Iako se nastavlja razdoblje ekonomske ekspanzije, ona je sada znatno manja nego u prošloj godini, a posebno zabrinjava zamjetno usporavanje potrošnje kućanstava
Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, i to po stopi od 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju prve procjene državne statistike.
Kada se izvorni podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) sezonski prilagode, realna stopa rasta na godišnjoj razini u prvom je ovogodišnjem tromjesečju iznosila 2,6 posto.
Usporavanje rasta BDP-a
U odnosu na posljednje tromjesečje prošle godine, odnosno na kvartalnoj razini, hrvatski je BDP u prva tri mjeseca 2023. godine realno porastao 1,4 posto.
Riječ je o osmom tromjesečju u nizu u kojem Hrvatska ostvaruje rast BDP-a, odnosno devetom, ako se u obzir uzmu naknadne revizije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ipak, i u prvom je ovogodišnjem tromjesečju nastavljen trend usporavanja gospodarskog rasta pa je on sada znatno manji nego u prošloj godini.
Tako je, prema izvornim podacima DZS-a, stopa rasta hrvatskog BDP-a u prvom tromjesečju 2022. godine iznosila 7,8 posto na godišnjoj razini. U drugom je lanjskom tromjesečju hrvatski BDP porastao 8,7 posto, u trećem 5,3 posto, dok je stopa gospodarskog rasta u četvrtom tromjesečju prošle godine iznosila 3,5 posto.
Rast 'pogurale' investicije, kao i izvoz roba i usluga
Posebno zabrinjava usporavanje osobne potrošnje, glavnog generatora rasta BDP-a, koja je u prvom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj porasla samo 1,5 posto na godišnjoj razini. Upravo je to vrijeme uvođenja eura u Hrvatskoj, kada je došlo do poskupljenja brojnih za život neophodnih roba, posebno hrane. Usporedbe radi, u posljednjem lanjskom tromjesečju osobna je potrošnja porasla 3,1 posto na godišnjoj razini.
U odnosu na posljednje lanjsko tromjesečje usporila je i državna potrošnja koja je u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvarila godišnju stopu rasta od 2,2 posto.
Ipak, značajne stope rasta - iako su i one prilično manje nego krajem prošle godine - ostvarile su investicije, koje su u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 3,9 posto na godišnjoj razini, te izvoz roba i usluga, s godišnjom stopom rasta 4,8 posto. S druge strane, u prvom ovogodišnjem kvartalu neznatno se smanjio uvoz roba i usluga, 0,8 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na slabiju potražnju za robama i uslugama na domaćem tržištu.
Veći rast BDP-a od Hrvatske imale su samo Španjolska, Cipar i Rumunjska
Unatoč tome, Hrvatska je i u prvom ovogodišnjem tromjesečju imala jednu od najvećih stopa gospodarskog rasta u Europskoj uniji. Kako, naime, pokazuju podaci DZS-a i Eurostata, sezonski prilagođena stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj od 2,6 posto u prvom je ovogodišnjem tromjesečju bila četvrta u EU.
Po dinamici rasta gospodarstva u prvom su ovogodišnjem tromjesečju u EU ispred Hrvatske bile Španjolska, s godišnjom stopom rasta BDP-a od 3,8 posto, zatim Cipar, 3,4 posto, i Rumunjska, 2,8 posto. Irska je, kako pokazuju podaci Eurostata, ostvarila istu stopu rasta BDP-a kao i Hrvatska.
U susjednoj Sloveniji stopa rasta BDP-a u prvom je ovogodišnjem tromjesečju iznosila samo 0,7 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Drugi hrvatski susjed u EU, Mađarska, u prvom je ovogodišnjem tromjesečju ostvarila pad BDP-a na godišnjoj razini od 1,1 posto.
Dvostruko veći rast BDP-a od prosjeka EU i eurozone
Inače, stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj u prvom je ovogodišnjem tromjesečju bila dvostruko veća od prosjeka na razini eurozone, čiji je BDP porastao 1,3 posto, kao i EU, čiji je BDP, prema podacima Eurostata, u istom razdoblju porastao 1,2 posto.
Najveću stopu rasta BDP-a među članicama Unije u prvom je ovogodišnjem tromjesečju imala već spomenuta Španjolska, 3,8 posto na godišnjoj razini.
S druge strane, najviše je u istom razdoblju potonuo BDP Litve, čak 3,6 posto, pokazuju podaci eurostatističara.