Hrvatska se, po udjelu stanovništva kojem prijeti siromaštvo, nalazi u gornjem dijelu ljestvice Europske unije, a podaci o socijalnom stanju nacije su poražavajući
Koronakriza je mnoge naše sugrađane bacila na sam rub siromaštva ili ih je čak gurnula i preko tog ruba. No, ni oporavak od korona recesije za većinu siromašnih u Hrvatskoj nije značio izlazak iz zone pukog preživljavanja. Posebno u uvjetima ubrzane dinamike rasta cijena.
Potvrđuju to kako službene statistike, tako i stanje na terenu. Podataka za prošlu godinu još nema, no podaci za 2021. godinu, koja je bila u znaku snažnog oporavka od koronakrize, pokazali su da je u Hrvatskoj, umjesto do smanjenja broja siromašnih, zapravo došlo do rasta broja ljudi koji žive na ivici siromaštva i socijalne isključenosti ili čak u bijedi.
U porastu broj korisnika crkvenih pučkih kuhinja
Prema podacima koje je Euractiv dobio od Grada Zagreba, u metropoli je trenutno 1726 korisnika pučke kuhinje. Iako je to tek neznatno manje od prošlogodišnjeg prosjeka, kada je pučku kuhinju u prosjeku "posjećivalo" 1787 Zagrepčana, valja reći kako je u slučaju 2022. godine riječ o prosjeku, što znači da su podaci tijekom godine varirali. Ipak, preciznije brojke nismo uspjeli dobiti.
U porastu je zato broj korisnika crkvenih pučkih kuhinja u metropoli. Sugovornici iz redova franjevaca, koji upravljaju crkvenim pučkim kuhinjama, kratko su Euractivu kazali su da je "u posljednje vrijeme primjetan porast broja korisnika".
Sve više korisnika socijalne samoposluge u Zagrebu
Nešto su nam više informacija o socijalnom stanju u zemlji dali u Caritasu Zagrebačke nadbiskupije, u sastavu kojeg je i socijalna samoposluga.
"Porast zahtjeva za pomoći koju pruža Caritas od 2020. godine do danas iznosi 10 do 15 posto", kaže za Euractiv tajnik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Zvonko Erceg.
Ljudi sve više traže i psihosocijalnu pomoć
Osim materijalne pomoći, dodaje, sve je više ljudi koji traže i psihosocijalnu pomoć.
Već i te informacije dovoljno govore o socijalnom stanju u Hrvatskoj. Visoka inflacija s kojom se suočavamo posljednjih godinu dana samo je dolila ulje na vatru ionako teškom materijalnom stanju u kojem živi velik broj naših sugrađana.
Podaci Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je svaki peti hrvatski građanin u riziku od siromaštva. Tu statistiku nije uspio promijeniti ni gospodarski uzlet nakon korona recesije. Naprotiv, dostupni podaci pokazuju da je u 2021. godini u Hrvatskoj došlo do porasta broja ljudi koji žive na samom rubu egzistencijalnog minimuma.
Siromaštvo manja opasnost u Sloveniji i Mađarskoj nego u Hrvatskoj
Štoviše, prema udjelu stanovnika kojima prijeti siromaštvo, Hrvatska se nalazi pri neslavnom vrhu ljestvice Europske unije.
Veći udio stanovnika kojima prijeti siromaštvo ili koji već žive u njemu u 2021. godini su imale, prema podacima eurostatističara, jedino Rumunjska, Bugarska, Grčka, Španjolska, Latvija, Italija, Litva, Portugal, Estonija, Luksemburg i Njemačka. U ostalim članicama Unije, među kojima su i susjedne Slovenija i Mađarska, siromaštvo je predstavljalo manju opasnost za stanovništvo nego u Hrvatskoj.
