Dok se Filipini sve više primiču statusu zemlje višeg srednjeg dohotka, zbog čega bi izgubili povlašten status u trgovinskom režimu EU, vlada te države radi na pokretanju razgovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Bruxellesom
"Optimistični smo, i vjerujemo kako će tijekom ove godine doći do nastavka pregovora", kazao je filipinski ministar za trgovinu Alfredo Pascual u intervjuu za Euractiv i portal Borderlex.
Pregovori o slobodnoj trgovini između EU i Filipina počeli su u prosincu 2015. Druga serija razgovora održana je u studenom 2017., ali su pregovori onda stavljeni na čekanje 2020. godine.
Europska turneja filipinskog ministra
Pascual je ovog tjedna došao na europsku turneju kojoj je cilj promicanje Filipina kao trgovinskog partnera. U sklopu turneje predviđen je i dolazak u Bruxelles i sastanak s izvršnim potpredsjednikom Europske komisije i povjerenikom za trgovinu Valdisom Dombrovskisom.
Pascualu je najvažnija tema Opći sustav povlastica plus (GSP+) kojeg EU koristi za odobravanje povlaštenog pristupa europskom tržištu zemljama u razvoju i od kojeg filipinska ekonomija trenutno ima dosta koristi.
Prema podacima filipinske vlade, koje prenose tamošnji mediji, u 2022. godini Europska unija je bila peti najveći trgovinski partner Filipina, a robna razmjena Filipina i EU iznosila je 15,2 milijarde eura.
Međutim, taj povlašteni pristup europskom tržištu sada se našao ugrožen i to s dvije strane.
Unutarnjih problemi Europe
S jedne strane, uredba GSP+ ima rok trajanja koji istječe krajem 2023., a zakonski prijedlog Komisije da se pravila produlje do 2033. još nije odobren jer se Europski parlament i države članice još bave rezgovorima oko toga treba li pristup GSP-u povezati s migracijama.
Iako bi države članice zastupljene u Vijeću EU htjele uvjetovati pristup GSP-u time da zemlje koje dobiju povlašteni trgovinski tretman pristanu i na prihvat vlastitih državljana koji nezakonito dolaze u EU, pregovarači Parlamenta žele da se to pitanje tretira odvojeno od trgovine.
Budući da su rasprave između Vijeća i Parlamenta trenutno u zastoju, nejasno je može li se i kako izbjeći da primjena GSP+ pravila za Filipine jednostavno istekne 2024. godine.
Iz Komisije kažu da su paralelno s pauziranim europskim pregovorima već počeli s radom na produljenju postojećeg režima za Filipine, no i to produljenje morat će odobriti i Vijeće i Parlament.
Pascual kaže da se nada kako će uskoro situacija biti jasnija.
"Ovdje smo kako bismo pokušali dobiti od EU neku naznaku o načinu na koji formuliraju nova pravila za GSP+... Želimo znati hoće li se nova pravila moći primjenjivati na Filipine. I ako je tako, onda ćemo se ponovno prijaviti za taj status”.
Rast filipinske ekonomije
Međutim, čak i ako EU uspije produljiti sustav povlastica, Filipini najvjerojatno neće još dugo imati koristi od njega. EU odobrava pristup GSP-u samo zemljama za koje se smatra da su ispod praga zemalja višeg srednjeg dohotka.
S obzirom na snažan gospodarski rast Filipina u posljednjih nekoliko godina, ta zemlja je trenutno blizu prekoračenja praga BDP-a po glavi stanovnika koji bi je iz kategorije nižeg srednjeg dohotka prebacilo u višu kategoriju.
Kategorizacija Svjetske banke
Svjetska banka kategorizira sve svjetske ekonomije u četiri prihodovna razreda, a izračun iznosa koji označavaju prag između tih kategorija i status država ažuriraju se svake godine oko 1. srpnja.
U posljednjem ažuriranju iz srpnja 2022., prag za ulazak u razred višeg srednjeg dohotka je postavljen na 4256 dolara po glavi stanovnika, a Filipini su 2021. godine po izračunu Svjetske banke imali 3556 dolara.
