Hrvatski javni dug lani se smanjio za 10 postotnih bodova, no i dalje je znatno iznad gornje granice iz Maastrichta koja iznos javnoga duga ograničava na 60 posto BDP-a
Hrvatska je kraj prošle godine dočekala s javnim dugom od 46,1 milijardi eura ili 68,4 posto njenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju u petak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB) i Eurostata.
Kako je javni dug Hrvatske krajem 2021. godine dosezao 78,4 posto BDP-a, u prošloj je godini Hrvatska zabilježila veliko smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u, i to za čak 10 postotnih bodova.
Jedno od najvećih smanjenja javnoga duga u EU
Radi se o jednom od najvećim smanjenja udjela javnoga duga u BDP-u u Europskoj uniji.
Naime, veće smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u od Hrvatske u 2022. godini imale su samo Grčka (23,3 postotnih bodova), zatim Cipar (14,7 postotnih bodova), pa Portugal (11,5 postotnih bodova) i Irska (10,7 postotnih bodova), pokazuju podaci eurostatističara.
"Godišnji pad udjela duga u BDP-u od 10 postotnih bodova rezultat je izrazito snažnog nominalnog rasta BDP-a, uz istovremeno vrlo blagi rast duga", ocjenjuju u HNB-u.
Podsjetimo, Hrvatska je u prošloj godini, prema podacima HNB-a i Državnog zavoda za statistiku (DZS), ostvarila stopu gospodarskog rasta od 6,3 posto. Istodobno, dug opće države tijekom 2022. godine porastao je za pola milijarde eura, odnosno za samo jedan posto. U uvjetima znatno bržeg rasta gospodarske aktivnosti od rasta javnoga duga, smanjio se i udio duga države u BDP-u.
Hrvati javni dug i dalje iznad gornje granice iz Maastrichta
Sve to, međutim, ne znači da imamo previše razloga za slavlje. Hrvatski je javni dug, naime, i dalje iznad gornje maastrichtske granice od 60 posto BDP-a, iako joj se postupno približava.
Osim toga, iznos javnoga duga u apsolutnim brojkama od preko 46 milijardi eura ukazuje na velike potrebe države za financiranjem putem zaduživanja na domaćem i stranom tržištu.
Pad javnoga duga i u EU i eurozoni
U prošloj je godini razina javnoga duga pala i u EU i u eurozoni. Tako je ukupna vrijednost javnoga duga u EU krajem prošle godine iznosila 84 posto BDP-a, dok je godinu ranije udio javnoga duga u BDP-u Unije iznosio 85,1 posto.
Kada je riječ o eurozoni, ukupan iznos javnoga duga krajem 2022. godine iznosio je 91,6 posto BDP-a, dok je krajem 2021. godine dosegao 93 posto BDP-a.
Kada se u računicu za eurozonu uključi i Hrvatska, koja je zoni eura pristupila tek ove godine, ukupan javni dug europodručja krajem 2022. godine iznosio je 91,5 posto BDP-a. I to je manje nego krajem 2021. godine, kada je javni dug dosegao 92,9 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.
Slovenija zaduženija od Hrvatske
Dodajmo ovome da se Hrvatska po udjelu javnoga duga u BDP-u krajem prošle godine nalazila u sredini ljestvice EU.
Nešto veći udio javnoga duga u BDP-u od Hrvatske imala je Slovenija, 69,9 posto, dok je nešto manji udio duga države u BDP-u imala Njemačka, 66,3 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Kao i kod Hrvatske, i u slučaju EU i eurozone najveće zasluge za smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u ima razmjerno visoka stopa rasta gospodarskog rasta u prošloj godini. Procjene eurostatističara pokazuju da je rast BDP-a Unije lani iznosio 3,6 posto, a eurozone 3,5 posto. Naravno, situacija se razlikuje od jedne do druge članice eurozone i EU.
Najzaduženije članice EU i dalje Grčka i Italija
Tako je, unatoč smanjenju udjela javnoga duga u BDP-u, najzaduženija članica oba bloka i prošle godine bila Grčka, u kojoj je javni dug iznosio 173,1 posto BDP-a.
Druga najzaduženija članica EU i eurozone bila je Italija s udjelom javnoga duga u BDP-u od 144,4 posto.
Slijedi Portugal, s udjelom javnoga duga u BDP-u od 113,9 posto, te u Španjolskoj, 113,2 posto. Velik udio javnoga duga u BDP-u ima i Francuska, 111,6 posto.
Najmanje zadužene članice Estonija i Bugarska
S druge strane, najmanje zadužena članica EU i eurozone je Estonija, čiji je javni dug krajem prošle godine dosezao samo 18,4 posto BDP-a.
U EU je među najmanje zaduženima i Bugarska, s udjelom javnoga duga u BDP-u od 22,9 posto, pokazuju podaci Eurostata.