Većina odraslih Europljana priznaje da postoji problem s ilegalnom trgovinom duhanom u EU, a svjesni su i negativnih efekata crnog tržišta, koji su višestruki. O reguliranju inovativnih proizvoda piše William Stewart iz tvrtke Povaddo.
(Ovaj članak dio je specijalnog izvještaja Euractiva, a pokrovitelj objave je tvrtka Philip Morris International. Njihova podrška omogućila je medijskoj mreži Euractiva da dodatna novinarska sredstva uloži u šire i dublje izvještavanje o ovoj temi. Sadržaj kojeg objavljujemo proizveden je uz potpunu uredničku neovisnost.)
Znamo, na primjer, da olakšan pristup jeftinim ilegalnim cigaretama sprečava pušače da prestanu pušiti, ili da se prebace na bolje alternative koje se danas nude. Nadalje, taj problem neproporcionalno pogađa potrošače u kućanstvima sa nižim primanjima, koja obično imaju ograničena sredstva i mogućnosti da dođu do najnovijih inovativnih proizvoda i rješenja.
Uz trenutnu inflaciju i ekonomsku nestabilnost, postaje sve važnije hitno riješiti problem ilegalne trgovine koordiniranim djelovanjem regulatora, policije, privatnog sektora, i drugih zainteresiranih dionika.
Trajna prijetnja za javno zdravlje i javne financije
Tvrka koju vodim, Povaddo, nedavno je provela istraživanje koje je naručio Philip Morris International na uzorku od 13.000 punoljetnih ispitanika u 13 država EU. U toj anketi 67 posto ispitanika izjavilo je kako vjeruje da crno tržište mnoge pušače odvraća od prestanka pušenja, ili - ako to ne uspije - prelaska na bolje alternative.
Većina njih (60 posto) također se slaže da kad bi vlade podržale proizvode bez dima da bi se time promicala jednakost i smanjile razlike u zdravstvenom stanju, jer bi odrasli pušači slabijeg socioekonomskog statusa imali pristup proizvodima koji su bolja alternativa u odnosu na cigarete.
Izvješće revizorske kuće KPMG koje je naručio Philip Morris International iz ljeta 2022. otkrilo je da je ilegalno tržište u EU naraslo za oko 3,9 posto u 2021. godini, što iznosi dodatnih 1,3 milijardi cigareta. Prema tom izvoru, ukupno je konzumirano 35,5 milijardi ilegalnih cigareta širom Europe u samo jednoj godini. U Francuskoj, koja ima najveće ilegalno tržište duhanom u cijeloj EU, na crno tržište otpada 29 posto cjelokupne potrošnje, što je značajan rast od 13 posto u odnosu na 2017.
Osim posljedica za zdravlje javnosti, to ima i posljedice za javne financije. KPMG procjenjuje da bi se prikupilo dodatnih 10,4 milijardi eura poreza u EU da su te cigarete bile kupljene legalno. Rastuće crno tržište cigareta znači da će mnogi pušači nastaviti pušiti - i to nerijetko lažne cigarete koje nisu usklađene ni s najosnovnijim standardima kvalitete i sigurnosti.
Općenito rečeno, stav javnosti je da pušačima treba pružiti jednaku šansu da koriste najnovija tehnološka dostignuća kako bi poboljšali svoje zdravlje i usvojili bolji životni stil. No umjesto tog, porast ilegalne trgovine imao je suprotan efekt, čime se sprečava mogućnost da se poboljša zdravlje javnosti.
Svi moraju imaju koristi od inovacija
Nekoliko faktora utječe na pristup inovacijama - oni uključuju svijest da one postoje, cjenovna pristupačnost, i prihvaćenost. Da bi se imalo koristi od neke inovacije, prvo morate znati da ona postoji, morate biti u mogućnosti da si ju priuštite, te morate razumjeti kako utječe na vaš život.
Ilegalna trgovina dodaje još jednu prepreku za pozitivne promjene, osobito za one ranjive dijelove društva. Odrasli pušači iz nižih socioekonomskih skupina - koji imaju najmanje sredstava i najmanji pristup socijalnim službama i sigurnosti - obično su i najizloženiji ilegalnim cigaretama. Radi se o pitanju društvene pravde.
Kako bi riješili taj problem, mora s jedne strane postojati pošten regulatorni okvir temeljen na znanosti, dok se s druge strane mora povećati fokus na podizanju svjesti i obrazovanju. Pušači moraju razumjeti posljedice kupovanja nezakonitih, krijumčarenih, ili lažnih proizvoda. Samo ih pružanjem točnih i prikladnih informacija možemo potaknuti da naprave bolji izbor. Ovo nije samo moje stajalište, već se radi o stavu većine odraslih Europljana koje smo anketirali.
Što se može učiniti?
Nezakonita trgovina nije sitan prekršaj ili zločin bez žrtve. Ona potkopava javno zdravlje. Za vlade, gubitak prihoda mjeri se u milijardama koje bi inače bile potrošene na zdravstvo i sigurnost. Ilegalni duhan također potiče organizirani kriminal i korupciju. Kriminalne mreže koriste profit zarađen od prodaje lažnih cigareta na financiranje drugih aktivnosti, poput trgovine ljudima, drogom, ili čak terorizam.
Društvo se ne može uspješno baviti ovim problemom ako vlade i privatni sektor na tome ne rade zajedno. Ohrabruju podaci po kojima je u nekim zemljama koje imaju dugu tradiciju crnog tržišta, poput onih u istočnoj i središnjoj Europi, posljednjih godina sve manje ilegalne trgovine cigaretama. U kombinaciji s učinkovitim provođenjem zakona, te zemlje su također usvojile otvoren pristup boljim alternativnim proizvodima.
Države imaju ključnu ulogu. One oblikuju regulativu, porezni sustav, i upravljaju provedbom zakona. U tom smislu, tri četvrtine (74 posto) ispitanika slaže se da vlade moraju uzeti u obzir ilegalnu trgovinu kao neželjenu posljedicu, kad god donose odluke o reguliranju i poreznom tretmanu duhanskih i nikotinskih proizvoda.
Potrošače se treba potaknuti na korištenje zakonitih i boljih proizvoda, a javnost od države traži da stvori mjere koje bi pušačima omogućile pristup tim proizvodima, tako da ih se ne tjera da se okreću crnom tržištu.
(Original teksta je objavljen na Euractiv.com: https://www.euractiv.com/section/health-consumers/opinion/a-mandate-for-change-the-importance-of-addressing-the-problem-of-illicit-trade-in-the-eu/)