Privremene ljetne prognoze Europske komisije obuhvatile su šest najvećih gospodarstava u EU, među kojima bi u ovoj godini najslabije trebalo proći njemačko, a najbolje španjolsko
Europska komisija je u ponedjeljak smanjila procjene za gospodarstva u Europskoj uniji, koja nastavljaju rasti, ali sporije nego što se procjenjivalo, te očekuje nastavak usporavanja inflacije.
Komisija je u ponedjeljak objavile privremene ljetne ekonomske prognoze s podacima o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) i inflaciji u šest najvećih gospodarstava u EU, u europodručju i u EU u cjelini.
Podaci iz ostale 21 države članice uzeti su u obzir u zbirnim podacima za europodručje i EU27.
Rast BDP-a EU i eurozone u 2023. godini samo 0,8 posto
Osim što su objavljeni podaci samo za šest najvećih gospodarstava, umjesto za sve države članice, ove godine ljetne prognoze su objavljene u rujnu, umjesto u srpnju kao dosad. Šest najjačih gospodarstava u EU su Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Nizozemska i Poljska.
Komisija je smanjila procjenu rasta gospodarstva u EU27 za ovu godinu na 0,8 posto s jedan posto, koliko je predviđala u proljetnim ekonomskim prognozama. Za sljedeću godinu smanjila je procjenu rasta s 1,7 posto na 1,5 posto.
Što se tiče europodručja, očekuje se rast od 0,8 posto ove godine (u proljetnim prognozama bilo je jedan posto). Procjena rasta za sljedeću godinu u europodručju sada je 1,3 posto, umjesto ranijih 1,6 posto.
Inflacija u EU 6,3 posto, a u eurozoni 5,6 posto
Inflacija bi trebala nastaviti usporavati. Očekuje se da će harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) ove godine u EU iznositi 6,3 posto, u odnosu na 6,7 posto u proljetnim prognozama.
U europodručju procjenjuje se da će inflacija ove godine usporiti na 5,6 posto (u proljetnim prognozama bilo je 5,8 posto), a sljedeće godine pasti na 2,9 posto, dok je procjena u proljetnim prognozama bila 2,8 posto.
HIPC u prosjeku obuhvaća oko 700 vrsta dobara i usluga. Pokazatelj je prosječne potrošnje kućanstava u europodručju za košaricu proizvoda.
Inflacija usporava zbog pada cijena energije i smanjenja inflatornog pritiska cijena hrane i industrijskih dobara. Komisija očekuje da će cijene energije u ostatku godine nastaviti padati, ali sporijim ritmom.
Očekuje se lagani rast cijena energije u 2024.
Očekuje se lagani rast cijena energije sljedeće godine zbog rast cijene nafte. Rast cijena usluga tvrdokorniji je nego što se ranije očekivalo, ali trebao bi početi usporavati pod utjecajem zaoštravanja monetarne politike i slabljenja poticaja nakon pandemije koronavirusa.
Cijene hrane i neenergetskih industrijskih proizvoda nastavit će pridonositi usporavanju inflacije, kao i niži ulazni troškovi i normalizacija opskrbnih lanaca.
Njemačko gospodarstvo ove godine u recesiji, ostale velike ekonomije imat će rast
Komisija procjenjuje da će najjače gospodarstvo u EU-u, njemačko, ove godine imati pad BDP-a od 0,4 posto, a u sljedećoj se očekuje rast od 1,1 posto.
Ostalih pet gospodarstava trebalo bi porasti. Najviše procjene ima Španjolska, čiji bi BDP ove godine trebao rasti 2,2 posto, a sljedeće 1,9 posto.
Francusko gospodarstvo trebalo bi rasti jedan posto ove godina, a sljedeće 1,2 posto, talijansko 0,9 posto ove i 0,8 posto sljedeće godine, nizozemsko 0,5 i jedan posto te poljsko 0,8 ove i 1,4 posto sljedeće godine.
'Prigušena gospodarska aktivnost u EU'
“Zadnji podaci pokazuju da je gospodarska aktivnost u EU bila prigušena u prvoj polovici 2023., nakon strašnih šokova koje je pretrpjela EU. Slabost domaće potražnje, osobito potrošnje, pokazuje da su potrošačke cijene većine dobara i usluga visoke i još uvijek rastu te uzimaju veći danak nego što se očekivalo u proljetnim prognozama”, ocjenjuje Komisija.
Tržište rada i dalje je iznimno snažno, bilježe se rekordno niske stope nezaposlenosti, rast zaposlenosti i povećanje plaća. Oštri pad kredita banaka poduzećima pokazuje da zaoštravanje monetarne politike utječe na gospodarstvo.
Anketni pokazatelji sada ukazuju na usporavanje gospodarske aktivnosti tijekom ovoga ljeta i sljedećih nekoliko mjeseci, s kontinuiranom slabošću u industriji i slabljenjem zamaha u području usluga, unatoč snažnoj turističkoj sezoni u mnogim dijelovima Europe, navodi Komisija.