Glavni problemi za hrvatske tvrtke su nedostatak radnika, visoke cijene energenata i financijsko tržište, pokazuje nova analiza Acredije i Allianza
U Hrvatskoj je prošle godine u stečaju završilo, prema podacima državne statistike, 5602 tvrtki, što je oko 12 posto više nego godinu ranije, kada je stečaj otvoren nad oko 4975 tvrtki.
Stručnjaci očekuju da će se lavina stečajeva nastaviti i u ovoj godini i kažu da bi pod udar Stečajnog zakona u 2023. godini moglo doći ukupno oko 6000 tvrtki u Hrvatskoj.
Rast insolventnosti posebno u građevini i maloprodaji
"U prvom kvartalu 2023. godine je 1428 tvrtki podnijelo zahtjev za stečaj", ističu u društvu za kreditno osiguranje Acredia i Allianz Tradeu.
To pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Dodaju kako se u ovoj godini može očekivati daljnji rast stečajeva u Hrvatskoj od oko 10 posto. U praksi, to znači da bi se u stečaju u 2023. godini moglo naći oko 6000 tvrtki.
"Porast insolventnosti posebno primjećujemo u građevinskom sektoru i maloprodaji", ocijenio je član Uprave Acredije Michael Kolb.
Pritom je naglasio kako su se problemi s lancima opskrbe donekle smirili, a smiruje se, mada postupno, i inflacija. Međutim, problemi za hrvatske tvrtke ostaju kroničan nedostatak radne snage, kao i visoke cijene energenata. Ovome valja pridodati i probleme na financijskom tržištu.
Eksplozija insolventnosti u svijetu
Lavina stečajeva u Hrvatskoj samo je kap vode u moru stečajeva u svijetu.
Naime, novo istraživanje Allianza o insolventnosti tvrtki pokazuje da broj poduzeća koja nisu u stanju podmirivati svoje obveze nastavlja rasti, i to ubrzano.
Tako je, prema tom istraživanju, broj insolventnih tvrtki u prošloj godini porastao za 17 posto, a u ovoj se godini očekuje njihov rast od čak 21 posto.
Rast insolventnosti u Europi veći nego u ostatku svijeta
U Europi je porast insolventnosti još i veći nego u drugim dijelovima svijeta. Lani je, prema podacima spomenutog istraživanja, iznosio 24 posto.
Mnoge su europske zemlje u prošloj godini imale dvoznamenkaste stope rasta insolventnosti. Tako je broj insolventnih tvrtki, pokazuje spomenuto izvješće, u Mađarskoj porastao čak 65 posto, u Austriji 57 posto, u Velikoj Britaniji 51 posto, a u Francuskoj 48 posto, dok je u Švicarskoj skočio za 33 posto. Rast insolventnosti među tvrtkama u Španjolskoj i Poljskoj u 2022. godini iznosio je po 20 posto, a u Njemačkoj skromnih četiri posto.
S druge strane, među velikim europskim ekonomijama, insolventnost tvrtki u Italiji lani se smanjila za 20 posto, a u Turskoj za čak 32 posto, pokazuje istraživanje.
Analiza Allianza nije obuhvatila Hrvatsku. Ipak, prema podacima koje je objavio DZS, rast broja stečajeva u Hrvatskoj u prošloj godini, koji su posljedica insolventnosti, može se usporediti s rastom insolventnosti u, primjerice, Norveškoj, 12 posto.
I tvrtke u Indiji, Australiji, Kanadi i Japanu muku muče s podmirivanjem obveza
Rast insolventnosti tvrtki vidljiv je i u pojedinim velikim svjetskim ekonomijama izvan Europe.
U Indiji je tako lani došlo do porasta broja insolventnih poduzeća za 50 posto, dok je rast insolventnosti među tvrtkama u Australiji iznosio 45 posto, a u Kanadi 35 posto te u Japanu sedam posto.
Pad insolventnosti u SAD-u, Rusiji i Kini
Naličje medalje insolventnosti je smanjenje broja tvrtki kojima nedostaje novac za podmirenje svojih obveza. Među velikim ekonomijama, insolventnost tvrtki u prošloj godini u Južnoj Africi smanjila se jedan posto, u Brazilu pet posto, u SAD-u šest posto, u Rusiji 12 posto, u Kini 13 posto, a u Južnoj Koreji 19 posto.
Pojednostavljeno, može se reći kako je tvrtkama, u načelu, jednostavnije poslovati izvan Europe, nego u njoj.
Potrebno ubrzanje gospodarskog rasta
U Allianzu ističu kako je rast insolventnosti u velikoj mjeri posljedica usporavanja gospodarskog rasta u svijetu. To će posebno do izražaja doći u ovoj i sljedećoj godini. Stoga se u ovoj godini očekuje rast broja insolventnih tvrtki za 23 posto, a u 2024. godini za četiri posto. Time će se i razine insolventnosti tvrtki vratiti na one prije pandemije koronavirusa i korona recesije.
Ističu i kako bi eurozona i SAD trebali ubrzati dinamiku rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) kako bi zaustavili rast insolventnosti tvrtki. U ovoj bi godini gospodarstva eurozone i SAD-a trebala ostvariti rast od dodatnih 1,3 postotnih bodova, a u sljedećoj godini od 1,5 postotnih bodova, ističe se u studiji Allianza.
Svjetska banka najavila usporavanje rasta BDP-a u vodećim svjetskim ekonomijama
Prema novim prognozama Svjetske banke, o kojima je Euractiv nedavno pisao, američki bi BDP ove godine trebao rasti po skromnoj stopi od 1,1 posto, dok bi BDP eurozone trebao porasti samo 0,4 posto.
Rast svjetskoga gospodarstva bi u 2023. godini trebao usporiti na 2,1 posto, prognoziraju u Svjetskoj banci.