Budući sustav omogućit će formiranje različitih tarifnih modela naplate cestarine tijekom turističke sezone, tijekom radnog dana i vikenda ili drugim parametrima
Vozači na više od 1300 kilometara hrvatskih autocesta neće od 2025. godine morati gubiti vrijeme u kolonama pred naplatnim kućicama, ako sve bude prema planovima javnog poduzeća Hrvatske autoceste (HAC).
Prvi konkretan korak ka potpunoj obnovi postojećeg sustava naplate je natječaj HAC-a za novi sustav naplate koji će biti zaključen 5. lipnja, a pobjednik natječaja ima dvije godine za uvođenje novog sustava. Vrijednost natječaja je 100 milijuna eura koji su izdvojeni iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Novi sustav beskontaktnog načina plaćanja bez zaustavljanja vozila bit će uveden na svim autocestama, bez obzira upravlja li njima HAC ili koncesionari Bina Istra i Autocesta Zagreb-Macelj (AZM).
Veću protočnost vozila koja bi bez zaustavljanja ulazila ili silazilae s autoceste trebali bi jamčiti novi uređaj za elektronsku naplatu cestarine (ENC) kao i sustav kamera za snimanja registracijskih pločica vozila čiji vozači ne žele nabaviti ENC uređaj.
Odgovore na pitanja kakve promjene čekaju vozače nakon uvođenja novog sustava naplate i hoće li se mijenjati cjene cestarine, na portalu Euractiv smo potražili kod voditelja Katedre za tehniku cestovnog prometa na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti, Rajka Horvata.
EURACTIV: Koja je najveća promjena na koju će se vozači morati naviknuti, s obzirom da je ENC već dobrim dijelom prihvaćen?
HORVAT: Prema opisu objavljenom u dokumentaciji Hrvatskih autocesta o “Nabavi novog sustava naplate cestarine i rezervne opreme za novi sustav naplate cestarine“, predviđa se da novi sustav naplate treba temeljiti na rješenju slobodnog protoka, s više voznih trakova (MLFF), bez zaustavljanja vozila i s beskontaktnim načinima plaćanja.
Dakle najveća promjena za vozače, u odnosu na postojeći sustav naplate, je u uklanjanju postojećih postaja gdje naplatu obavljaju djelatnici-blagajnici, dok je planirano da se u novom sustavu naplata obavlja u vožnji bez zaustavljanja prolaskom kroz naplatnu postaju.
EURACTIV: Hoće li korištenje autocesta biti skuplja ili jeftinija nego sada, s obzirom da se najavljuju posebne cijene za ljetne mjesece, vikende, određene dane pa čak i sate tijekom dana, a cijenu cestarine će navodno određivati i prema emisijama CO2 svakog vozila u skladu s europskom zakonodavstvom?
HORVAT: Za očekivati je da će cijena cestarine određivati i prema uloženim financijskim sredstvima koja uključuju nabavu, ugradnju, puštanje u pogon i ispitivanje sustava, građevinske radove za izgradnju novih portala i niz drugih troškova. Zbog toga sigurno nije za očekivati nižu cijenu cestarine od sadašnje, a kolika će ona biti to je još nepoznanica.
Naime osim ulaganja u cjelokupnu infrastrukturu sustava naplate i nadzora, taj sustav je potrebno održavati nakon garantnog roka isporučitelja opreme te je za očekivati da će se cijene određivati i prema takvom trošku.
Jednako tako novi sustav naplate omogućiti će koncesionarima i formiranje različitih tarifnih modela naplate poput različitih cijene tijekom turističke sezone, tijekom radnog dana i vikenda ili drugim parametrima, no još uvijek nije poznato hoće li se cijene formirati i na takav način s obzirom da to nije predmet natječajne dokumentacije.
No iskustveno, uvođenjem novog sustava naplate vozači se, osim što će im biti omogućen brži protok kroz kontrolne točke naplate, nemaju razloga za optimizam.
