Na sastanku u utorak ministri financija EU dogovorili su zajednički stav o reformi fiskalnih pravila - no pritom nisu razjašnjeni neki ključni dijelovi za novi sistem koji bi se trebao početi primjenjivati od 2024. godine.
Iako se referentne vrijednosti postavljene u ugovorima EU ne mijenjaju (maksimalni javni deficit ne smije biti veći od 3 posto BDP-a, a zaduženost ne smije prelaziti 60 posto BDP-a) - pravilo o 60 posto maksimalnog duga će ubuduće izgubiti na važnosti. A uz nova pravila ići će i srednjoročni financijski planovi, koji bi trebali omogućiti više investicija.
"Složili smo se da novi ekonomski okvir treba imati kombinaciju fiskalnih prilagodbi i reformi i investicija", rekla je švedska ministrica financija, Elisabeth Svantesson, koja je predsjedavala sastankom održanim u utorak, 14. ožujka, u Bruxellesu.
Zaključci ministara financija su uglavnom u skladu s predloženim mjerama za reformu pravila za ekonomsko upravljanje EU koje je Europska komisija izložila u svom priopćenju u studenom. Sadašnja pravila su često bila na meti kritika jer se smatra da otežavaju javne investicije i rast, dok istovremeno nisu učinkovita u ovladavanju javnim dugom.
Države članice preuzimaju veću kontrolu
Nova pravila bi trebala pomoći u rješavanju oba problema, kaže izvršni potpredsjednik Europske komisije, Valdis Dombrovskis."Današnji zaključci odražavaju namjeru Komisije da se uvede jednostavniji sustav, da države članice preuzmu veću kontrolu, i da se omogući veći prostor za smanjenje duga, u kombinaciji sa strožim provođenjem pravila."
Analitičar Sebastian Mang, koji radi za britanski think-tank New Economics Foundation, kritizirao je inzistiranje ministara financija na zadržavanju pravila po kojem deficit ne smije prelaziti 3 posto BDP-a, kao i činjenicu da u nova pravila nije ugrađen posebni tretman za investicije koje pospješuju tzv. zelenu tranziciju.
"Ako EU za ključne zelene investicije ne napravi izuzeće od pravila koja ograničavaju javnu potrošnju, ili barem napravi novi sistem za zajedničko posuđivanje novca na razini EU, Europi će biti otežana nabavka sredstava za investicije koje su potrebne radi borbe s klimatskim promjenama i sve većim životnim troškovima," kaže Mang.
"Neke države će morati žrtvovati osnovne investicije za borbu s klimatskim promjenama, ili će morati srezati potrošnju javnih financija kako bi ih mogle priuštiti." Trenutno 14 zemalja Europske unije prelazi zadano ograničenje od 3 posto BDP-a.
Da bi se stvari pojednostavile, nova pravila će sevrlo vjerojatno fokusirati na primarnu neto potrošnju, tj. rashode vlade umanjene za njene prihode - što znači da će iz tog kriterija biti isključeni troškovi za plaćanje kamata i cikličku nezaposlenost.
Nacionalni fiskalni planovi koji se oblikuju u okviru primarne neto potrošnje ne moraju odmah dovesti do smanjenja duga, već je cilj da se dug smanji na dugu stazu. Europska komisija će morati analizirati planove svake pojedine države i zaključiti vode li do smanjenja duga, uzimajući u obzir reforme i planirane investicije koje bi mogle potaknuti ekonomski razvoj.
Međutim, iako Komisija može razmatrati pojedine nacionalne fiskalne planove, za svoju analizu mora koristiti "zajedničku metodologiju" koja mora biti "ponovljiva, predvidljiva, i transparentna." Inzistiranje na "ponovljivosti" čini zadatak pronalaženja prihvatljive metodologije osobito teškim, jer istovremeno za svaku državu mora uzeti u obzir niz investicija i reformi specifičnih za svaku državu.
Nek stvari tek treba razjasniti
Ta ravnoteža između individualne i kvalitativne analize mjera pojedinih država s jedne strane, i s druge strane okvira koji bi bio primjenjiv i ponovljiv za sve, najvjerojatnije će i dalje biti točka prijepora među državama članicama EU.
Prema nacrtu zaključaka pripremljenog za summit čelnika EU krajem ožujka, kojeg je euractiv dobio na uvid, države članice se slažu o usvajanju individualnih fiskalnih planova, umjesto da se nastave primjenjivati brojčani ciljevi nametnuti svima. Pod pritiskom njemačkog ministra financija, na ministarskom sastanku je ubačena i još jedna odredba koja govori o procesu donošenja fiskalnih pravila.
U zaključku se navodi da "prije objave zakonodavnih prijedloga, Europska komisija mora uzeti u obzir konvergentna stajališta članica, i nastaviti raditi s članicama u područjima za koja je prepoznato da trebaju dodatne razgovore."
Ova odredba dovest će do dodatnog vremena, u rasporedu koji je već sad prilično nategnut i kojeg je samoj sebi odredila Europska komisija. Komisija je isprva htjela predstaviti svoj zakonodavni prijedlog do kraja ožujka, s ciljem da se promjena pravila dovrši do kraja godine.
Krajnji rok također ovisi činjenici da će tzv. Opća izlazna klauzula koja je bila aktivirana 2020. kako bi se pauziralo provođenje fiskalnih pravila biti deaktivirana 2024. U prošlotjednim fiskalnim smjernicama, Europska komisija najavila je da će opet započeti nadzor nad javnim financijama država članica u 2024. godini.
Europska komisija stoga želi da do tada nova pravila budu na snazi.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU finance ministers agree on broad outline of new deficit rules)