Iako europska industrija prolazi kroz temeljitu preobrazbu zbog zelene i digitalne tranzicije, stanovništvo Europe postaje sve starije. Potreba za nekim poslovima koji su ključni za ekonomiju morat će se popuniti useljavanjem.

A za takve mjere postoji izražena potreba. Iako su statistike zaposlenosti trenutno na najvišim razinama od 2009, kad je Eurostat počeo mjeriti te podatke, i u zadnjem kvartalu 2022. stopa zaposlenosti je bila 74,7 posto - udruge poslodavaca i dalje se žale na nestašicu radne snage.

Pritom je u padu i udio stanovništva koji su u radno sposobnoj dobi. 2021. godine broj Europljana starih između 20 i 64 godine bio je za 5.4 milijuna manji nego što je bio 2013. Iako se radi o padu od naizgled malenih 2 posto u razdoblju od osam godina, trend je ipak negativan.

Ograničene kompetencije - ograničen uspjeh

Stoga, čak i kad bi EU savršeno odrađivala zadatak prekvalifikacija ljudi za zaposlenje u zelenoj i digitalnoj tranziciji, još uvijek bi se morala oslanjati na useljavanje za popunu radnih mjesta ako želi očuvati svoju ekonomsku moć i položaj u svijetu.

"Ako želimo imati društva prosperiteta, onda moramo napraviti mjesta za imigraciju iz trećih zemalja," rekao u razgovoru za Euractiv Maxime Cerutti, direktor odjela za društvena pitanja u krovnoj udruzi poslodavaca BusinessEurope. Pritom upozorava i da EU mora "osigurati da društvo podržava migracije," pri čemu misli na to da je potrebno jači naglasak staviti na potrebe europskog tržišta rada.

No, zasad je EU ostvarila tek skroman uspjeh u privlačenju i korištenju talentiranih pojedinaca iz trećih zemalja.

Primjerice tzv. Plava karta EU (EU Blue Card) uvedena je 2011. kako bi se privukli visokoobrazovani i dobro plaćeni radnici. Osobe koje ostvaruju pravo na nju mogu raditi i živjeti u bilo kojoj zemlji EU. Međutim, popularnost tog programa je još uvijek je niska - 2021. ih je u cijeloj EU izdano samo 29.000, i od toga oko dvije trećine u Njemačkoj.

Doduše, to nije krivica same EU, jer je upravljanje imigracijom još uvijek uglavnom u nadležnosti pojedinih država članica, pa EU ne može nijednu zemlju prisiliti da prihvati više useljenika.

EU Talent Pool

Svjesna tih ograničenja, Europska komisija se više fokusira na lakšu integraciju imigracije na tržište rada. Primjerice u planu je osnivanje tzv. "partnerstva za talente" s Egiptom, Tunisom i Marokom. Bliska suradnja vlasti, tvrtki, i centara za prekvalifikaciju trebala bi olakšati popunu manjaka u Europi, tvrde iz Komisije. No, sudeći po evaluacijama sličnih pilot projekata, takve ideje zahtijevaju visok stupanj koordinacije, i teško ih je učiniti masovnijima.

Jedno rješenje koje bi možda moglo upaliti u većim razmjerima je tzv. europski bazen za talente (EU Talent Pool), kojeg Europska komisija želi uvesti ove godine. Radi se o online platformi na kojoj stranci iz trećih zemalja koji žele doći u EU mogu postaviti svoj životopis i svoje vještine predstaviti europskim poslodavcima, državnim zavodima za zapošljavanje i privatnim agencijama.

U listopadu 2022. Europska komisija pokrenula je pilot verziju projekta, namijenjenu Ukrajincima koji odlaze iz te zemlje zbog ratnih razaranja. Iako se zasad samo nekoliko zemalja EU uključilo u projekt, na platformi se trenutno nalazi više od 4.000 poslodavaca.

Kako kaže Cerutti iz organizacije BusinessEurope, radi se o ideji koja obećava, jer omogućuje poslodavcima izravan pristup do potencijalnih zaposlenika.

Priznavanje kvalifikacija

Međutim, čak i ako poslodavci imaju pristup potencijalno zainteresianim kandidatima, još uvijek je često puta teško procijeniti kakve vještine oni doista imaju. Stoga iz Komisije dolazi nova inicijativa, koja bi trebala olakšati priznavanje kvalifikacija iz trećih zemalja. A smatra se da se radi o problemu koji sprečava Europu da iskoristi potencijal tržišta radne snage koji je već ovdje.

"Jedan od načina da se popravi manjak radnika s potrebnim vještinama jest da se pojednostave procedure za priznavanje kvalifikacija, što bi omogućilo da se na tržištu rada iskoriste migranti i izbjeglice koji već žive u EU," rekla je u razgovoru za Euractiv Sinem Yilmaz, analitičarka iz briselskog think tanka Migration Policy Group, za Euractiv.

"Mnogo migranata ima previsoke kvalifikacije za posao kojeg obavljaju, a istovremeno se europski poslodavci muče s nalaženjem ljudi s vještinama koje su im potrebne."

No, jednostavnije priznavanja kvalifikacija izdanih u trećim zemljama neće ići glatko. Čak i unutar same EU postoje problemi s međusobnim priznavanjem kvalifikacija, što postaje barijera za kretanje radnika, primjerice u slučaju školskih učitelja.

A tu je i još jedan problem - da bi europska ekonomija mogla imati koristi od vještina i radne snage državljana trećih zemalja, oni bi trebali imati želju da žive u EU.

"Uske mjere koje se isključivo fokusiraju na privlačenje radnika s potrebnim vještinama iz zemalja izvan EU - kako bi se time nadomjestili manjci na tržištu - neće biti uspješne ako države članice ne osiguraju i da su takvi radnici ovdje dobrodošli," upozorava Yilmaz.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Skills through immigration: What is the EU doing?)