Projekcije Eurostata pokazuju da će Hrvatska i narednih godina i desetljeća nastaviti gubiti stanovništvo, no demografi upozoravaju da će kretanja broja stanovnika uvelike ovisiti i o razvoju gospodarstva i tehnologije te o migracijama
Hrvatsku i narednih godina i desetljeća čeka smanjenje broja stanovnika.
Proizlazi to iz novih demografskih projekcija eurostatističara, prema kojima bi Hrvatska 2100. godine trebala imati tek nešto više od 2,8 milijuna stanovnika.
To je oko milijun stanovnika manje nego sada i predstavlja demografski pad od čak 27 posto u odnosu na danas, iako je i sada demografska slika Hrvatske izrazito loša, pokazuju demografske projekcije Eurostata.
Demografski pad za padom
U 2040. godini ukupno stanovništvo Hrvatske smanjit će se, prema tim projekcijama, na manje od 3,5 milijuna. U 2075. godini broj stanovnika naše zemlje past će ispod tri milijuna.
I popis stanovništva proveden 2021. godine pokazao je da je Hrvatska u samo deset godina izgubila otprilike svakog desetog stanovnika, budući da joj se broj stanovnika smanjio za 413.000 ili 9,6 posto u odnosu na 2011. godine, kada nas je popisano 4.284.889. Na popisu 2021. godine bilo nas je nešto manje od 3,9 milijuna. Ili, preciznije, 3.871.833.
U odnosu na 2011. godinu, broj stanovnika smanjen je u svim hrvatskim županijama, pa čak i u onim najrazvijenijima - Gradu Zagrebu te Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Ipak, najveći demografski gubitnici bili su Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija, u kojima se broj stanovnika u odnosu na 2021. godinu smanjio otprilike za petinu.
Ako je suditi po podacima Eurostata, broj stanovnika Hrvatske nastavio se smanjivati i u 2022. godini. Tako je Hrvatska, prema tim podacima, početkom 2022. godine imala 3.862.305, a početkom ove godine 3.854.381 stanovnika.
Prognoze eurostatističara govore da ćemo 2025. godinu dočekati s 3.810.628 stanovnika. U 2030. godini broj stanovnika trebao bi pasti ispod 3,7 milijuna, odnosno iznosit će, prema njihovim projekcijama, 3.693.206 stanovnika.
U već spomenutoj 2040. godini Hrvatska bi, prema prognozama eurostatističara, trebala imati 3.495.577 stanovnika, a u također spomenutoj 2075. godini 2.963.931 stanovnika. Na kraju ovog stoljeća, odnosno početkom 2100. godine, u Hrvatskoj bi, prema tim projekcijama, trebalo živjeti samo 2.822.689 stanovnika.
'Bijela kuga' i masovno iseljavanje
Pad broja stanovnika, ističu demografi, posljedica je negativnog prirodnog prirasta, odnosno većeg broja umrlih nego rođenih.
Uz to, demografska je kataklizma i posljedica iseljavanja, koje je nakon ulaska Hrvatske u EU poprimilo oblike masovnog iseljavanja prema razvijenijim članicama Unije. To se posebno odnosi na iseljavanje u Njemačku i Austriju, kao i u Irsku, Posljednjih godina primjetan je i trend iseljavanja u pojedine nove članice Unije, poput Češke.
Istodobno, iako posljednjih godina uvozi radnu snagu prije svega iz zemalja Zapadnog Balkana, ali sve više i iz dalekih izvaneuropskih zemalja poput Indije, Nepala i Filipina, malo tko od njih odabire Hrvatsku kako krajnju destinaciju u kojoj bi za sebe i svoju obitelj trajno zasnovao život, već nastoji otići prema bogatijim europskim zemljama.
Sve to stvara velik problem za poslodavce, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, kao i u trgovini i građevini, koji teško dolaze do potrebne radne snage. Kako sada stvari stoje, s istim će se problemom suočavati i narednih godina i desetljeća.
