Mnogi mladi vjeruju kako ništa u društvu ne mogu promijeniti i jedini izlaz vide u iseljavanju u razvijenije zemlje, upozorava dio analitičara
Iako plaće u Hrvatskoj rastu, a nezaposlenost pada, položaj mladih u nas i dalje je znatno slabiji nego u ostatku Europske unije, zbog čega nam, upozoravaju stručnjaci, prijeti novi val iseljavanja.
Naime, prema novim podacima eurostatističara, gotovo polovina mladih u Hrvatskoj, odnosno njih 46,6 posto, živi u prenapučenim kućanstvima.
U Hrvatskoj gotovo polovina mladih u premalim stanovima
Veći udio mladih u dobi od 15 do 29 godina koji žive u premalim stanovima od Hrvatske u EU imaju jedino Rumunjska (60,3 posto), Bugarska (57,2 posto), Latvija (53,9 posto), Grčka (48,4 posto) i Poljska (46,8 posto).
Taj je problem još izraženiji u zemljama kandidatima, poput Crne Gore, u kojoj 73,1 posto mladih živi u prenapučenim kućanstvima, te u Srbiji, u kojoj u premalim stanovima živi 64 posto mladih, pokazuju podaci Eurostata za 2021. godinu.
S druge strane, najmanje mladih živi u prenapučenim stanovima na Cipru i Malti, samo oko četiri posto.
Prosjek na razini EU je 26 posto, što znači da u Uniji otprilike svaki četvrti mladi u dobi od 15 do 29 godina živi u prenapučenim kućanstvima.
Mladi se u Hrvatskoj osamostaljuju tek s 33 i pol godine
No, još veći razlog za zabrinutost izaziva podatak prema kojem mladi u Hrvatskoj obiteljsko gnijezdo, u prosjeku, napuštaju tek s 33 i pol godine. Hrvatska, po tome, drži neslavan vrh Unijine ljestvice za 2022. godinu, pokazuju podaci Eurostata.
Štoviše, mladi se, po tim podacima, ranije osamostaljuju čak i u Bugarskoj, s nešto više od 30 godina, i u Rumunjskoj, prije 28. rođendana.
S druge strane, u Švedskoj i Finskoj se na samostalan život odlučuju otprilike s 21 godinom.
Na razini EU u cjelini, mladi se na odlazak iz obiteljskog gnijezda, u prosjeku, odlučuju s 26 i pol godina, pokazuju podaci Eurostata.
Kombinacija socijalnih i ekonomskih čimbenika
Razlozi zbog kojih se mladi u Hrvatskoj dugo zadržavaju pod obiteljskim krovom ne nedostaje. Riječ je, ističu stručnjaci, o kombinaciji socijalnih i ekonomskih čimbenika.
Pritom najčešće ukazuju na male plaće, ali i visoke cijene, kao i na skupo podstanarstvo i previsoke cijene stambenih kvadrata, te na loš radni status, pogotovo u mlađoj dobi.
Nesigurni radni odnosi i nepotizam na tržištu rada
"Imamo jednu od najraširenijih praksi sklapanja ugovora na određeno vrijeme među mladima u Europi. Osim toga, naše su plaće male u usporedbi s ostalim članicama EU, dok su cijene jako visoke. I rast cijena nekretnina je jako velik", upozorava za Euractiv psiholog rada sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Zvonimir Galić.
Upozorava kako se Hrvatska suočava s brojnim faktorima koji ne idu u prilog zadržavanju mladih u zemlji. Tim više što radna snaga nedostaje i zapadnoj Europi pa je logično da će tamošnja gospodarstva nastaviti posezati i za hrvatski radnicima.
"U Hrvatskoj je raširen i problem korupcije i nepotizma. Sve to stvara atmosferu u kojoj se među mladima raširilo mišljenje da ništa ne mogu promijeniti. Mnogi će mladi zato i u budućnosti iseljavati", strahuje Galić.
Mladi Hrvati kasno ulaze na tržište rada
I neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković slaže se da su plaće u Hrvatskoj, pa tako i plaće mladih, premale, ali upozorava da je i produktivnost hrvatskih radnika manja od one u zapadnim zemljama. Napominje i da mladi u Hrvatskoj dugo studiraju i razmjerno kasno ulaze na tržište rada.
"Ako se neki od njih zaposli, to ne znači automatski da je on i kreditno sposoban, pogotovo što su početničke plaće male. Osim toga, mladi su u strahu od toga što im nosi sutra, pa se ne odlučuju lako na kupnju stana, posebno zato što cijene nekretnina u Hrvatskoj rastu, a i transakcijski troškovi kupnje stana u nas su veliki. Skupo je i podstanarstvo", ističe Bejaković za Euractiv.
Stanovi u Hrvatskoj manji nego u razvijenim zemljama
Vjeruje i da ne treba izvlačiti dalekosežne zaključke iz podataka o prenapučenosti hrvatskih kućanstava, i to iz jednostavnog razloga što su stanovi u Hrvatskoj, u načelu, manji od onih u razvijenijim zemljama.
U prilog tome govori i podatak Eurostata da u prenapučenim kućanstvima živi više od trećine ukupnog broja građana.
"Veličina stana uglavnom prati razinu dohotka: što je društvo bogatije, i stanovi su veći, a vrijedi i obratno. Osim toga, kod nas se uglavnom gleda kvadratura stana, a ne i njegova kvaliteta, a sve to utječe na kvalitetu stanovanja", zaključuje Bejaković.
Unatoč tome, čini se da će upravo rad na poboljšanju položaja mladih biti jedan od ključnih poteza na zaustavljanju iseljavanja iz Hrvatske. Dio posla na tome u rukama je države i lokalnih vlasti, no dio je u rukama poslodavaca, ali i samih mladih ljudi.