako racionalni, često su u svojim odlukama impulzivni", ističe Novotny za Euractiv.
Naš sugovornik napominje kako bi posljedica novog Zakona o trgovini moglo biti smanjenje potrošnje, posebno u jesenskim i zimskim mjesecima, i to u vrijeme kada hrvatsko gospodarstvo usporava.
Prema proljetnim prognozama Europske komisije, Hrvatska u ovoj godini može računati na stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od samo 1,6 posto. U prošloj je godini, prema podacima Europske komisije, gospodarski rast u Hrvatskoj iznosio 6,2 posto.
'Promovira se nerad umjesto rada'
I Novotny kaže da bi moglo doći do određenog smanjenja broja zaposlenih u trgovini, iako radne snage u trgovini nedostaje. Nastavit će se, a vjerojatno i pojačati, i praksa prekograničnog šopinga, iako je kupovina preko granice više vezana uz niže cijene u tamošnjim trgovinama nego uz (ne)radnu nedjelju.
"Ono što me najviše iznenađuje je da Vlada ide u smjeru promoviranja nerada umjesto rada. Upravo je to hrvatski problem. Umjesto da se traži više rada, a manje dokoličarenja, kod nas se radi obratno", napominje Novotny.
Sindikalci upozoravaju da sve više prodavača iz Hrvatske dnevno na posao ide u Sloveniju
Međutim, sindikalci ne očekuju da bi u trgovini moglo doći do otpuštanja. Kažu da je nedostatak radnika u trgovini već sada takav da trgovci moraju zapošljavati umirovljenike i studente.
Osim toga, nakon ulaska Hrvatske u Schengen, mnogi su prodavači posao našli u Sloveniji u koju sada, budući da više nema graničnih kontrola, putuju na dnevnoj bazi.
"Mnogi radnici u trgovini na sjeveru Hrvatske - u Zagorju i Međimurju, već sada na dnevnoj bazi odlaze na rad u Sloveniju jer su tamo uvjeti rada u trgovini bolji nego ovdje. Imaju čak i organiziran prijevoz", poručuje Štulić.
Dodaje kako je u takvim uvjetima nerealno govoriti o otpuštanjima ili rezanju plaća zaposlenih u trgovini.
Što će reći Ustavni sud?
U ovom je trenutku još nejasno hoće li se trgovci, odnosno dio njih, odlučiti za krajnje rješenje - zahtjev za ocjenom ustavnosti novog Zakona o trgovini. Kako se među trgovcima može čuti, navodno se razmišlja i o tome.
Razlog za to je stav da se ograničenjem rada nedjeljom u neravnopravan položaj dovode poduzetnici iz trgovine u odnosu na ostale poduzetnike koji nedjeljom mogu raditi.
"Iz aviona je vidljivo da je ovdje riječ o diskriminaciji jer se rad ograničava samo jednoj branši. Osobno mislim da takav zakon na Ustavnom sudu ne bi mogao proći", kaže nam i Školnik.
Ustavni suci već su rušili pokušaje zabrane rada trgovina nedjeljom
Podsjetimo, Ustavni je sud u dva navrata do sada srušio pokušaj zabrane rada trgovine nedjeljom.
Prvi je put to bilo 2004. godine, a drugi put 2009. godine. Ustavni su suci tada ocijenili da se radi o pokušaju ograničavanja poduzetničkih sloboda.
I Štulić kaže da se ne bi čudila da dio trgovaca zatraži mišljenje ustavnih sudaca. Ipak, ona smatra da će novi Zakon o trgovini ovoga puta dobiti zeleno svjetlo Ustavnoga suda.
"Smatram da je ovaj zakon u skladu s Ustavom i da je uspio pomiriti razne vrijednosti te je izbalansiran. Naravno da uvijek ima izuzetaka od pravila", zaključuje Štulić.