Ipak, u siječnju je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj ponovno pala i bila je čak nešto manja od prosjeka eurozone, a trenutno se traže brojni profili radnika - od prodavača, preko konobara i kuhara, do medicinskih sestara
Hrvatska je krajem prošle godine imala 124.000 nezaposlenih, što je 9000 više nego krajem 2021. godine, pokazuju podaci iz Ankete o radnoj snazi koju provodi državna statistika.
Riječ je o porastu broja nezaposlenih za 8,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Krajem prošle godine porasla stopa nezaposlenosti
U posljednjem je tromjesečju prošle godine porasla i stopa nezaposlenosti koja je, prema podacima državnih statističara, iznosila 6,8 posto. U posljednjem tromjesečju 2021. godine stopa anketne nezaposlenosti iznosila je 6,3 posto.
Među nezaposlenima u posljednjem je lanjskom kvartalu bilo nešto više žena nego muškaraca. Naime, na burzi rada bilo je krajem prošle godine 66.000 žena, što predstavlja 53 posto ukupnog broja nezaposlenih.
Više od polovice nezaposlenih, njih 72.000 ili 58 posto, bilo je nezaposleno kraće od godinu dana. Najviše nezaposlenih, 76.000 ili 61 posto ukupnog broja nezaposlenih, imalo je srednju stručnu spremu, pokazuju podaci DZS-a.
Tvrtke ne mogu naći radnu snagu
Iako su podaci daleko od alarmantnih – naprotiv, potvrđuju da na hrvatskom tržištu rada i dalje vlada prilična živost – izazvali su zabrinutost u dijelu javnosti koja strahuje da se time prekida trend smanjenja nezaposlenosti i da nas čeka rast broja prijavljenih na burzi rada. Međutim, stručnjaci za tržište rada imaju drukčije objašnjenje.
"U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, postoji fenomen obeshrabrenih radnika. Mnogi radnici kada izgube posao prijave se na burzu rada, no kako novi posao ne uspijevaju naći, povlače se s burze. No, kada se radna snaga počne masovno tražiti, kao što je sada slučaj u Hrvatskoj, mnogi od tih radnika ponovno se prijave na burzu rada“, objašnjava za Euractiv Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Dodaje kako fenomen obeshrabrenih radnika postoji i u kriznim vremenima u kojima je nezaposlenost velika, no tada oni znatno manje dolaze do izražaja. S druge strane, u uvjetima razmjerno male nezaposlenosti, kakva u Hrvatskoj postoji posljednjih godina, obeshrabreni radnici dolaze do izražaja iz jednostavnog razloga što nekoliko tisuća više prijavljenih na burzi rada itekako mijenja sliku.
Naravno, rast broja nezaposlenih ne može se u potpunosti objasniti povratkom obeshrabrenih radnika u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Dio "zasluga" za to snosi i usporavanje gospodarstva te restrukturiranje tvrtki, a sastavni dio tog procesa je i otpuštanje viška zaposlenih.
Ipak, Bejaković upozorava kako s takvim objašnjenjima treba biti oprezan jer je restrukturiranje proces koji se odvija u dužem vremenskom roku, a i sam proces otpuštanja, kao i zapošljavanja, obično se događa s odgodom od nekoliko mjeseci.
"Hrvatska danas ima rekordno nisku nezaposlenost od stjecanja neovisnosti. Ona je posljedica visokih stopa rasta i velikog iseljavanja, zbog čega tvrtke danas teško pronalaze radnike", napominje Bejaković.
Od 2018. imamo jednoznamenkastu stopu nezaposlenosti
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatska je, nakon što joj je bruto domaći proizvod (BDP) u 2020. godini, koju je obilježila koronakriza, potonuo 8,6 posto, u 2021. godini ostvarila rast gospodarske aktivnosti od 13,1 posto. Prva procjena DZS-a za prošlu godinu govori o rastu BDP-a od 6,3 posto.
Stope nezaposlenosti već su godinama na za hrvatske pojmove niskim granama.
