Ulaskom u eurozonu i Schengen Hrvatska je ušla u samu 'jezgru' Europske unije, a analitičari ocjenjuju da smo se dobro uklopili u oba bloka
Prvoga dana srpnja ne navršava se samo okrugla, deseta godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji nego i pola godine od ulaska naše zemlje u eurozonu i Schengen.
Iako se na novu valutu i na bezgranični režim prema Mađarskoj i Sloveniji, kao i prema Italiji u morskom dijelu, mnogi još privikavaju, čini se da hrvatska javnost, općenito gledano, nije imala većih problema ni s eurom ni sa Schengenom.
Dodatni štit prema vanjskim šokovima
U svakom slučaju, ulaskom u eurozonu i Schengen Hrvatska je postala dijelom "jezgre EU". Dobila je, tvrde ekonomisti, i dodatni štit prema vanjskim šokovima.
Uz to, porasla je potražnja za nekretninama u Hrvatskoj, posebno na jadranskoj obali, što je dodatno "poguralo" sada već ionako visoke cijene kuća, stanova i apartmana.
'Inflacija u Hrvatskoj ne može se poistovjećivati s uvođenjem eura'
"Hrvatska se zapravo odlično uklopila u europodručje. Građani i poduzetnici prihvatili su euro bez većih problema, što pokazuje da nam je ta valuta bila i ranije dobro poznata i da smo navikli na nju", ocjenjuje za Euractiv ekonomski analitičar Damir Novotny.
Ipak, mnogi građani uvođenje eura povezuju ponajprije s velikom inflacijom s kojom se suočavamo.
Prema posljednjim podacima eurostatističara, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u svibnju je iznosila 8,3 posto. To je više od prosječne stope inflacije u eurozoni, koja je u svibnju iznosila 6,1 posto, kao i od one na razini EU, koja je iznosila 7,1 posto.
Štoviše, stopa inflacije u Hrvatskoj veća je od one u većini drugih članica eurozone. Naime, veću inflaciju od nas u svibnju su u zoni eura imale samo Austrija, 8,8 posto, Litva, 10,7 posto, Estonija, 11,2 posto, Latvija, 12,3 posto, i Slovačka, 12,8 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Novotny, međutim, upozorava kako se inflacija u Hrvatskoj ne može poistovjećivati s uvođenjem eura. Točno je, kaže, da je dio trgovaca na početku procesa uvođenja jedinstvene europske valute zaokruživao cijene na više i tako pridonio rastu cijena, ali to je samo manji dio priče jer je inflacija u Hrvatsku zapravo uvezena, odnosno posljedica je visoke inflacije s kojom se suočava cijela Europa i svijet.
Dinamika rasta cijena usporila
I podaci Eurostata pokazuju da je dinamika rasta cijena na malo u Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, posljednjih mjeseci zapravo usporila.
Inflacijski vrhunac u Hrvatskoj je zabilježen u studenom prošle godine, u vrijeme dok smo još plaćali u kunama, kada smo, prema podacima eurostatističara, zabilježili godišnju stopu inflacije od čak 13 posto. Od tada inflacija usporava, iako je i dalje znatno veća od one na kakvu smo navikli u proteklih tridesetak godina.
Tako je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u prosincu prošle godine iznosila 12,7 posto. U siječnju ove godine, što je bio i mjesec u kojem smo uveli euro, iznosila je 12,5 posto, u veljači 11,7 posto, u ožujku 10,5 posto, a u travnju je ponovno postala jednoznamenkasta te je iznosila 8,9 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Inflacija u članicama EU koje nisu uvele euro veća nego u Hrvatskoj
Uz to, valja reći kako dio članica EU koje nisu uvele euro i dalje imaju znatno veću inflaciju i od Hrvatske i od eurozone u cjelini.
Tako je godišnja stopa inflacije u Češkoj i Poljskoj u svibnju iznosila po 12,5 posto, a u Mađarskoj čak 21,9 posto.
Velik rast cijena hrane, pića i cigareta
Unatoč tome, činjenica je da najviše rastu cijene upravo onih roba i usluga koje najviše koristimo u svakodnevnom životu. Riječ je o hrani, piću, duhanskim proizvodima i energentima.