Podaci koje je objavio Eurostat pokazuju da je u riziku od siromaštva ili u samom siromaštvu u Hrvatskoj 2021. godine živjelo 817.000 ljudi ili 20,9 posto ukupnog stanovništva. Godinu ranije, siromaštvo je bilo realna opasnost za 806.000 stanovnika Hrvatske ili za 20,5 posto ukupnog broja stanovnika.
I svaki peti stanovnik EU u riziku od siromaštva
Istodobno, siromaštvo je bilo realna prijetnja ili čak stvarnost za ukupno oko 95,4 milijuna stanovnika EU. To znači da je 21,7 posto stanovnika Unije živjelo na samom rubu siromaštva ili u siromaštvu.
Valja reći da je i u slučaju EU u cjelini u 2021. godini došlo je do porasta i broja stanovnika koji su izloženi riziku od siromaštva i njihova udjela u ukupnoj populaciji.
Naime, u 2020. godini siromaštvo je predstavljalo prijetnju za oko 94,8 milijuna stanovnika, odnosno za 21,6 posto ukupne populacije Unije. To znači da je siromaštvo, kao i u slučaju Hrvatske, prijetnja ili stvarnost za svakog petog stanovnika EU.
Rast rizika od siromaštva u 2021. godini posljedica prestanka niza korona potpora
Podaci koje je objavio DZS samo su za nijansu optimističniji od onih koje je objavio Eurostat. Po njima je u 2021. godini u riziku od siromaštva ili u siromaštvu živjelo 19,2 posto stanovnika Hrvatske. Godinu ranije bilo ih je 18,3 posto.
Podaci državne statistike ne razlikuju se značajnije od onih koje su objavili eurostatističari. I jedni i drugi podaci, naime, pokazuju da siromaštvo predstavlja rizik za otprilike petinu hrvatskog stanovništva, kao i da je u 2021. godini, u kojoj smo, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ostvarili gospodarski rast od čak 13,1 posto, i to nakon pada od 8,6 posto u 2020. godini, došlo do novog povećanja broja stanovnika kojima prijeti siromaštvo.
Drugim riječima, siromašni ili oni na rubu siromaštva nisu na svojoj koži osjetili koristi brzog oporavka od korona recesije.
Dio razloga za to, kažu stručnjaci, može se tražiti i u činjenici da su u 2021. godini ukinute brojne potpore koje su država i financijske institucije uvele godinu ranije, u jeku pandemije. Tako je, primjerice, krajem 2020. godine istekao moratorij na kredite koji su banke odobravale dužnicima u uvjetima koronakrize, a što je u velikoj mjeri ojačalo financijsku moć hrvatskih kućanstava i potaknulo štednju.
Svakom sedmom samozaposlenom prijeti siromaštvo
Podaci državne statistike pokazuju da siromaštvo najviše prijeti nezaposlenima, kao i radno neaktivnima. Tako je, recimo, 2021. godine čak 46,6 posto nezaposlenih bilo siromašno ili u riziku od siromaštva. Kod neaktivnog stanovništva udio populacije kojoj prijeti siromaštvo iznosio je 30,4 posto.
Velik rizik siromaštvo predstavlja i za brojne umirovljenike. Naime, prema podacima DZS-a, u 2021. godini 29,7 posto suočavalo ih se s rizikom siromaštva ili su već bili siromašni.
Značajan rizik od siromaštva postoji i kod samozaposlenih. Svaki sedmi samozaposleni, odnosno njih 13 posto, suočavalo se 2021. godine s rizikom od siromaštva.
Zaposleni u najmanjem riziku od siromaštva
Isto tako, valja naglasiti kako je rizik od siromaštva znatno veći kod ljudi koji žive sami nego kod onih koji žive u višečlanom kućanstvu. Stopa rizika od siromaštva kod jednočlanih kućanstava u Hrvatskoj je 2021. godine iznosila čak 47,4 posto. Istodobno, rizik od siromaštva u višečlanim je kućanstvima bio zamjetno manji, pokazuju podaci DZS-a.
