Podaci Eurostata pokazuju da u Hrvatskoj na tisuću stanovnika dolaze 465 automobila, što je znatno manje nego u Sloveniji, u kojoj na 1000 stanovnika dolaze 564 automobila
Stanovnici Zagreba motoriziraniji su od stanovnika Budimpešte, Beča, Berlina i Beograda. Ipak, vozni park Zagrepčana zaostaje za onim kojeg imaju stanovnici Praga, Madrida, Atene, pa čak i Bukurešta.
Pokazuju to novi podaci eurostatističara o stupnju motorizacije država i regija u Europskoj uniji, EFTA-i i pojedinim zemljama kandidatima.
Jedan auto na dva stanovnika
Prema tim podacima, koji se odnose na 2021. godinu, u Zagrebu na 1000 stanovnika dolazi 458 automobila. Ili, pojednostavljeno, jedan auto dolazi na dvoje stanovnika hrvatske metropole.
Istodobno, u Budimpešti na 1000 stanovnika dolazi 412 automobila, u Berlinu 336, u Beču 375, a u Beogradu 378 automobila.
S druge strane, među europskim metropolama znatno više automobila na 1000 stanovnika od Zagreba imaju Madrid (587), Bukurešt (628), Prag (745) i Atena (818).
Pariz, odnosno njegova urbana regija Ile-de-France, je "tu negdje" kao i Zagreb. Na širem području francuske prijestolnice je, naime, 430 automobila na 1000 stanovnika, pokazuju podaci Eurostata.
Slovenija znatno motoriziranija od Hrvatske
Priča o motorizaciji Zagreba samo je segment puno šire priče o motorizaciji Hrvatske. Iako je opći dojam da su i Zagreb i Hrvatska "previše motorizirani", odnosno da imaju previše automobila, podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska zapravo zaostaje po stupnju motorizacije za većinom članica Unije.
Tako je u Hrvatskoj 2021. godine bilo 465 automobila na 1000 stanovnika, dok je, primjerice, u susjednoj Sloveniji na 1000 stanovnika dolazilo 564 automobila.
U EU najmotoriziranija Poljska, a najmanje Rumunjska
Među članicama EU za koje su dostupni podaci, najveći stupanj motorizacije ima Poljska, u kojoj je 2021. godine registrirano 687 automobila na 1000 stanovnika. S druge strane, najmanji stupanj motorizacije u Uniji 2021. godine imala je Rumunjska, sa samo 400 automobila na 1000 stanovnika.
Usporedbe radi, po stupnju motorizacije među kandidatima prednjači Srbija s 325 osobnih automobila na 1000 stanovnika.
Najviše automobila na Jadranu
Naravno, velike razlike postoje unutar svake zemlje, pa tako i u Hrvatskoj.
Suprotno očekivanjima, najveći stupanj motorizacije među hrvatskim regijama nema, kako se to obično misli, Zagreb, već Jadranska Hrvatska, statistička regija koja obuhvaća sedam jadranskih županija. Na prostoru od Savudrije do Prevlake, naime, na 1000 stanovnika dolaze 504 automobila.
Razloga za takav stupanj motorizacije na obali ima više, a stručnjaci najčešće ističu nedovoljno razvijen javni gradski i prigradski prijevoz na Jadranu, zatim, manje korištenje bicikala nego u, recimo, Zagrebu, ali i tradicionalno rentijerstvo, odnosno iznajmljivanje apartmana, što mnogima na obali omogućuje da popune svoje kućne budžete i lakše kupe limenog ljubimca.
Najslabije motorizirana Panonska Hrvatska
Iako kontinent zaostaje za Jadranom po stupnju motorizacije, to zaostajanje nije veliko.
Tako je u statističkoj regiji Sjeverna Hrvatska, koja obuhvaća Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku županiju, 2021. godine bilo 462 automobila na 1000 stanovnika. To je čak i više nego na području Grada Zagreba, koji je zasebna statistička regija.
U Panonskoj Hrvatskoj, koja obuhvaća pet slavonskih županija, kao i Bjelovarsko-bilogorsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, na 1000 stanovnika dolaze 423 automobila. Ta je statistička regija, po tome, bila i najslabije motorizirana u Hrvatskoj.
Broj automobila na Jadranu kao u Andaluziji, a u Sjevernoj Hrvatskoj kao na Kreti
Ako bi se vukle usporedbe s regijama u drugim članicama EU, onda bi se stupanj motorizacije Jadranske Hrvatske najbolje mogao usporediti s onim u španjolskoj Andaluziji, u kojoj na 1000 stanovnika dolaze 503 automobila.
