Patenti bi trebali odigratu ključnu ulogu u povećanju zelenih inovacija, čiste tehnologiju i održive digitalne transformacije
Europska komisija je danas predložila nova pravila kako bi poduzećima, posebno malim i srednjim (MSP), pomogla da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste svoje izume, nove tehnologije i doprinesu konkurentnosti i tehnološkoj suverenosti Europske unije.
Predloženim uredbama o standardnim bitnim patentima, obveznom licenciranju patenata u kriznim situacijama i reviziji zakonodavstva o svjedodžbama o dodatnoj zaštiti, stvorit će se transparentniji i učinkovitiji okvir prava intelektualnog vlasništva koji će biti otporniji na buduće promjene, priopćila je Europska komisija.
Nematerijalna imovina poput robnih marki, dizajna, patenata i podataka sve je važnija u današnjoj ekonomiji znanja. Intelektualno vlasništvo (IP) ključni je pokretač gospodarskog rasta jer pomaže tvrtkama da dobiju vrijednost od svoje nematerijalne imovine.
Industrije koje intenzivno koriste IP čine gotovo polovicu ukupnog BDP-a i više od 90 posto ukupnog izvoza EU-a. U razdoblju 2017. – 2019. gotovo 76 posto trgovine unutar Unije generirale su patentno intenzivne industrije.
Današnji prijedlozi nadopunit će jedinstveni patentni sustav koji će biti operativan od 1. lipnja. Njihova polazišta su postojeće odredbe i načela međunarodnog prava i prava EU-a o intelektualnom vlasništvu, ali svaki od njih ima za cilj učiniti sustav patenata učinkovitijim daljnjim uklanjanjem fragmentacije jedinstvenog tržišta, smanjenjem birokracije i povećanjem učinkovitosti.
Ovaj čvrsti patentni okvir osnažit će gospodarske subjekte i nadležna tijela za bolju zaštitu inovacija uz osiguravanje poštenog pristupa, uključujući i tijekom hitnih situacija, smatraju u Komisiji.
Standardizacija osnovnih patenata
Standardni osnovni patenti (SEP) su patenti koji štite tehnologiju koja je proglašena neophodnom za implementaciju tehničkog standarda koji je usvojila organizacija za razvoj standarda (SDO). Takvi se standardi odnose, na primjer, na povezivost, primjerice 5G, Wi-Fi, Bluetooth i NFC ili standarde audio/video kompresije i dekompresije.
Da bi napravio proizvod koji je sukladan standardima, implementator je dužan koristiti relevantne “bitne“ patente. Monopol dodijeljen takvim posebnim patentima uravnotežen je obvezom vlasnika SEP-a da licenciraju te patente pod poštenim, razumnim i nediskriminirajućim (FRAND) uvjetima, omogućujući pristup tržištu implementatorima.
Dugi niz godina postojeći sustav patio je od nedostatka transparentnosti, predvidljivosti i dugotrajnih sporova i parnica, kao što je prvi put prepoznato u Komunikaciji Komisije iz 2017. godine o standardnim bitnim patentima. Prethodne mjere za rješavanje ovih problema, kao što je samoregulacija, nisu se pokazale učinkovitima.
U svom Akcijskom planu za intelektualno vlasništvo za 2020. godinu, Komisija je naglasila potrebu za “mnogo jasnijim i predvidljivijim okvirom, koji potiče pregovore u dobroj vjeri, a ne pribjegavanje parnicama“.
Inovacije kao robna marka Unije
Primjenjivost SEP-ova, osobito za standarde povezivanja, povećat će se s usponom “Interneta stvari” (IoT). Sukladno tome, dobro funkcionirajući sustav koji olakšava pristup tehnologijama, a istovremeno nagrađuje inovacije, ključan je za tehnološki suverenitet EU-a.
Predloženi okvir za licenciranje SEP-a ima za cilj stvoriti uravnotežen sustav, postavljajući globalno mjerilo za transparentnost SEP-a, smanjenje sukoba i učinkovite pregovore.
Kao dva glavna cilja postavlja osiguravanje da vlasnici i implementatori EU SEP-a stvaraju inovacije u Uniji, proizvode i prodaju proizvode u EU-u i budu konkurentni na globalnim tržištima, kao i osiguravanje da krajnji korisnici, uključujući mala i srednja poduzeća i potrošače, imaju koristi od proizvoda temeljenih na najnovijim standardiziranim tehnologijama po pravednim i razumnim cijenama.
Europska komisija kao arbitar
Predloženi okvir za licenciranje SEP-a pružit će dodatnu transparentnost u vezi s portfeljima SEP-a, ukupnim tantijemama, kada su uključeni patenti nekoliko nositelja te omogućiti učinkovitije načine za strane da se dogovore o FRAND uvjetima svojih licenci.
Prijedlogom se uvode mjere u sljedećim aspektima: SEP registar, baza podataka i provjere bitnosti; stručna mišljenja o SEP agregatnoj tantijemi; FRAND utvrđivanje putem mirenja umjesto skupe parnice; mjere potpore malom i srednjem poduzetništvu; i uspostava „centra za stručnost” pri Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).
Predložena Uredba primjenjivat će se na sve norme koje će biti objavljene nakon njenog stupanja na snagu. Međutim, Komisija će odrediti koji bi standardi, njihove implementacije ili slučajevi upotrebe bili isključeni iz skupne postavke tantijema i postupka mirenja FRAND-a, u situacijama u kojima odgovarajuće SEP licenciranje ne predstavlja značajne poteškoće ili neučinkovitosti koje utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Suprotno tome, standardi objavljeni prije stupanja na snagu Uredbe neće biti predmet nje, osim ako određena narušavanja tržišta zbog neučinkovitosti u licenciranju SEP-ova ne dovedu do toga da ih Komisija uključi u svoje područje primjene.
