U Hrvatskoj se lani odmaralo 19,5 milijuna turista, od kojih je gotovo 17 milijuna bilo stranih, pokazuju novi podaci

To je 9,7 posto turističkih dolazaka više nego u 2022. godini, te 2,6 posto više noćenja.

U nekim segmentima premašili rekordnu 2019.

Po broju turističkih noćenja, Hrvatska je lani premašila i dosad rekordnu 2019. godinu, i to za 1,2 posto.

No, prema broju dolazaka turista i dalje je ispod nje, iako neznatno, samo za 0,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U Hrvatskoj se lani odmaralo 17 milijuna stranih turista

U strukturi gostiju, najviše je, naravno, stranih turista. Njih se u prošloj godini u Hrvatskoj odmaralo gotovo 16,9 milijuna, što je 10 posto više nego u 2022. Ostvarili su oko 84,3 milijuna noćenja ili 2,4 posto više nego godinu ranije.

No, Hrvatska ima i jaku komponentu domaćeg turizma. I broj domaćih turista koji su za odmor odabrali Hrvatsku lani je porastao u odnosu na 2022. godinu, i to za 7,6 posto, pa ih je u 2023. bilo ukupno nešto više od 2,6 milijuna.

Porastao je i broj noćenja domaćih turista, i to za 4,7 posto. Domaći su turisti u Hrvatskoj lani ostvarili ukupno nešto preko 8,1 milijuna noćenja.

Prosječan strani turist u Hrvatskoj ostvario 5 noćenja

Službena statistika pokazuje i da je prosječan turist u Hrvatskoj lani ostvario 4,7 noćenja.

Stranci su pritom ostajali duže od domaćih turista te su u prosjeku ostvarili pet noćenja po dolasku, dok su domaći turisti, statistički gledano, odsjedali u prosjeku po 3,1 noćenje.

Najviše turista iz Njemačke, Austrije i Slovenije

Dostupni podaci DZS-a pokazuju da smo i lani najviše privukli njemačke turiste. Njih je, naime, bilo nešto više od 3,2 milijuna, a ostvarili su preko 22,3 milijuna noćenja.

Ipak, u odnosu na 2022. godinu, kod njemačkih je turista zabilježen pad i u broju dolazaka, za 2,3 posto, i u broju noćenja, za 5,2 posto, pokazuju podaci DZS-a. To se može objasniti stagnacijom njemačkoga gospodarstva, ali i inflacijom, koja je posebno do izražaja došla u segmentu turizma i ugostiteljstva.

Na drugom i trećem mjestu su turisti iz Austrije i Slovenije. Iz svake od tih zemalja lani smo ugostili više od po 1,5 milijuna turista. Austrijanci su u 2023. u Hrvatskoj ostvarili nešto više od 7,6 milijuna noćenja, a Slovenci gotovo 7,7 milijuna.

I turista i njihovih noćenja iz Austrije i Slovenije lani je bilo više nego u 2022. godini. U slučaju Austrije, riječ je o godišnjem porastu broja dolazaka za 4,6 posto, a noćenja za 2,7 posto. U slučaju Slovenije, broj dolazaka turista iz te zemlje lani je bio veći za 6,4 posto, a noćenja za 2,9 posto.

Velik broj turista iz Poljske, više nego iz Italije

Na četvrtom mjestu po dolascima i noćenjima turista u Hrvatskoj lani je bila Poljska. Iz te nam je zemlje, naime, došlo preko milijun turista, a poljski su turisti u Hrvatskoj ostvarili nešto manje od 6,4 milijuna noćenja. Broj poljskih turista lani je porastao za 3,7 posto, a broj njihovih noćenja za 0,4 posto.

Nešto manje od milijun turista u Hrvatsku je lani došlo iz Italije, što je 4,9 posto više nego u 2022. Talijanski su turisti u Hrvatskoj u 2023. ostvarili preko 3,9 milijuna noćenja ili 0,9 posto više nego godinu ranije.