Demografska kataklizma i na Baltiku te u Rumunjskoj i Bugarskoj
Hrvatskoj kao slaba utjeha ostaje podatak da nije jedina nova članica EU koja se suočava s demografskom katastrofom i koju će i u budućnosti nastaviti pratiti negativni demografski trendovi.
Projekcije Eurtostata, primjerice, pokazuju da bi Estonija 2100. godine trebala imati nešto manje od 1,3 milijuna stanovnika, Latvija manje od 1,2 milijuna, a Litva ispod 1,8 milijuna.
Demografski se nastavljaju prazniti i velike države poput Poljske i Rumunjske. Tako bi Poljska, prema projekcijama Eurostata, 2100. trebala imati tek 29,5 milijuna stanovnika, a Rumunjska samo 14,6 milijuna.
Stanovništvo Bugarske do 2100. trebalo bi pasti na samo nešto više od pet milijuna, a Slovačke na 4,5 milijuna. U Mađarskoj bi 2100. godine trebalo živjeti oko devet milijuna stanovnika.
Među novim članicama EU (ne računajući tu Cipar i Maltu, koje nisu tranzicijske zemlje), demografski bi stabilne trebale ostati jedino Češka, koja b 2100. trebala imati otprilike isti broj stanovnika kao i danas, oko 10,6 milijuna stanovnika, i Slovenija, kojoj u Eurostatu i 2100. godine prognoziraju oko dva milijuna stanovnika, odnosno tek neznatno manje nego danas.
Brz razvoj mogao bi promijeniti demografske trendove
Demograf Ivan Čipin kaže da je Eurostat, po svemu sudeći, demografske procjene radio na temelju dosadašnjih trendova depopulacije Hrvatske i ostalih članica EU.
Kraj stoljeća, upozorava, još je jako daleko i teško je raditi procjene za 2100. godinu. Tim više što se gospodarstvo i tehnologija ubrzano razvijaju, a to određuje i demografske trendove.
"Puno će ovisiti i o migracijama, a njih je jako teško procijeniti. Ukupan broj stanovnika Hrvatske ovisit će i o migracijskoj politici", napominje Čipin za Euractiv.
Slovenija postala magnet za radnike s područja bivše Jugoslavije
Na pitanje kako to da Slovenija, iako se i ona suočava s negativnim prirodnim prirastom, uspijeva zadržati broj stanovnika na oko dva milijuna, Čipin ističe da je naš zapadni susjed, zbog razmjerno visokih plaća, magnet za migrante s područja bivše Jugoslavije, što Hrvatska ipak nije.
"Slovenija zadržava broj stanovnika jer ima znatan broj migranata, posebno iz zemalja bivše Jugoslavije, a naročito iz Bosne i Hercegovine i Srbije, pa i s Kosova", ističe Čipin.
Ovome valja dodati i da je Slovenija među rijetkim novima članicama EU koje se nisu suočile s većim iseljeničkim valom. Dio razloga za to može se tražiti i u činjenici da je mrežom autocesta dobro povezana s okolnim, razvijenijim i bogatijim zemljama – Italijom i Austrijom, što, u kombinaciji s dugogodišnjim članstvom u Schengenu, dijelu Slovenaca omogućuje da na dnevnoj bazi putuju na posao u te zemlje i da se nakon obavljenog posla vrate kući.
Demografski pad i u EU u cjelini
Dodajmo ovome kako će negativni demografski trendovi smanjiti i broj stanovnika EU u cjelini.
Tako je EU početkom ove godine, prema demografskim projekcijama Eurostata, imala 451,4 milijuna stanovnika, što je dijelom rezultat i velikog broja izbjeglica iz Ukrajine, dok bi 2030. godine trebala imati 452,7 milijuna stanovnika. No, u sljedećem desetljeću slijedi demografska stagnacija u EU, a zatim i pad broja stanovnika.
U 2100. godini EU bi tako trebala imati manje od 420 milijuna stanovnika, odnosno 419,5 milijuna. To je oko 32 milijuna manje nego sada, pokazuju projekcije Eurostata.