U uglednom Bečkom institutu očekuju da će Hrvatska u ovoj godini ostvariti rast BDP-a od 2,5 posto, što je znatno iznad prosjeka novih članica Unije
Unatoč zamjetnom usporavanju gospodarske aktivnosti u ovoj godini, hrvatska bi ekonomija u 2023. trebala proći bolje nego što se ranije očekivalo.
Zaključak je to koji proizlazi i iz novih, proljetnih prognoza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, prema kojima bi hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini trebao porasti 2,5 posto.
Druga najveća stopa gospodarskog rasta među novim članicama EU
To je druga najveća stopa među gospodarskog rasta među novim članicama Europske unije u srednjoj i istočnoj Europi. Veću stopu rasta BDP-a, naime, u ovoj bi godini trebala imati samo Rumunjska, 3,0 posto.
Kada se u računicu uzmu i tranzicijske zemlje na jugoistoku Europe koje još nisu članice EU, veću stopu gospodarskog rasta od Hrvatske u ovoj bi godini trebali imati i Kosovo, 3,6 posto, zatim Albanija, 3,3 posto, i Crna Gora, 2,9 posto.
Sve zemlje regije izbjeći će recesiju, osim Mađarske
Ostale države trebale bi, prema novim prognozama Bečkog instituta, proći slabije od Hrvatske. Ipak, s izuzetkom Mađarske, koja se suočava s visokom inflacijom i suspenzijom korištenja fondova Europske unije, a koja bi ove godine trebala biti u zoni ekonomskih minusa, s padom gospodarske aktivnosti od 0,5 posto, sve ostale zemlje tranzicijske regije - bile članice EU ili izvan nje - ipak bi trebale izbjeći recesiju.
Tako bi BDP Bugarske u 2023. godini trebao porasti 1,7 posto, Češke 0,2 posto, Estonije 0,4 posto, Litve 0,9 posto, Latvije 0,3 posto, Poljske 1,0 posto, Slovenije 1,4 posto, a Slovačke 0,6 posto. Kada se njima pridodaju i već spomenute Rumunjska i Hrvatska, prosječna stopa rasta BDP-a u novim članicama Unije u ovoj bi godini trebala iznositi 1,2 posto.
Najveći rast BDP-a na Zapadnom Balkanu u 2023. imat će Kosovo, a najmanji Srbija
To je znatno više od prognozirane stope gospodarskog rasta u eurozoni od 0,5 posto, kao i od očekivane stope rasta BDP-a u EU od 0,7 posto.
Više stope rasta gospodarstva ostvarit će i zemlje Zapadnog Balkana, kojima stručnjaci Bečkog instituta u 2023. godini prognoziraju prosječan rast BDP-a od 2,0 posto. Osim već spomenutih Kosova, Albanije i Crne Gore, u taj prosjek ulaze i prognozirane stope rasta BDP-a Bosne i Hercegovine od 1,7 posto, zatim Sjeverne Makedonije, 1,6 posto, i Srbije, 1,5 posto.
Ubrzanje gospodarskog rasta u sljedećoj godini
Među glavnim razlozima zbog kojih Hrvatska u ovoj godini može očekivati brži rast BDP-a nego što se ranije mislilo su ulazak u eurozonu i Schengen 1. siječnja 2023. godine, ističe se u proljetnim prognozama Bečkog instituta.
"Uvođenje eura i priključenje Schengenu dugoročno će potaknuti trgovinu, turizam i investicije", ocjenjuje se u proljetnim prognozama Bečkog instituta.
Hrvatska je, inače, u prošloj godini ostvarila stopu rasta BDP-a od 6,3 posto. To je bila i najveća stopa gospodarskog rasta u 2022. godini kako među novim članicama EU, tako i među europskim tranzicijskim zemljama.
Ubrzanje rasta BDP-a možemo očekivati u 2024. i 2025. godini. Tako bi, prema novim prognozama Bečkog instituta, hrvatski BDP u sljedećoj godini trebao rasti po stopi od 2,9 posto, a u 2025. godini po stopi od 3,1 posto.
U Hrvatskoj u sljedeće dvije godine najbrži rast BDP-a u okruženju
Iako će među bivšim socijalističkim zemljama biti i država s višim stopama gospodarskog rasta od Hrvatske, vrijedi spomenuti da će zemlje s kojima graniči Hrvatska ipak imati manje stope rasta BDP-a.
Tako bi Slovenija u 2024. godini trebala imati rast BDP-a od 2,5 posto, a u 2025. godini od 2,7 posto. Gospodarstvo Mađarske bi u 2024. godini trebalo rasti po stopi od 1,5 posto, a u 2025. godini po stopi od 1,7 posto.
Ekonomski rast u BiH u 2024. godini trebao bi iznositi 1,9 posto, a u 2025. godini 2,5 posto. Rast BDP-a u Srbiji u 2024. godini trebao bi iznositi 2,6 posto, a u 2025. godini 3,0 posto.
Jedino bi Crna Gora u 2024. godini trebala ostvariti nešto višu stopu rasta BDP-a od Hrvatske, 3,2 posto, no u 2025. godini i crnogorski bi BDP trebao rasti nešto sporije od hrvatskoga, 3,0 posto, pokazuju nove prognoze Bečkog instituta.
Slabljenje inflacijskih pritisaka i pad nezaposlenosti
Inflacijski bi pritisci u ovoj godini trebali usporiti u odnosu na prošlu godinu. Ipak, dinamika rasta cijena i dalje biti znatno brža od one kakvu očekuje Europska središnja banka (ECB).
U Bečkom institutu prognoziraju da će stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 6,5 posto. Lani je iznosila 10,7 posto.
U Beču nam prognoziraju i nastavak smanjenja nezaposlenosti. Njihove prognoze pokazuju da bi stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini trebala pasti na 6,8 posto, dok je lani iznosila sedam posto.