Gospodarstvo

KOLIKO SU U HRVATSKOJ PORASLE PLAĆE OD UVOĐENJA EURA: Prosječna neto plaća u prva tri mjeseca ove godine veća za 84 eura

Autor Adriano Milovan

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u ožujku je iznosila 1130 eura, dok je u prosincu prošle godine iznosila 1046 eura, pokazuju podaci državne statistike

Novčanice eura
Izvor: Pixabay

Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u prva je tri mjeseca ove godine porasla za 84 eura ili osam posto, pokazuju novi podaci državne statistike.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u ožujku je iznosila 1130 eura, dok je u prosincu prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), iznosila 1046 eura.

Inflacija 'pojela' najveći dio povišice

U odnosu na veljaču, prosječna je neto plaća u Hrvatskoj nominalno porasla za 2,2 posto, dok je njen realni rast - umanjen za inflaciju - iznosio 1,9 posto.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, prosječna je neto plaća u zemlji u ožujku ove godine nominalno bila veća 11,9 posto, dok je njen realni rast iznosio samo 1,1 posto.

Isti obrazac rasta imale su i bruto plaće.

Prosječna bruto plaća u ožujku iznosila je 1556 eura. To je 129 eura ili devet posto više nego u prosincu, posljednjem mjesecu u kojem smo još radili za kune, budući da smo 1. siječnja ove godine uveli euro.

U odnosu na veljaču ove godine, prosječna bruto plaća u Hrvatskoj nominalno je porasla 2,2 posto, a realno 1,3 posto.

Ako prosječnu bruto plaću u ožujku ove godine usporedimo s onom u istom lanjskom mjesecu, onda njen nominalni rast na godišnjoj razini iznosi 13,5 posto, dok je realni rast znatno skromniji i iznosi samo 2,5 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Nedostatak radnika poslodavce tjera na povećanje plaća radnicima

Značajan rast plaća u Hrvatskoj posljedica je, tvrde ekonomisti, ponajprije nedostatka radne snage zbog čega su poslodavci prisiljeni povećavati primanja zaposlenih. Manjak radne snage posebno je izražen u djelatnostima poput turizma, ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva.

Dio radne snage u djelatnostima u kojima ona nedostaje Hrvatska nadomješta uvozom radnika iz zemalja Zapadnog Balkana. No, sve češće radnu snagu uvozimo i iz dalekih zemalja, poput Indije, Nepala ili Filipina.

Isto tako, jedno od objašnjenja rasta plaća leži u visokoj inflaciji s kojom se suočavamo u posljednjih godinu i pol. Naime, snažan rast cijena, posebno osnovnih prehrambenih proizvoda i goriva, potaknuo je i zahtjeve zaposlenih da im se povećaju primanja.

Medijalna neto plaća i dalje ispod 1000 eura

Inače, znatno bolji pokazatelj primanja zaposlenih od prosječne plaće je medijalna plaća, koja pokazuje srednju vrijednost plaća u zemlji.

Prema podacima DZS-a, u ožujku je medijalna neto plaća iznosila 946 eura. To je 69 eura ili 7,9 posto više nego u prosincu prošle godine, kada je medijalna neto plaća iznosila 877 eura.

Medijalna bruto plaća u ožujku je iznosila 1261 euro. To je 100 eura ili 8,6 posto više nego u prosincu prošle godine, kada je medijalna bruto plaća, prema podacima državne statistike, iznosila 1161 euro.

Minimalna plaća 560 eura neto

Dodajmo ovome kako je prvo mjesto po visini plaća od farmaceutske industrije u ožujku preuzela djelatnost informacijskih uslužnih djelatnosti. U toj je djelatnosti, prema podacima DZS-a, prosječna plaća u ožujku iznosila 2327 eura.

S druge strane, začelje ljestvice plaća u Hrvatskoj i dalje drže zaposleni u zaštitarskim djelatnostima u kojima je prosječna neto plaća u ožujku iznosila samo 738 eura.

Sukladno odluci Vlade iz listopada prošle godine, minimalna plaća u Hrvatskoj za ovu je godinu utvrđena u iznosu od 560 eura neto, odnosno 700 eura bruto.