Šesto mjesto po broju dolazaka u 2023. zauzeli su turisti iz Češke. Čeških je turista lani bilo oko 0,8 milijuna, što je za 6,5 posto manje nego u 2022. Ostvarili su više od pet milijuna noćenja, što je za devet posto manje nego u 2022.

Ipak, broj noćenja čeških turista i u 2023. je bio veći od broja noćenja, primjerice, talijanskih turista.

Povratak Britanaca na Jadran

Sedmo mjesto po broju dolazaka lani su zauzeli turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva. U Hrvatskoj se lani odmaralo nešto više od 0,7 milijuna britanskih turista, što je za 4,9 posto više nego u 2022.

Britanski su turisti u Hrvatskoj u 2023. ostvarili gotovo 3,5 milijuna noćenja, što je 1,9 posto više nego godinu ranije.

Velik rast broja dolazaka i noćenja turista iz Mađarske

Na osmom mjestu po broju dolazaka u 2023. bili su turisti iz Mađarske.

Iz te je susjedne nam zemlje, naime, u Hrvatsku lani došlo oko 0,7 milijuna turista, što je 21,7 posto više nego u 2022. Mađarski su turisti u Hrvatskoj lani ostvarili oko 3,3 milijuna noćenja, što je 18,4 posto više nego godinu ranije.

Značajan udio nizozemskih turista

Deveto mjesto po broju dolazaka drže turisti iz Nizozemske, kojih se lani u Hrvatsko odmaralo više od pola milijuna, što je za 1,3 posto više nego godinu ranije. Nizozemski su turisti u Hrvatskoj lani ostvarili nešto iznad tri milijuna noćenja, što je za 4,1 posto manje nego u 2022.

Deseto mjesto drže turisti iz Slovačke. Slovačkih je turista, naime, lani u Hrvatskoj bilo nešto manje od pola milijuna, što je za 1,9 posto više nego u 2022. Ostvarili su preko tri milijuna noćenja ili 1,3 posto manje nego godinu ranije, pokazuju podaci DZS-a.

Lavina poskupljenja u Hrvatskoj 'otjerala' turiste iz BiH i Srbije

U Hrvatskoj je lani u odnosu na prethodne godine bio primjetan pad broja turista iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Te dvije zemlje, naime, lani se nisu svrstale među top 10 zemalja čiji su se turisti najviše odmarali u Hrvatskoj.

Stručnjaci to objašnjavaju znatnim poskupljenjem turističkih usluga u Hrvatskoj u prošloj godini. To je posljedica kako inflacije, tako i uvođenja eura, odnosno učinka zaokruživanja cijena.

"Očito je da je Hrvatska postala preskupa za turiste iz zemalja Zapadnog Balkana pa se smanjio i njihov udio u ukupnom turističkom prometu“, ocjenjuje za Euractiv stručnjakinja za turizam i bivša dugogodišnja ravnateljica zagrebačkog Instituta za turizam Sanda Čorak.

Velik rast broja noćenja turista iz Azije 

S druge strane, Hrvatska je i prošle godine nastavila privlačiti turiste iz azijskih zemalja, posebno iz Kine i Južne Koreje.

Turisti iz azijskih država lani su u Hrvatskoj ostvarili 1,1 milijun noćenja, što predstavlja porast od 81,2 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Najviše turista u Istri

Gledano po regijama, najviše je turista i lani privukla Istarska županija, koja je privukla više od 4,8 milijuna turista. U Istri je lani ostvareno preko 28 milijuna noćenja.

Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj se u 2023. odmaralo oko 3,6 milijuna turista koji su u njoj ostvarili 17,8 milijuna noćenja.

Treće mjesto turističke top ljestvice u 2023. drži Primorsko-goranska županija. Na Kvarneru se lani odmaralo nešto manje od 3,1 milijuna turista, a oni su ostvarili 15,6 milijuna noćenja.

Velike turističke promete ostvarile su i ostale županije duž obale.

Snažan turistički iskorak Zagreba

Na kontinentu najbolje je prošao Grad Zagreb.