Podaci središnje banke pokazuju da je 2017. godine Hrvatska posljednji put imala dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, 11,2 posto. Već u 2018. godini stopa nezaposlenosti iznosila je 8,4 posto, a u 2019. godini 6,6 posto. U 2020. godini, zbog udara pandemije koronavirusa na gospodarstvo, stopa nezaposlenosti porasla je na 7,5 posto, a na otprilike istim razinama ostala je i u 2021. godini. Prošlu smo godinu zaključili sa stopom nezaposlenosti ispod sedam posto, pokazuju podaci DZS-a.
U siječnju ponovno smanjena nezaposlenost
Podaci Eurostata pokazuju da je u siječnju došlo do smanjenja stope nezaposlenosti. Naime, dok je u prosincu u potrazi za poslom bilo 6,7 posto radne snage u Hrvatskoj, u siječnju je nezaposlenost pala na 6,5 posto.
To je čak manje i od prosjeka eurozone, u kojoj je u siječnju stopa nezaposlenosti iznosila 6,7 posto, te neznatno više od prosjeka Europske unije, u kojoj je stopa nezaposlenosti u isto vrijeme iznosila 6,4 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
Smanjenje nezaposlenosti u siječnju može se objasniti upravo fenomenom obeshrabrenih radnika koji su, nakon što su se vratili na burzu rada, razmjerno brzo našli posao.
Na burzi rada trenutno 115.000 nezaposlenih
Prema podacima HZZ-a, u prva dva mjeseca ove godine posao je našlo oko 20.000 dotad nezaposlenih radnika.
Trenutno je otvoreno oko 30.000 radnih mjesta. Najviše se traže prodavači, konobari, kuhari, čistači, medicinske sestre, vozači, recepcionari i skladištari. Naravno, potražnja za boljim poslovima, onim u uredima, znatno je slabija.
Na burzi rada trenutno je prijavljeno nešto više od 115.000 nezaposlenih.
'Mine' za hrvatsko tržište rada
U ovom je trenutku, naravno, teško procijeniti kako će se dalje kretati stanje na tržištu rada. Sigurno je da nadolazeća turistička sezona "pumpa" i potražnju za radnom snagom, koju Hrvatska ionako sve više uvozi, što iz zemalja Zapadnog Balkana, što iz dalekih zemalja, poput Indije, Nepala ili Filipina.
Ipak, Bejaković upozorava da živimo u vrlo nesigurnim vremenima u kojima brojne "mine" mogu promijeniti i zbivanja na tržištu rada. Među njima je svakako najopasnija rat u Ukrajini, za kojeg nitko u ovom trenutku ne zna kada će i kako završiti te hoće li eskalirati. O svemu tome ovisit će i ishod turističke sezone u Hrvatskoj.
No, tu su i druga otvorena pitanja. Među njima su i politička nestabilnost u regiji, kao i naznake nove svjetske financijske krize u koju bi nas mogla gurnuti propast američkih banaka SVB i Signature, kao i problemi s kojima se suočava Credit Suisse.
Svemu ovome treba dodati i evidentno usporavanje ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj u drugoj polovici prošle godine, na što su, uostalom, upozorile i Europska komisija i HNB. Recesiju smo, doduše, uspjeli izbjeći, no ni stagnacija nije bitno bolja opcija i sigurno je da se odražava na tržište rada.
Zaposlenost raste, ali i dalje puno ljudi ne radi i ne traži posao
U cijeloj priči dobro je to što zaposlenost u Hrvatskoj raste. Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi DZS-a, u posljednjem tromjesečju prošle godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 1,72 milijuna ljudi, što je 27.000 više nego u istom razdoblju 2021. godine.
No, velik broj potencijalne radne snage u Hrvatskoj i dalje je izvan svijeta rada. U posljednjem lanjskom kvartalu neaktivno je, prema podacima državne statistike, bilo oko 1,67 milijuna ljudi u Hrvatskoj.
Iako je to oko 35.000 manje nego godinu ranije, za Hrvatsku i dalje ostaje velik problem kako aktivirati radno sposobne koji ne rade i ne traže posao.