Prema Pascualu, postavljeni prag će njegova država najvjerojatnije dosegnuti 2025. godine. Da bi se neka zemlja trajno kategorizirala kao država višeg srednjeg dohotka, ona morali ostati iznad tog praga pune tri godine, što znači da bi Filipini mogli izgubiti pristup GSP-u do 2028.
Kako bi se na vrijeme izbjeglo gašenje GSP-a i nametanje carina u trgovinskoj razmjeni između Europe i Filipina, Pascual želi dogovoriti sporazum o slobodnoj trgovini s EU najkasnije do 2028.
Oživljavanje pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini nakon Dutertea
"Kako bi se izbjegle disrupcije domaće industrije na Filipinima, htjeli bismo bez prekida sadašnjeg režima odmah prijeći na sporazum o slobodnoj trgovini između Filipina i EU", kazao je Pascual u razgovoru za Euractiv i izrazio nadu da će se pregovori nastaviti prije kraja 2023. godine.
Iz Europske komisije potvrdili su Euractivu da su Dombrovskis i Pascual na sastanku "razgovarali o tome kako reaktivirati trgovinsku politiku između EU i Filipina, i bilateralno i multilateralno".
"U ovom trenutku još uvijek je prerano komentirati hoćemo li i kada ponovno pokrenuti pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini", stoji u priopćenju Komisije.
Stanje ljudskih prava na Filipinima
Manila i Bruxelles već su pregovarali o trgovinskom sporazumu, ali su ti razgovori 2017. prekinuti zbog narušavanja ljudskih prava u toj zemlji dok joj je na čelu bio kontroverzni Rodrigo Duterte, kojemu je predsjednički mandat istekao na ljeto 2022.
Pascualova turneja po Europi također bi trebala poslužiti i da se Europljane uvjeri kako su se stvari na Filipinima u međuvremenu promijenile, iako je upitno hoće li ta poruka stići do publike jer je novi predsjednik Filipina postao Bongbong Marcos, sin bivšeg diktatora te zemlje Ferdinanda Marcosa.
"Nova vlada je danas otvorenija za međunarodnu suradnju", kaže Pascual i spominje kako vjeruje da je Manili potrebna suradnja s Europom na području ljudskih prava, radnog zakonodavstva i zaštite okoliša.
Partner za 'smanjenje rizika' od Kine
Pascual također želi pozicionirati svoju zemlju kao partnera Europe i u pogledu zelene tranzicije, i u sklopu širih nastojanja SAD-a, EU, i drugih razvijenih zemalja prema diverzifikaciji trgovinskih odnosa kako bi se izbjegla prevelika ovisnost o Kini.
"Za promatrače sa strane moglo bi se činiti da je [održivost razvoja] problematična, jer možda misle kako se zemlje u razvoju manje bave pitanjem zaštite okoliša, ali to nije tako na Filipinima", rekao je Pascual i dodao da je filipinska vlada postavila cilj da do 2030. godine 35 posto svojih energetskih potreba pokriva iz obnovljivih izvora.
Klimatske promjene i Filipini
"Mi smo među pet zemalja na svijetu koje su najranjivije na negativne posljedice klimatskih promjena... I zato je razvijena svijest ljudi [o tom problemu]".
Pascuale također kaže da bi se ležišta nikla u toj zemlji mogla iskoristiti za proizvodnju baterija.
"Trenutno Izvozimo 90 posto našeg nikla u Kinu", dodaje Pascuale i ističe da time Filipini gube značajan dio dodane vrijednosti u samoj proizvodnji.
Međutim, uz pomoć europskih ili američkih tvrtki to bi se moglo promijeniti, što bi Filipinima omogućilo da smanje svoju ovisnost o Kini, dok bi partnerima pružilo bolji pristup važnim sirovinama.
"Mi možemo prerađivati naše sirovine korištenjem čiste energije", kaže Pascual i dodaje da cijeli diskurs o "smanjenju rizika od Kine " vidi kao priliku za Filipine.
"Smanjenje rizika od Kine znači i prijelaz na alternativne izvore za opskrbu i u tom prijelazu vidimo svoju priliku."
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Philippine trade minister hopes for EU free trade agreement before 2028)