U ožujku su najviše porasle cijene hrane te hotelskih i ugostiteljskih usluga, 17,4 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci državne statistike
Maloprodajne cijene u Hrvatskoj u ožujku su bile 10,7 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, pokazuju novi podaci državne statistike.
Prema tim podacima, mjesečna stopa inflacije, odnosno rast opće razine cijena u odnosu na prethodni mjesec, u ožujku je iznosila 0,9 posto.
Usporavanje rasta cijena četvrti mjesec zaredom
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Eurostata pokazuju da se dinamika rasta maloprodajnih cijena u Hrvatskoj i u ožujku nastavila usporavati, i to četvrti mjesec zaredom.
Inflacijski smo vrhunac, naime, imali u studenom prošle godine, kada je godišnja stopa inflacije, prema podacima eurostatističara, koji koriste nešto drukčiju metodologiju izračuna inflacije od DZS-a, iznosila 13 posto. U prosincu je stopa inflacije iznosila 12,7 posto, u siječnju 12,5 posto, a u veljači 11,7 posto.
Procjene koje je nedavno objavio Eurostat pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u ožujku iznosila 10,5 posto, dok su cijene na malo na mjesečnoj razini porasle 0,8 posto.
Veću inflaciju od Hrvatske u eurozoni imaju samo baltičke zemlje i Slovačka
Unatoč tome, Hrvatska i dalje ima znatno veću inflaciju od većine članica eurozone, kao i od zone eura u cjelini.
Prema procjenama Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni u ožujku je iznosila 6,9 posto, a mjesečna 0,9 posto.
Među članicama eurozone, veću godišnju stopu inflacije od Hrvatske u ožujku su, prema preliminarnim podacima Eurostata, imale jedino Latvija, 17,3 posto, zatim Estonija, 15,6 posto, i Litva, 15,2 post, te Slovačka, 14,8 posto. Susjedna Slovenija imala je vrlo sličnu inflaciju kao i Hrvatska, 10,4 posto.
S druge strane, najmanju inflaciju među 20 članica eurozone u ožujku je imao Luksemburg, samo tri posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata.
Cijene hrane postale glavni okidač inflacije
Kao i do sada, i u ožujku su glavni inflacijski okidač u Hrvatskoj bile cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su na godišnjoj razini porasle čak 17,4 posto. Hrana je time posljednjih mjeseci od energenata preuzela ulogu glavnog pokretača inflacije, kako u Hrvatskoj, tako i u eurozoni u cjelini.
Istu stopu rasta na godišnjoj razini, 17,4 posto, imale su i cijene hotelskih i restoranskih usluga, što se može objasniti približavanjem turističke sezone.
Značajan rast, 14,1 posto na godišnjoj razini, imale su i cijene režija, pokazuju podaci DZS-a.
Cijene u Hrvatskoj danas za četvrtinu veće nego 2015. godine
Dodajmo ovome kako su cijene u Hrvatskoj u ožujku bile gotovo za četvrtinu veće od onih u 2015. godini.
Naime, podaci DZS-a pokazuju da je opća razina cijena u Hrvatskoj u ožujku bila 23,2 posto veća od prosjeka cijena na razini 2015. godine.
U odnosu na 2015. godinu, najviše su porasle cijene hotelskih i restoranskih usluga, čak 45,7 posto, zatim hrane i bezalkoholnih pića, 36,6 posto, te alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, 29,4 posto. Riječ je o robama koje potrošači najčešće kupuju.
U odnosu na 2015. godinu, smanjile su se jedino cijene komunikacijskih usluga, i to za neznatnih 0,7 posto, pokazuju podaci državne statistike.