S druge strane, najmanji rizik od siromaštva imaju zaposleni, pokazuje službena statistika.
Samo četiri posto zaposlenih, ili tek svaki 25., u 2021. godini se suočavao s rizikom od siromaštva.
Još se ne zna koliko je ljudi u Hrvatskoj lani bilo u riziku od siromaštva
Prag rizika od siromaštva, inače, iznosi 60 posto medijalnog dohotka zaposlenih. U hrvatskom slučaju, u 2021. godini radilo se o ukupnim godišnjim primanjima od 36.461 kuna (4839,21 eura) za jednočlano kućanstvo pa do 76.568 kuna (10.162,32 eura) za četveročlano kućanstvo.
Naravno, prag siromaštva razlikuje se od zemlje do zemlje i ovisi o stupnju njenog razvoja.
Podataka o tome koliko se stanovnika u Hrvatskoj u prošloj godini suočavalo s rizikom od siromaštva još nema. Nemaju ih ni u resornom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Ipak, s obzirom na visoku inflaciju s kojom smo se u 2022. godini suočili, a koja je, prema podacima središnje banke, iznosila 10,8 posto, vjerojatno je broj siromašnih i broj onih kojima prijeti siromaštvo, porastao.
Zapošljavanje najbolji lijek protiv siromaštva
Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije ističe kako najbolji lijek protiv siromaštva predstavlja zapošljavanje, na što ukazuju i podaci prema kojima upravo zaposlenima najmanje prijeti pad u ponor siromaštva.
"Treba poticati rad i zapošljavanje. Mi još uvijek imamo oko 1,7 milijuna radno neaktivnih građana. Stoga bi trebalo potaknuti njihovo uključivanje na tržište rada. U Hrvatskoj, uostalom, postoji velika potražnja za radnom snagom", poručuje Bejaković za Euractiv.
Među ostalim, dodaje, trebalo bi poticati prekvalifikacije i doškolovanje. Mnogi, naime, odustanu od traženja posla kada shvate da ga s kvalifikacijama koje imaju ne mogu naći. Također, napominje, nezaposlene bi trebalo dodatno potaknuti da traže posao.
"Točno je da Hrvatska ima razmjerno stroge kriterije za ostvarivanje naknada iz nezaposlenosti, a i same naknade su male. No, one se ne razlikuju bitnije od drugih zemalja. Sve zemlje nastoje potaknuti aktivaciju radne snage", ističe Bejaković.
Mnogi ni ne znaju da imaju pravo na neku naknadu
Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorava, pak, da velik broj nezaposlenih ni ne prima naknadu s burze rada, kao i da su mirovine mnogih starijih građana vrlo male. Male naknade i mirovine poseban su problem kod samaca, koji s tako malim primanjima nekako moraju skrpati početak i kraj mjeseca, što je često na granici nemogućeg.
Ipak, Nestić upozorava da mnogi naši sugrađani ni ne znaju da ostvaruju pravo na neku socijalnu naknadu, kao što ne znaju ni kome se za nju obratiti.
"Treba poraditi na tome da informacije o pravu na socijalnu naknadu dođu do tih ljudi. Među ostalim, trebalo bi ojačati centre za socijalnu skrb i dati im dodatna sredstva", poručuje Nestić za Euractiv.
U Ministarstvu socijalne skrbi kažu da rade na suzbijanju siromaštva
U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu za Euractiv kako sustav socijalne skrbi poduzima mjere na području suzbijanja siromaštva.
Pritom se pozivaju na Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine te na Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine, koje je Vlada donijela u prosincu 2021. godine.
Ističu kako oba dokumenta sadrže niz mjera. One uključuju prevenciju, promicanje promjena, pomoć i potporu pojedincu, obiteljima i skupinama, a s ciljem unapređenja kvalitete života, borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te aktivnog uključivanja u društvo.