Dionici duhanske industrije ne slažu se s Europskom komisijom oko vrijednosti europskog sustava praćenja duhanskih proizvoda uvedenog 2019. kojemu je izvorni cilj bio smanjenje ilegalne trgovine duhanom.
(Ovaj članak dio je specijalnog izvještaja Euractiva, a pokrovitelj objave je tvrtka Philip Morris International. Njihova podrška omogućila je medijskoj mreži Euractiva da dodatna novinarska sredstva uloži u šire i dublje izvještavanje o ovoj temi. Sadržaj kojeg objavljujemo proizveden je uz potpunu uredničku neovisnost.)
Prema izvješću revizorske kuće KPMG kojeg je financirala duhanska industrija, ilegalna potrošnja duhana u Europskoj uniji narasla je za 3,9 posto ili za 1,3 milijarde cigareta u 2021. godini, i to nakon što je 2020. zabilježeno povećanje od 2,3 posto.
U sklopu odredbe o duhanskim proizvodima (Tobacco Product Directive, TPD), Europska komisija usvojila je 2017. sustav za praćenje duhanskih proizvoda, koji je, prema riječima tadašnjeg povjerenika za zdravstvo Vytenisa Andriukaitisa, trebao pomoći u borbi protiv ilegalne trgovine.
"EU je [ovim sustavom] napravila velik korak u borbi protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima," rekao je tada Andriukaitis. Međutim, odgovor njegove nasljednice Stelle Kyriakides na parlamentarno pitanje poslao je zbunjujuću poruku o svrsi tog sustava za praćenje duhanskih proizvoda.
"Sustav prikuplja podatke vezane isključivo za legalni lanac opskrbe duhanskim proizvodima, što uključuje gotove cigarete i duhan za ručnu izradu cigareta. To su zasad jedine dvije kategorije proizvoda koje ovaj sustav prati. Sustav ne pruža nikakve informacije o ilegalnoj trgovini ovim proizvodima," rekla je Kyriakides.
Glavni tajnik europske udruge proizvođača duhana ESTA Peter van der Mark rekao je da je ideja iza sustava praćenja bila da se identificiraju točke na kojima se duhan preusmjerava iz zakonitog u nezakoniti opskrbni lanac.
U komentaru na odgovor Stelle Kyriakides, rekao je: "Razlog zbog kojeg Komisija nikada nije provela evaluaciju sustava, i nikada nije objavila konkretne informacije o njegovim rezultatima jest vjerojatno u tome što u njima nema ničeg čime bi se mogli pohvaliti, budući da je Komisija shvatila da su pretpostavke na kojima se sustav temeljio bile pogrešne."
"U međuvremenu, ilegalni proizvođači i krijumčari širom Europe i dalje posluju bez ikakvih poteškoća i neometano nastavljaju sa svojim vrlo unosnim poslom - dok su se neke male europske legalne tvrtke već morale zatvoriti."
Van der Mark kaže da sustav očito nije uspio ostvariti zadano, jer mu je postavljeni cilj bio suzbijanje nezakonite trgovine." Samo u 2021. godini u Europskoj uniji je zatvoreno gotovo 100 nezakonitih tvornica duhana. Stoga se nezakonita proizvodnja u EU-u samo povećava, a istovremeno imamo vrlo malo pokazatelja koji bi ukazivali da se ona smanjila nakon uspostave sustava praćenja. Treba napomenuti da carinski izvještaji pri zatvaranju nezakonitih tvornica često ukazuju da je ilegalno proizvedeni duhan bio namijenjen za tržište u zemljama sa visokim stopama poreza, poput Francuske."
'Indirektno' promatranje
Neimenovani dužnosnik Europske unije je u razgovoru za Euractiv stao u obranu sustava za praćenje, navodeći da se radi o ključnom elementu strategije Komisije iz 2013. godine za borbu protiv nezakonite trgovine duhanom.
"Nakon pokretanja sustava u svibnju 2019. godine, zabilježene su i pohranjene informacije o više od 100 milijardi pakiranja cigareta i duhana za motanje cigareta - dvije kategorije duhanskih proizvoda koje su trenutno obuhvaćene sustavom - te o logističkim i financijskim operacijama koje se odnose na gotovo milijun kompanija i više od milijun i pol postrojenja," rekao je dužnosnik za Euractiv.
Nadalje je objasnio da, iako sustav prikuplja informacije koje se odnose isključivo na legalni lanac opskrbe duhanskim proizvodima, on omogućava i "indirektno promatranje" nezakonite trgovine jer "omogućava državama članicama da uoče nepravilnosti u kretanju duhanskih proizvoda, i tako utvrde slučajeve kad se neki proizvod preusmjeri na nezakonito tržište."