Pored toga, početkom turističke sezone na Jadranu su znatno porasle cijene roba i usluga. Iako je riječ o uobičajenoj pojavi u turističkoj zemlji kakva je Hrvatska, upravo su poskupljenja na Jadranu jedna od glavnih tema u hrvatskoj javnosti i ove godine. Na to je upozorio i ministar financija Marko Primorac, koji strahuje da bi takav cjenovni skok mogao ugroziti ovogodišnju "turističku žetvu" u Hrvatskoj.
Kada se podvuče crta, neosporna je činjenica da je ionako skup život u Hrvatskoj (s obzirom na razinu plaća) posljednjih mjeseci postao još skuplji i da sve više ljudi jedva krpa kraj s krajem. Međutim, isti bi ishod bio i da nije uveden euro i to iz jednostavnog razloga što divljanje cijena hrane i (donedavno) energenata na svjetskom tržištu dolijevaju ulje na inflacijsku vatru koja je počela tinjati još završetkom koronakrize.
Drugim riječima, s rastom cijena susretali bismo se i da smo zadržali kunu, o čemu svjedoče i primjeri zemalja koje nisu uvele euro, no koje imaju čak i veću inflaciju od nas.
Ulaskom u eurozonu Hrvatska je postala dijelom jednog od najvećih monetarnih područja u svijetu, i to kao njegova najmlađa, 20. članica. Turisti iz ostalih članica zone eura koji dolaze na odmor u Hrvatsku više ne moraju mijenjati valutu, kao što ni hrvatski turisti više ne moraju mijenjati novac kada putuju u, primjerice, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Italiju, Francusku, Španjolsku, Grčku ili Irsku.
Još krajem 2022. izgledalo da će Hrvatska ostati izvan Schengena
Tijekom novogodišnje noći Hrvatska je, osim u eurozonu, ušla i u Schengen. Riječ je o zoni slobodnog kretanja ljudi koje obuhvaća 27 europskih zemalja, od kojih su 23 članice EU, a ostale četiri - Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island, članice su EFTA-e.
Među članicama EU, izvan Schengena do daljnjega ostaju još samo Rumunjska, Bugarska i, s obzirom na nelegalnu podjelu otoka, Cipar. Također, izvan Schengena je i Irska koja, međutim, sličan bezgranični aranžman - Common Travel Area (CTA), ima s Ujedinjenim Kraljevstvom.
Još krajem prošle godine izgledalo je da će i Hrvatska, kao i Rumunjska i Bugarska, do daljnjega ostati izvan Schengena. U Beču su, naime, ocijenili da u Austriju i dalje dolazi velik broj ilegalnih migranata. Kako Austrija, koja je unutar Schengena, nema vanjsku granicu, migranti su na austrijsko područje, objašnjavali su u Beču, morali doći preko drugih zemalja.
Ipak, austrijski kancelar Karl Nehammer prekinuo je neizvjesnost dolaskom u Zagreb i sastankom s premijerom Andrejom Plenkovićem u studenom prošle godine. Šef austrijske vlade je poručio kako migranti u Austriju uglavnom ne dolaze preko Hrvatske, nego preko Bugarske, Srbije, Rumunjske i Mađarske pa je Beč na kraju dao zeleno svjetlo primanju Hrvatske u Schengen. No, izvan Schengena su ostale Rumunjska i Bugarska.
Gužve se s granice pomakle na naplatne kućice na autocestama
"Hrvatska se vrlo dobro uklopila i u Schengen. I svijet je prihvatio da se Schengen proširio na Hrvatsku", zaključuje Novotny.
Upozorava, međutim, da su se gužve i kolone, koje su ranijih godina bile uobičajene na hrvatsko-slovenskoj i hrvatsko-mađarskoj granici, sada pomakle na naplatne kućice na autocestama. Razlog tome je što Hrvatska i dalje na stari, fizički naplaćuje korištenje autocesta, dok druge zemlje to rade elektronski ili putem vinjeta koje se također mogu kupiti online.