EURACTIV: Građani će moći birati između kupovine novog ENC uređaja (DSRC tehnologije) ili će im portali na ulasku i silasku s autoceste očitavati registraciju (ALPR tehnologija) te automatski obračunavati i naplaćivati cestarinu. Koliko će takav način naplate cestarine utjecati na protočnost prometa? U HAC-u najavljuju da kroz postojeće naplatne kućice prolazi oko 300 vozila na sat, dok će s novim portalima udesetostručiti broj vozila po satu.
HORVAT: Postojeći sustav prepaid ili postpaid elektroničkim modelima plaćanja cestarine, poznatiji kao ENC sustav, je takav gdje korisnik unaprijed uplati određena financijska sredstva na račun HAC-a i može koristiti autocestu, dok bi novi sustav trebao omogućiti bezgotovinsko plaćanje bez unaprijed plaćanja cestarine. Svakako da bi protok vozila s novim sustavom trebao biti znatno veći.
No, prerano je govoriti o tome s obzirom na činjenicu da elektronički sustavi mogu biti podložni kvarovima. Stoga je i za takav scenarij potrebno predložiti prikladno rješenja.
EURACTIV: Koliko će sustav biti “ranjiv“ s obzirom da uvijek ima nesavjesnih vozača koji će pokušati izigrati pravila kako ne bi platili cestarinu?
HORVAT: Već sam naglasio da elektronički sustavi mogu biti podložni kvarovima. Jednako tako nema nijednog sustava, a posebno elektroničkog, koji nije podložan manipulaciji i mogućnostima nezakonitog korištenja. Svakako da će biti pokušaja zlouporabe ne samo od strane naših korisnika već i od korisnika gotovo svih država koji će koristiti autoceste.
Je li realno očekivati da će novi sustav zaživjeti krajem 2024. odnosno početkom 2025. godine kako to najavljuje HAC?
Vrlo teško. Naime ako uračunate dane za prikupljanje prijava s obzirom da se radi o međunarodnom natječaju, pa do odabira tvrtke koja će isporučiti, ugraditi te pustiti u pogon novi sustav, to će trajati možda i više od godine dana. Naravno to pod uvjetom da niti jedan od ponuđača ne podnese žalbu na postupak natječaja te odabira izvođača i isporučitelja sustava.
EURACTIV: Je li 100 milijuna eura, koliko je vrijedan natječaj, realan iznos za sustav koji namjeravaju uvesti?
HORVAT: Za natječajnu dokumentaciju i dio sustava možda hoće, ali ta sredstva zasigurno neće biti dovoljna niti za sve potrebne radove na autocestama u koncesiji HAC-a, a da se ne govori o ostalim koncesionarima BINA Istri i AZM-u. To je svakako još jedna hrvatska priča o dostatnim financijskim sredstvima. Najgori scenarij će biti ako se pokrene postupak nabave i implementacija sustava, a da se ne osiguraju dostatna sredstava za njegov završetak i puštanje u potpunu funkcionalnu cjelinu. U tom slučaju ponovno će se tražiti krivac, a po već uobičajenom scenariju krivca neće biti.
EURACTIV: Kakvim su se pokazali takvi sustavi u drugim državama? Mislite li da je Hrvatska mogla uvesti i neki bolji sustav naplate cestarine za iste ili slične novce?
HORVAT: Postoje različiti sustavi elektroničke naplate cestarine koji se upotrebljavaju u Europi i drugim državama svijeta. Odabir pojedinog sustava ovisi o ciljevima koji se žele postići. No, ono što je zajedničko svim sustavima je u činjenici da se vozač ne mora zaustaviti na naplatnoj kućici kako bi obavio plaćanje cestarine, već se naplata obavlja u pokretu, a što znatno smanjuje zastoji u prometu.
S obzirom da je tek objavljen natječaj za nabavu teško je govoriti o tome koji će sustav biti odabran međutim, ono što je svakako potrebno naglasiti da u gotovo svim državama svijeta prije odluke o nabavi i odabiru takvih sustava, oni koji odlučuju o tome konzultiraju odnosno u proces odlučivanja uključuju znanstvene ustanove koje obavljaju istraživanja optimalnih tehničkih i tehnoloških sustava u cestovnom prometu pa tako i sustave naplate. Nažalost to u Republici Hrvatskoj to nije slučaj, iako takva znanstvena istraživanja obavlja Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.