"Iz tog razloga, sustav je od 2019. godine naovamo dao značajan doprinos borbi Europske unije protiv nezakonite trgovine duhanom."
Medijska mreža Euractiv je već ranije izvještavala o porastu trgovine tzv. "ilegalnim bijelim" cigaretama - cigaretama koje se potpuno legalno proizvode u tvornicama u zemljama izvan Europske unije, a zatim krijumčarenjem unose na europsko tržište radi nezakonite prodaje.
Nezakonita trgovina i porezna politika
Duhanska industrija tvrdi da povećanje trošarina na duhan potiče ilegalnu trgovinu. Kao primjer avode KPMG-ovo istraživanje koje pokazuje da zemlje koje su značajno povećale oporezivanje duhana - poput Francuske i Irske - sada imaju i najveće stope ilegalne trgovine.
Francuska je uvela trošarinu od 6,61 eura, a Irska 8,42 eura, dok je prosjek Europske unije 3,34 eura. Na drugom kraju ljestvice su zemlje poput Poljske (2,03 eura), Italije (3,09 eura) ili Njemačke (3,40 eura) koje imaju najnižu stopu ilegalne trgovine.
S druge strane, Europska komisija i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i dalje inzistiraju da je povećanje poreznog opterećenja i poskupljenje cigareta ključno za smanjenje stopa pušenja u općoj populaciji. WHO tvrdi da ilegalna trgovina predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju jer povećava pristup duhanskim proizvodima.
Međutim, istovremeno negira argument duhanske industrije o oporezivanju i ilegalnoj trgovini, tvrdeći da to "ovisi o mnogo faktora."Prema WHO, globalna trgovina ilegalnim proizvodima od duhana događa se i u zemljama niskih i visokih poreza, i to zbog ponajprije zbog nedovoljnog nadzora proizvodnje cigareta i prekograničnog uvoza i izvoza cigareta.
Također navode kako je trgovina ilegalnim duhanskim proizvodima češća u zemljama s niskim primanjima nego u zemljama s visokim primanjima, navodeći primjer Velike Britanije."U razdoblju od 2000. do 2014. cijene cigareta u Velikoj Britaniji su se više nego udvostručile, a raširenost pušenja i trgovina ilegalnim proizvodima se smanjila - dok su prihodi od trošarina na duhan porasli," kaže WHO.
U razgovoru za Euractiv profesor medicine Andrzej Fal stao je u obranu oporezivanja kao "jedinog fiskalnog instrumenta" koje države imaju na raspolaganju za borbu protiv pušenja."Naravno da možemo očekivati da postoji crno tržište - ali nemamo li baš zato policiju i druge organe da rade na suzbijanju toga? Ne možemo jednostavno reći da nećemo povećavati trošarine jer one ne djeluju... Ako neka zemlja kaže da je to tako, onda je na njoj da uvede neke važne promjene," rekao je dr. Fal.
Ali s njim se ne slaže Van der Mark."Imamo mnogo razloga da vjerujemo kako nekontrolirano povećanje trošarina uistinu potiče ilegalnu trgovinu, osobito tako što povećava potražnju za jeftinim proizvodima u situaciji kad potrošači imaju ograničena sredstva," kaže Van der Mark, navodeći primjere Francuske i Irske.
Izvještaj objavljen 4. travnja ove godine kojeg je financirala tvrtka Philip Morris International (PMI) pokazao je da 83 posto Francuza vjeruje da prevelike stope poreza na duhan potiču potrošnju i ilegalnu trgovinu, s obzirom na to da crno tržište nudi pristup jeftinijem ilegalnom duhanu i proizvodima koji sadrže nikotin.
Van der Mark naglašava da je njemački primjer puno učinkovitiji jer "postupnim i umjerenim povećanjima poreza izbjegavaju se tržišni šokovi, dok se istodobno smanjuju cjenovna pristupačnost i raširenost pušenja."
"Smatramo da njemačka struktura oporezivanja omogućuje [takvu politiku]. Za razliku od Francuske, Njemačka pri oporezivanju razlikuje cigareta i duhan za motanje. Zbog toga kupci kojima cigarete postanu preskupe i dalje ostaju na legalnom tržištu, umjesto da se okreću jeftinijim i najvjerojatnije ilegalnim alternativama," zaključuje Van der Mark.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Ovaj tekst je u okviru Specijala objavljen na Euractiv.com: Industry criticises EU stance on illicit tobacco trade)