Korištenje izuma bez pristanka nositelja patenta
Prisilno licenciranje patenata omogućuje vladi da odobri korištenje patentiranog izuma bez pristanka nositelja patenta. Ugovori o dobrovoljnom licenciranju s proizvođačima općenito su preferirani alat za povećanje proizvodnje, ali ako dobrovoljni ugovori nisu dostupni ili nisu primjereni, obvezno licenciranje može pomoći u pružanju pristupa ključnim proizvodima i tehnologijama relevantnim za krizu kao posljednjem rješenju u vrijeme krize.
Trenutačno postoji šarenilo od 27 nacionalnih sustava obveznog licenciranja iako su mnoge vrijednosti jednake diljem EU-a. To može biti izvor pravne nesigurnosti i za nositelje prava i za korisnike prava intelektualnog vlasništva.
Nova pravila predviđaju novi instrument obveznog licenciranja na razini cijele EU koji bi nadopunio krizne instrumente EU-a, kao što su Instrument za hitne slučajeve jedinstvenog tržišta, propisi HERA-e i Zakon o čipsu.
Nakon krize izazvane COVID-19, ova nova pravila dodatno povećavaju otpornost Unije na krize, osiguravajući pristup ključnim patentiranim proizvodima i tehnologijama u kriznim situacijama, ako dobrovoljni sporazumi nisu dostupni ili nisu odgovarajući.
Dodatna zaštita za poticanje inovacija
Certifikat o dodatnoj zaštiti (SPC) je pravo intelektualnog vlasništva koje produljuje trajanje patenta (do pet godina) za humani ili veterinarski farmaceutski proizvod ili proizvod za zaštitu bilja koji su odobrila regulatorna tijela.
Namijenjen je poticanju inovacija i promicanju rasta i radnih mjesta u tim sektorima. Međutim, SPC zaštita dostupna je samo na nacionalnoj razini. Kao rezultat toga, postojeći sustav pati od fragmentacije, što dovodi do složenih i skupih postupaka, kao i pravne nesigurnosti.
Ovom inicijativom uvodi se jedinstveni SPC kao dopuna jedinstvenom patentu. Reforma SPC-a također uvodi centralizirani postupak ispitivanja koji provodi EUIPO u bliskoj suradnji s nacionalnim uredima za intelektualno vlasništvo u EU-u.
Prema ovom režimu, jedan će zahtjev biti podvrgnut jednom postupku ispitivanja koji će, ako je pozitivan, rezultirati dodjelom nacionalnih SPC-ova za svaku od država članica navedenih u zahtjevu. Isti postupak također može rezultirati dodjelom jedinstvenog SPC-a.
Važnost EU fonda za mala i srednja poduzeća
Kako bi dodatno podržao inovacije, istodobno s današnjim prijedlozima, Fond za mala i srednja poduzeća 2023. godine omogućit će dostupnost novih usluga vaučera koje se po prvi put tiču europskih patenata i novih biljnih sorti. Ove nove usluge omogućit će malim i srednjim poduzećima uštedu do 1500 eura na troškovima registracije patenata i 225 eura na registraciji novih biljnih sorti po prijavi.
Europski parlament i Vijeće Europske unije još će trebati raspraviti i dogovoriti predložene uredbe u pogledu njihovog usvajanja i stupanja na snagu.
Pozadina jedinstvenog patentnog sustava
Dodana vrijednost IP-a raste u većini europskih industrijskih ekosustava. Prava intelektualnog vlasništva (IPR), a posebno patenti koji su ključna nematerijalna imovina, pozvani su odigrati ključnu ulogu u povećanju zelenih inovacija, dok istovremeno grade poslovni argument za čistu tehnologiju i potiču održivu digitalnu transformaciju.
Patenti također imaju potencijal smanjiti rizik ulaganja, funkcionirati kao solidan financijski kolateral i izgraditi platformu za inovatore koji slijede, čime se jača sposobnost EU-a da privuče i zadrži istraživanje, inovacije i ulaganja.
Nova industrijska strategija EU-a usvojena 10. ožujka 2020. godine priznala je potrebu da politika intelektualnog vlasništva EU-a pomogne u održavanju i jačanju europskog tehnološkog suvereniteta i promiče globalne jednake uvjete za sve.
Komisija je 25. studenoga 2020. godine objavila novi Akcijski plan o intelektualnom vlasništvu kako bi pomogla tvrtkama, posebno malim i srednjim poduzećima, da maksimalno iskoriste svoje izume i kreacije i osiguraju da mogu koristiti našem gospodarstvu i društvu. Trenutačni prijedlozi temelje se na snažnom procesu savjetovanja s dionicima, koji uključuje brojne radionice, sastanke s dionicima i javna savjetovanja.
Što se tiče patentne politike, jedna od aktivnosti spomenutih u Akcijskom planu odnosi se na pokretanje Jedinstvenog patentnog sustava. Unitarni patent, zajedno s Jedinstvenim sudom za patente (UPC), stupit će na snagu 1. lipnja 2023. godine.
Ovaj novi moćni alat za europske tvrtke, a posebno mala i srednja poduzeća, stvorit će sve na jednom mjestu za zaštitu patenata i provedbu u EU. Dodatno će potaknuti konkurentnost EU-a i napore za gospodarski oporavak, kao i zelenu i digitalnu transformaciju, zaključili su u Europskoj komisiji.