Istraživanje Allianza pokazuje da su visoke cijene hrane sve veći uteg u potrošnji europskih kućanstava, a pad cijena hrane očekuju tek krajem godine
Kupovna moć hrvatskih kućanstava u proteklih je godinu dana, zbog snažnog rasta cijena hrane, u prosjeku potonula 3,3 posto, pokazuju rezultati novog istraživanja Allianza.
Iako, naravno, poskupljenje hrane ne pogađa jednako sve, budući da ni prihodi svih kućanstava nisu isti, najteže su pogođena kućanstva koja spadaju u donju petinu po prihodima.
Razlog tome je jednostavan: kućanstva s najmanjim prihodima najveći dio raspoloživog dohotka i troše na najnužnije životne troškove, među kojima ključno mjesto drži upravo hrana.
Cijene hrane u Hrvatskoj 37 posto veće nego 2015. godine
Prema podacima koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku (DZS), cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj u ožujku su bile 17,4 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu.
U usporedbi s 2015. godinom, cijene hrane i bezalkoholnih pića u ožujku ove godine bile su 36,6 posto veće.
Inače, prema podacima Eurostata, oko 21 posto potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva odlazi na hranu i bezalkoholna pića. Naravno, kod kućanstava s manjim prihodima taj je udio i veći.
Istodobno, prosječno kućanstvo u EU za hranu i bezalkoholna pića izdvaja oko 17 posto svoje ukupne potrošnje. U razvijenijim članicama Unije taj je udio i manji pa tako prosječno kućanstvo u Njemačkoj za hranu i bezalkoholna pića izdvaja samo oko 11 posto svoje ukupne potrošnje, u Austriji je taj udio 12 posto, a u Sloveniji 14 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
Divljanje cijena hrane postao glavni okidač inflacije
Istraživanje Allianza pokazuje da su cijene hrane u Europi i dalje visoke te se može očekivati da će pasti tek krajem godine. Štoviše, rast cijena hrane postao je glavni generator inflacije u eurozoni čija se dinamika u ožujku nastavila smanjivati pa je stopa inflacije pala s 8,5 posto u veljači na 6,9 posto u ožujku. No, dinamika rasta cijena hrane, alkoholnih pića i duhana nastavila se ubrzavati pa je godišnja stopa rasta cijena tih proizvoda porasla s 15 posto u veljači na 15,4 posto u ožujku, pokazuju podaci Eurostata.
"Pad cijena sirovina nije pomogao u ublažavanju pritisaka na cijene hrane u Europi. Od travnja 2023. godine većinom prehrambenih proizvoda trguje se na razinama blizu ili malo iznad onih iz 2021. godine", ističu u Allianzu.
Ocjenjuju kako je rast cijena hrane krenuo još prije ruske invazije na Ukrajinu, u drugoj polovici 2021. godine, i to zbog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda. No, ruska agresija na Ukrajinu ubrzala je rast cijena prehrambenih proizvoda.
Cijene najviše podigli proizvođači pakirane hrane
U Allianzu ističu i kako njihovo istraživanje pokazuje da su cijene hrane najviše podigli proizvođači pakirane hrane, a ne trgovci.
"U 2022. godini proizvođači hrane su povećali cijene za čak 17 posto, dok su maloprodajni proizvođači hrane povećali cijene tek za 12 posto. Analizom financijskih podataka trgovaca hranom vidi se kako su troškovi rasli brže od prodaje, pri čemu su se bruto marže 2022. godine smanjile i pale na razinu onih prije pandemije", napominju u Allianzu.
Europska kućanstva u godinu dana izgubila do 9,2 posto kupovne moći
Unatoč tome, stručnjaci Allianza očekuju da će cijene hrane vjerojatno ostati na visokim razinama do kraja godine.
Njihove procjene govore da su europska kućanstva u posljednjih godinu dana već izgubila 1,1 do 9,2 posto kupovne moći. Veći pad kupovne moći zabilježen je u državama koje najviše ovise o uvozu hrane, posebno u zemljama istočne Europe.
Potrošači se okrenuli jeftinijim markama proizvoda
Posljedice takvog rasta cijena hrane je smanjena potrošnja. Naime, istraživanje koje je proveo Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), na kojeg se pozivaju u Allianzu, a u kojem je sudjelovalo 5000 ispitanika u 10 zemalja, pokazuje da su potrošači počeli štedjeti na nužnim izdacima gdje god je to moguće. Stoga sada kupuju jeftinije marke proizvoda ili u jeftinijim trgovinama. Više od trećine ispitanika kazalo je da zbog štednje kupuje manje crvenog mesa, ribe i peradi.
"Kad potrošači troše više na hranu, to znači da troše manje na ostale potrebe, zbog čega se usporava gospodarski oporavak. Predviđa se da bi povećanje cijena hrane za 20 posto moglo dovesti do pada u potrošnji od gotovo jedan posto", zaključuju u Allianzu.