U četvrtak su pregovarači država članica EU i Europskog parlamenta dogovorili tekst budućeg instrumenta za "borbu protiv prisilnih mjera" koji bi trebao poslužiti kao odgovor na ekonomske prijetnje iz trećih zemalja

Već sama mogućnost da se takve protumjere uvode, umjesto da se EU oslanja na sporu i nepouzdanu arbitražu Svjetske trgovinske organizacije (WTO), trebala bi poslužiti kao sredstvo odvraćanja od takvih pritisaka.

'Ponekad treba staviti pištolj na stol čak i ako znate da ga nećete koristiti'

"Nekad je potrebno staviti pištolj na stol, čak i ako znate da ga nećete korisiti svaki dan", rekao je novinarima eurozastupnk Bernd Lange koji predstavlja Europski parlament u pregovorima o novom instrumentu.

Lange, koji predsjedava parlamentarnim odborom za trgovinu, tvrdi da EU treba obrambene instrumente kojima bi mogla štititi vlastite trgovinske interese, u svijetu u kojem se ne poštuju multilateralna trgovinska pravila.

Instrument protiv prisile predložila je Europska komisija u prosincu 2021. nakon što je u protekloj godini bio izbio niz sukoba između EU i Kine. Primjerice, na proljeće 2021. Peking je kaznio eurozastupnike i sveučilišne profesore koji su kritizirali progon Ujgura, etničke manjine u Kini.

A na zimu 2021. Kina je uvela trgovinske sankcije protiv Litve kao kaznu jer je dopustila da se u glavnom gradu Vilniusu otvori diplomatsko predstavništvo Tajvana. Kineske vlasti su zautavile uvoz iz Litve, kao i izvoz u Litvu neke ključne robe.

'Snažnija Europska unija'

Stoga je Litva jedan od najvećih pobornika novog instrumenta. Ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis opisao ga je kao "alat koji će spriječiti da diktatori zastrašuju EU neslužbenim sankcijama" u tvitu u kojem je pozdravio dogovor.

"EU je upravo postala snažnija," dodao je Landsbergis.

Međutim, nejasno je hoće li instrument biti korišten protiv Kine zbog njenih pokušaja prisile protiv Litve. Neimenovani dužnosnik EU je na pitanje o tome nevoljko govorio o prijedlogu da se otvaraju razgovori o slučajevima iz prošlosti, dok istovremeno zastupnik Lange smatra kako bi se instrument trebao primjenjivati i na taj slučaj.

Rok od godine dana 

Po posljednjoj verziji teksta, EU bi imala maksimalni rok od godinu dana od početka istrage do odluke o uvođenju protumjera. Na početku procedure, Komisija bi prvo trebala analizirati i utvrditi može li se ponašanje treće zemlje smatrati prisilom.

Suprotno prvom prijedlogu Komisije, članice bi se onda morale kvalificiranom većinom složiti s nalazom Komisije. Taj kontrolni mehanizam tražile su države članice, jer neke od njih strahuju da bi moglo doći do slabljenja principa slobodne trgovine, što bi moglo dovesti do eskalacije trgovinskih ratova.

No, ako se kvalificiranom većinom članice slože da se treća zemlja služi prisilom, Komisija, Europski parlament i države članice bi onda morale razraditi niz protumjera protiv dotične zemlje. Međutim, prema Europskom vijeću, "instrument protiv prisile zamišljen je za deeskalaciju" i trebao bi služiti kao alat za "prekidanje prisilnih mjera kroz dijalog."

SAD i Kina kao potencijalne mete

Na upit u kojim slučajevima bi se novi instrument mogao prmjenjivati, Lange je spomenuo Kinu i SAD kao potencijalne mete takvih protumjera.

Primjerice, iz SAD-a su prijetili EU uvođenjem kaznenih carina na uvoz u slučaju da EU uvede digitalni porez kojeg bi plaćale američke kompanije. Lange kaže da bi se instrument mogao koristiti "kad druge države razmišljaju o korištenju trgovine i investicija kao političkim oružjima."

Instrument protiv prisile tek trebaju formalno usvojiti Europski parlament i Europsko vijeće, iako se smatra da će to biti tek formalnost.

Nakon toga, instrument, u obliku odredbe EU, na snagu će stupiti 20 dana nakon objave u službenom glasniku Unije.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU agrees on anti-coercion instrument to fight foreign interference)