Metropola je, naime, lani zabilježila 1,3 milijuna turističkih dolazaka, a turisti su u njoj, prema podacima DZS-a, ostvarili nešto više od 2,5 milijuna noćenja.

Šampioni hrvatskog turizma (i) u 2023. Rovinj, Dubrovnik i Poreč 

Inače, grad s najvećim brojem noćenja turista lani je bio Rovinj, u kojem su ostvareno 4,1 milijuna noćenja.

Slijedi Dubrovnik, u kojem su turisti ostvarili 3,8 milijuna noćenja. Na trećem je mjestu Poreč, s 3,2 milijuna noćenja turista.

Rovinj, Dubrovnik i Poreč ujedno su i destinacije koje su najviše birali strani turisti. Domaći su, pak, najviše putovali u Zagreb te u Crikvenicu i Zadar, pokazuju podaci DZS-a.

Prihodi od turizma u prvih 9 mjeseci 2023. skoro 13 milijardi eura

Financijski podaci za cijelu prošlu godinu još nisu dostupni. Ipak, dostupni su podaci za prva tri tromjesečja 2023. koje objavljuje Hrvatska narodna banka (HNB) i oni pokazuju da su financijski rezultati hrvatskog turizma u tom razdoblju bili znatno bolji od onih u istom razdoblju 2022. godine.

Preciznije, ukupan je prihod od stranih turista u prvih devet mjeseci prošle godine iznosio nešto manje od 13 milijardi eura. U istom razdoblju 2022. godine, prihodi od stranih turista iznosili su oko 11,6 milijardi eura, što znači da je u prva tri kvartala 2023. od turista “ubrano“ preko 1,3 milijarde eura više.

Na razini cijele 2022. godine, ukupan prihod od stranih turista iznosio je 13,1 milijardi eura, pokazuju podaci HNB-a. To znači da će financijski rezultati na razini cijele 2023. bez sumnje biti bolji nego u 2022., kažu stručnjaci.

"U 2023. svakako možemo govoriti o dobrom turističkom rezultatu, iako je on dobrim dijelom posljedica rasta cijena“, ističe Čorak.

'Hrvatska turistima ne nudi dovoljno zabave'

Dodaje kako je Hrvatska posljednjih godina i desetljeća puno uložila u podizanje kvalitete smještaja i marketinške aktivnosti, ali i jačanje izvanpansionske ponude. Rezultat svega toga je i rast prosječne potrošnje po turistu koja je sada znatno iznad 100 eura po danu.

"Gastronomska ponuda sve je bolja, a turisti sve više posjećuju i muzeje i galerije u Hrvatskoj. No, u segmentu zabave i dalje kaskamo za drugim destinacijama koje su nam konkurenti na turističkom tržištu“, upozorava naša sugovornica.

Prometni kolaps tijekom ljeta postao ogroman problem

Ipak, kao kritičnu točku hrvatskog turizma navodi velike prometne gužve tijekom ljetnih mjeseci, posebno u i oko obalnih turističkih destinacija.

Problem je i nedostatak parkirnog prostora.

Podbacili u razvoju zimskoga turizma

Zaključuje i da je Hrvatska podbacila u razvoju zimskoga turizma, iako za njegov razvoj ima dobre uvjete. Upravo bi zimski turizam, napominje Čorak, mogao postati okosnica razvitka, ali i demografske obnove, Gorskoga kotara i Like, planinskih regija koje imaju odlične uvjete za njegov razvitak.

Ovako, glavna skijališta u Hrvatskoj ostaju Sljeme i Platak, koja su, u biti, gradska skijališta Zagreba i Rijeke, dok domaći ljubitelji zimskih sportova uglavnom odlaze na skijanje u druge zemlje - BiH, Sloveniju, Italiju, Austriju i Francusku.

"Hrvatskoj nedostaje zaokružena ponuda u zimskom turizmu, a upravo bi ona mogla potaknuti razvitak cijelih područja“, zaključuje Čorak.