U ekološkoj udruzi Biom ističu kako se zabrana korištenja olovne sačme u močvarnim i okolnim područjima odnosi na cijelu EU, kao i na Island, Lihtenštajn i Norvešku.

Naime, 15. veljače na snagu stupa Uredba o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), i to nakon što je isteklo dvogodišnje prijelazno razdoblje.

U Hrvatskoj i dosad bilo zabranjeno korištenje olovne sačme, ali nije se poštivalo

U Hrvatskoj je, dodaju, korištenje olovne sačme zabranjeno već 10 godina, ali zabrana se nije poštivala, a nisu bile propisane ni kazne. Sada se to, međutim, mijenja.

U Biomu ističu kako će se kažnjavati ispaljivanje sačme koja sadržava olovo u koncentraciji od jedan ili više posto masenog udjela, zatim nošenje takve sačme tijekom pucanja u močvarnom području ili namjera pucanja.

"Korištenje i posjedovanje olovne sačme u močvarnim staništima strogo će se kažnjavati", ističu u Biomu. 

Velike novčane kazne

Dodaju kako je za lovoovlaštenike predviđena kazna od 6636,14 do 13.272,28 eura, dok je za odgovornu osobu kod lovoovlaštenika, a to su najčešće predsjednici lovačkih društava, predviđena kazna od 1327,22 do 1990,84 eura.

Nadzor će, napominju u Biomu, obavljati sanitarna inspekcija Državnog inspektorata.

Olovna sačma opasna i za ljudsko zdravlje

"Uporaba olova u lovstvu sveobuhvatni je znanstveni problem koji negativno utječe i na prirodu i na ljudsko zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje olovo kao jednu od najopasnijih tvari u općoj uporabi, s opasnim pesticidima, azbestom, smogom ili živom. Procjenjuje se da se močvare u Europi godišnje zagađuju s 4000 do 5000 tona olovne sačme. Olovna sačma posebno je problematična za ptice močvarice koje gutaju zrna sačme (olovne kuglice), brkajući ih s kamenčićima", objašnjavaju u Biomu.

Zaključuju kako olovo iz sačme predstavlja i veliku opasnost za ljudsko zdravlje, odnosno za konzumente odstrijeljene divljači.