EU namjerava postaviti kao prioritet sklapanje dugoočekivanog trgovinskog sporazuma s južnoameričkim blokom Mercosur i s njim ostvariti bližu institucionalnu suradnju, stoji u dokumentu kojeg je na uvid dobio Euractiv
EU u Mercosuru traži novog saveznika kako bi smanjila svoju ekonomsku ovisnost o Kini i istovremeno suzbila utjecaj Rusije, stoji u prema nacrtu prijedloga Europske komisije kojeg je na uvid dobio Euractiv, u utorak 6. lipnja.
Nakon godina relativnog mirovanja, odnosi EU s Latinskom Amerikom i Karibima vratili su se na vrh dnevnog reda EU zbog bojazni od potpunog gubitka utjecaja u toj regiji uslijed zastoja u razgovorima o trgovinskom sporazumu.
Češće održavanje summita
U dokumentu Europske komisije poziva se na češće održavanje summita između EU i regionalnog bloka CELAC-a, traži se pomak u trgovinskim sporazumima, kao i povećanje investicija kroz europsku strategiju nazvanu Global Gateway, koja je zamišljena kao pandan kineskog investicijskog plana Belt and Road Initiative (BRI).
Osiguravanje pristupa sirovinama i drugim ključnim resursima Latinske Amerike, u atmosferi "sve većih geopolitičkih izazova" navedeno je kao prioritet u tom prijedlogu, kojeg će u srijedu 7. lipnja predstaviti šef diplomacije EU Josep Borrell.
"Jačanjem partnerstva između dviju regija, koje su među najusklađenijima na svijetu u pogledu njihovih interesa i vrijednosti, EU i Latinska Amerika mogu se bolje pozicionirati za suočavanje s globalnim izazovima", navodi se u posljednjoj verziji prijedloga.
Nadalje, jačanje veza s Latinskom Amerikom omogućilo bi za obje strane smanjenje "prekomjerne ovisnosti" o trećim zemljama i pomoglo bi EU da "smanji rizik" od oslanjanja na trgovinu s Kinom.
Trgovina i ključne sirovine
Latinska Amerika je veliki proizvođač bakra, mjesto gdje je većina svjetskih nalazišta litija, kao i značajnih količina nafte i prirodnog plina - ključnih resursa potrebnih za energetsku tranziciju EU.
Bruxelles želi potpisati sporazume s latinskoameričkim zemljama u sklopu nove strategije EU za kritične sirovine, navodi se u dokumentu.To se odnosi na smanjenje ranjivosti opskrbnih lanaca koje su iskočile u prvi plan uslijed nestašica tijekom pandemije i energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Također se u dokumentu iznosi i plan za što brže zaključivanje nekoliko sporazuma o slobodnoj trgovini i partnerstvu s latinskoameričkim zemljama te za jačanje bilateralnih odnosa s Brazilom i Meksikom.
Potencijalni trgovinski sporazumi nadovezivali bi se na program EU za ulaganja u projekte zelene i digitalne tranzicije u Latinskoj Americi, koji bi trebao dobiti zeleno svjetlo na summitu između EU i Zajednice Latinske Amerike i Kariba (CELAC) u srpnju ove godine, što će biti prvi takav summit od 2015. godine.
Ratifikacija zapela u parlamentima pojedinih zemalja
Želja da se ojačaju odnosi Europe i Latinske Amerike dolazi u trenutku kada Europa počinje tražiti nove izvore za uvoz energetskih sirovina i hrane nakon izbijanja rata između Rusije i Ukrajine.
Nacrt prijedloga Europske komisije posebno pritom navodi budući trgovinski sporazum sa zemljama Mercosura - Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem - kao ključan dio diplomatskog približavanja prema latinoameričkim zemljama.
"Zaključenje sporazuma EU-Mercosur označilo bi veliku prekretnicu u jačanju odnosa između EU i Latinske Amerike i Kariba", navodi se u dokumentu.
Sporazum o trgovini između EU i Mercosura načelno je dogovoren još 2019. godine, no ratifikacija je zapela u pojedinim nacionalnim parlamentima, posebice u Nizozemskoj i Austriji, koje ne žele pristati ni na kakav kompromis vezan za ekološke standarde.
Francuska, u kojoj su se domaći poljoprivrednici protivili sporazumu, najavila je kao uvjet za svoj pristanak da Mercosur pristane na razne dodatne obveze koje nisu navedene u sporazumu iz 2019, osobito vezano za poštivanje europskih pravila o smanjenju šumskog pokrova.
No s druge strane EU i većina njenih članica strahuju da bi daljnje odgode u slučaju Mercosura i drugih trgovinskih sporazuma mogli potisnuti Latinsku Ameriku bliže Kini.
Diplomatsko približavanje
EU i CELAC planiraju održati zajednički summit u srpnju u Bruxellesu, koji bi trebao pokazati političko jedinstvo tih "prirodnih partnera", kako je to opisuje Borrell. U nacrtu prijedloga Komisije najavljuje se i "obnova strateškog partnerstvo" između tih dviju svjetskih regija.
"Ono što predlažemo jest drugačije, modernije, partnerstvo - bit ćemo partneri zbog vlastite želje", rekao je jedan visoki dužnosnik Komisije prije predstavljanja prijedloga.
Međutim, različiti stavovi vezano za rusku invaziju na Ukrajinu otkrili su napetosti koji se nalaze u podlozi odnosa između dvaju blokova.
Politički gledano, vlade Latinske Amerike i Kariba važne su kod glasanja o rezolucijama o Rusiji u Općoj skuštini UN-a, forumu kojegi je EU koristila za lobiranje protiv ilegalne ruske invazije na Ukrajinu.
No, princip neuplitanja u vanjskim poslovima ima duboke korijene u Latinskoj Americi.
Problem u odnosima zemalja Latinske Amerike s Rusijom
Nelagoda koju Latinska Amerika osjeća prema invaziji na Ukrajinu došla je u prvi plan kada se argentinski predsjednik Alberto Fernandez, a zatim i brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, odlučio sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom samo nekoliko dana prije nego što su ruske snage ušle u Ukrajinu.
Novi brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva razljutio je mnoge na Zapadu u travnju kada je pozvao SAD i europske saveznike da prestanu slati oružje u Ukrajinu, ustvrdivši da se tako samo produljuje rat.
Kako bi Europa i Latinska Amerika ojačale veze i izvan onih trgovinskih, EU želi organizirati redovitije summite s Latinskom Amerikom, što uključuje i bilateralne sastanke s Brazilom i Meksikom, te sastanke ministara vanjskih poslova.
U dokumentu se navodi i žeja da se uspostavi "stalan koordinacijski mehanizam EU i CELAC-a", koji bi mogao "više puta godišnje okupljati visoke dužnosnike".
"To bi nam omogućilo da se uhvatimo u koštac s krizom poput Ukrajine, da se olakša rad ministara vanjskih poslova i da se ispuni praznina koja je bila prisutna proteklih godina", izjavio je jedan visoki dužnosnik EU.
Prije posljednjeg listopada, europski ministri vanjskih poslova i njihovi kolege iz Latinske Amerike nisu se sastali još od 2018. godine.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: LEAK: EU to prioritise Mercosur deal, establish closer ties with Latin America)