PROLJETNE PROGNOZE EUROPSKE KOMISIJE: Hrvatska će ostvariti veću stopu gospodarskog rasta nego što se ranije očekivalo

Hrvatska će u ovoj i sljedećoj godini ostvariti veći gospodarski rast nego što su u Bruxellesu ranije očekivali, pokazuju nove, proljetne prognoze Europske komisije.

Prema tim prognozama, objavljenim u ponedjeljak, hrvatski bi bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini trebao porasti 1,6 posto, a u sljedećoj godini 2,3 posto.

Ulazak u Schengen i eurozonu pozitivno djelovali na hrvatsko gospodarstvo

Ranije, zimske prognoze Europske komisije navješćivale su Hrvatskoj rast BDP-a od samo 1,2 posto u ovoj godini i 1,9 posto u 2024. godini.

Hrvatska je u prošloj godini, prema podacima Europske komisije, ostvarila stopu rasta BDP-a od 6,2 posto.

Kao glavne razloge bržeg gospodarskog rasta u Hrvatskoj u ovoj godini od onog koji se očekivao na zimu, stručnjaci Europske komisije navode kontinuirani rast plaća, koji će omogućiti veću potrošnju kućanstava, kao i jačanje investicija zbog boljeg povlačenja novca iz fondova Europske unije i povećanja povjerenja ulagača.

Osim toga, brži rast hrvatskoga gospodarstva u 2023. i 2024. godini nego što se ranije očekivao, ističe se u prognozama, bit će i rezultat ovogodišnjeg ulaska Hrvatske u Schengen i eurozonu.

Usporavanje dinamike rasta cijena

I u Hrvatskoj bi u ovoj godini trebala usporiti dinamika rasta cijena. Nove prognoze Europske komisije govore da bi stopa inflacija na godišnjoj razini u Hrvatskoj u ovoj godini trebala iznositi 6,9 posto, a u sljedećoj 2,2 posto. To je, međutim, nešto više nego u zimskim prognozama, kada je Europska komisija Hrvatskoj u ovoj godini prognozirala stopu inflacije od 6,5 posto, a u sljedećoj 1,6 posto.

Na razini prošle godine, stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je 10,7 posto, pokazuju podaci stručnjaka Europske komisije.

Niska stopa nezaposlenosti

I u ovoj i sljedećoj godini očekuje se daljnji pad nezaposlenosti u Hrvatskoj. Nove prognoze Europske komisije govore o stopi nezaposlenosti od 6,6 posto u ovoj godini i 6,1 posto u sljedećoj godini. 

U prošloj smo godini imali stopu nezaposlenosti od sedam posto, pokazuju podaci Europske komisije.

Proračun iz suficita u deficit, razina javnoga duga nastavlja padati

Nakon što je Hrvatska u prošloj godini ostvarila suficit u proračunu opće države, u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze i izvanproračunski fondovi, kao i lokalna samouprava, i to od 0,4 posto BDP-a, u Europskoj komisiji očekuju da će hrvatske javne financije u ovoj godini ostvariti manjak od 0,5 posto BDP-a. U 2024. godini, koja je i izborna, očekuje se ukupan proračunski manjak od 1,3 posto BDP-a.

Unatoč rastu proračunskog deficita, razina javnoga duga trebala bi se nastaviti smanjivati pa u Europskoj komisiji sada očekuju da će javni dug do kraja ove godine pasti na 63 posto BDP-a, a do kraja sljedeće godine na 61,8 posto BDP-a, čime bi se približio granici iz Maastrichta koja iznos javnoga duga ograničava na 60 posto BDP-a.

U 2022. godini Hrvatska je imala javni dug u iznosu od 68,4 posto BDP-a, pokazuju podaci Europske komisije.

Glavni rizici za ostvarenje prognoza - viša inflacija i veći nedostatak radnika

Međutim, stručnjaci Europske komisije upozoravaju kako postoje i rizici za ostvarenje njihovih prognoza. Među njima su glavni viša inflacija od očekivane i nedostatak radne snage.

S druge strane, ističu u Bruxellesu, veći robni izvoz, kao i bolja turistička sezona, mogle bi uroditi i boljim makroekonomskim rezultatima od očekivanih.

Bolji ekonomski početak godine u EU i eurozoni od očekivanja

Slične su i nove prognoze Europske komisije za EU i eurozonu. U Bruxellesu ističu kako je godina, što se ekonomskih kretanja tiče, počela bolje od očekivanja. Stoga za EU u cjelini sada prognoziraju rast BDP-a u 2023. godini od jedan posto, a u 2024. godini od 1,7 posto. Njihove ranije prognoze govorile su da bi rast BDP-a Unije u ovoj godini trebao iznositi 0,8 posto, a u sljedećoj godini 1,6 posto.

U prošloj je godini gospodarstvo Unije ostvarilo rast od 3,5 posto, pokazuju podaci Europske komisije.

Kada je riječ o eurozoni, čiji je dio od ove godine i Hrvatska, u Europskoj komisiji sada očekuju da će rast BDP-a u ovoj godini iznositi 1,1 posto, a u sljedećoj godini 1,6 posto.

U zimskim prognozama Europska komisija je očekivala da će rast BDP-a eurobloka u ovoj godini iznositi 0,9 posto, a u sljedećoj 1,5 posto.

Stopa gospodarskog rasta i u eurozoni je u prošloj godini iznosila 3,5 posto, pokazuju podaci Europske komisije.

Usporavanje inflacije i u EU i eurozoni

Inflacija i u EU i eurozoni usporava, ali dinamika usporavanja ipak je manja nego što se ranije očekivalo. Naime, dok je u prošloj godini EU zabilježila stopu inflacije od 9,2 posto, a eurozona od 8,4 posto, stručnjaci Europske komisije na zimu su očekivali da će dinamika rasta cijena u EU u ovoj godini usporiti na 6,4 posto, a u sljedećoj na 2,8 posto, a u eurozoni na 5,6 posto u ovoj i 2,5 posto u sljedećoj godini.

Međutim, nove prognoze govore da bi stopa inflacije u EU u ovoj godini trebala iznositi 6,7 posto, a u sljedećoj 3,1 posto, a u eurozoni 5,8 posto u 2023. i 2,8 posto u 2024. godini.

U Bruxellesu zadovoljni što je Unija izbjegla recesiju 

Unatoč tome, u Bruxellesu su zadovoljni očekivanjima za ovu godinu. Ističu i kako će nezaposlenost ostati na niskim razinama od 6,2 posto u EU i 6,8 posto u eurozoni u ovoj godini.

"Europsko gospodarstvo je uspjelo zadržati negativne učinke ruske agresije na Ukrajinu, suočavajući se s energetskom krizom zahvaljujući brzoj diverzifikaciji ponude i značajnom smanjenju potrošnje plina. Značajno niže cijene energenata rade svoje, smanjujući troškove proizvodnje. Padaju i cijene računa za energente za potrošače, iako će osobna potrošnja ostati potisnuta, s obzirom da plaće rastu sporije od inflacije", ističe se u proljetnim prognozama Europske komisije.

No, upozorava se kako zaoštravanje monetarne politike poskupljuje kreditiranje, a posljedica toga su i manje investicije.

Unatoč tome, u Bruxellesu zaključuju kako dosad dostupni podaci raspršuju strah od inflacije.