Broj automobila u Sjevernoj Hrvatskoj najsličniji je, pak, onom na Kreti. Na tom grčkom otoku na 1000 stanovnika dolaze 463 automobila.
Panonska Hrvatska se po stupnju motorizacije može usporediti s pojedinim slovačkim i mađarskim regijama.
Slovenske regije motoriziranije od hrvatskih
Inače, regije u susjednoj Sloveniji znatno su motoriziranije od onih u Hrvatskoj. Tako su eurostatističari u regiji Zapadna Slovenija, u koju spada i Ljubljana, pobrojali 561 automobil na 1000 stanovnika. Statistička regija Istočna Slovenija, u kojoj je i drugi po veličini grad - Maribor, ima 568 automobila na 1000 stanovnika.
Po tome, slovenske su regije po stupnju motorizacije slične Jadranskoj Hrvatskoj.
Srbija kaska u motorizaciji za Hrvatskom i Slovenijom
Kada je riječ o Srbiji, stupanj motorizacije u njoj manji je nego u Hrvatskoj.
Osim već spomenutog šireg područja Beograda s 378 automobila na 1000 stanovnika, Vojvodina ima 310 auta na 1000 stanovnika, Šumadija i Zapadna Srbija 317, a Južna i Istočna Srbija 289 automobila na 1000 stanovnika, pokazuju podaci eurostatističara.
U EU najviše automobila na tisuću stanovnika na Alandskom otočju
Na razini EU u cjelini, najveći stupanj motorizacije ima Alandsko otočje. U toj autonomnoj finskoj regiji, naime, na 1000 stanovnika dolazi čak 845 automobila, što znači da gotovo svaki punoljetni stanovnik posjeduje barem jedan automobil.
Začelje EU ljestvice drži Mayotte, francuski prekomorski posjed blizu jugoistočne obale Afrike, koji je dio EU. Na tom otoku na 1000 stanovnika dolazi samo 78 automobila, pokazuju podaci Eurostata.
'Presiromašni smo za tako velik broj automobila'
Iako službena statistika ne pokazuje da je Hrvatska previše motorizirana, prometni stručnjaci upozoravaju da je u našoj zemlji ipak previše automobila s obzirom na razinu životnog standarda.
"Bruto domaći proizvod po stanovniku u Hrvatskoj manji je nego u većini drugih članica EU. Stoga imamo previše automobila u odnosu na razinu našeg standarda, kao i u usporedbi s brojnim drugim, razvijenijim zemljama", kaže za Euractiv profesor emeritus na zagrebačkom Prometnom fakultetu Ivan Dadić.
Loš javni prijevoz
Hrvatsku opsesiju kupnjom automobila Dadić objašnjava ponajprije lošim gradskim i prigradskim prijevozom koji mnogim građanima ni ne ostavlja previše mogućnosti, osim da se sami pobrinu za to kako će doći na posao ili otići u kupovinu.
"Hrvatska je jako zapustila razvoj javnoga prijevoza i zato imamo previše automobila. Bez njih mnogi ljudi ne bi mogli funkcionirati, često iz prigradskog područja ne biste mogli doći na posao u grad", upozorava Dadić.
Napominje kako Beč ima manji stupanj motorizacije od Zagreba jer, za razliku od glavnog grada Hrvatske, ima i znatno bolji javni gradski prijevoz koji uključuje i podzemnu željeznicu.
Gradska željeznica bi u Zagrebu mogla igrati ulogu koju u drugim gradovima ima metro
Za Zagreb je, doduše, malo vjerojatno da će u doglednoj budućnosti dobiti metro, ali Dadić kaže kako i postojeća mreža pruga kroz grad i okolicu može poslužiti kao nadopuna postojećoj tramvajskoj i autobusnoj mreži i zamijeniti metro. No, naravno, to podrazumijeva ulaganja u obnovu i prilagodbu postojećih pruga u pravu gradsku željeznicu.
"Zagrebu nedostaje prava gradska željeznica, iako pruga od Zaprešića do Dugog Sela postoji. Upravo bi gradska željeznica mogla zamijeniti metro i omogućiti bolju povezanost ne samo unutar grada i s prigradskim naseljima, nego i s Karlovcem, Siskom i drugim gradovima iz kojih svakodnevno u Zagreb dolaze brojni radnici. Isto vrijedi i za Split, a i za druge hrvatske gradove", napominje Dadić.
Pritom podsjeća da je Hrvatska proteklih desetljeća zapostavila željeznički promet. Umjesto toga, okrenula se gradnji autocesta koje izvan turističke sezone često zjape poluprazne.
Dadić zaključuje kako se u budućnosti može očekivati razvoj javnoga prijevoza u Hrvatskoj. To će smanjiti i potrebu za posjedovanjem automobila.