Prve procjene DZS-a pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj u lipnju bila manja nego u svibnju, a preliminarni podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska izbila u sam vrh po inflaciji u lipnju u eurozoni
Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 7,7 posto, pokazuju prve procjene državne statistike.
To je nešto manja stopa inflacije nego u svibnju, kada je iznosila 7,9 posto na godišnjoj razini, čime se nastavlja trend usporavanja rasta cijena, iako je sama dinamika poskupljenja i dalje velika i zabrinjavajuća.
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa svibnjem, stopa inflacije u lipnju iznosila je 0,9 posto, pokazuju preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljeni u petak.
Veću inflaciju od Hrvatske u eurozoni imaju samo Slovačka i Estonija
Prema prvim podacima Eurostata, koji koristi nešto drukčiju metodologiju za izračun inflacije, stopa inflacije u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 8,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
To je ista godišnja stopa inflacije kao u svibnju, što znači da se inflacijski trendovi u lipnju nisu mijenjali, proizlazi iz podataka eurostatističara.
Uz to, lipanjska stopa inflacije u Hrvatskoj treća je po veličini u eurozoni.
Naime, veću godišnju stopu rasta maloprodajnih cijena od Hrvatske u u zoni eura u lipnju su imale jedino Slovačka, 11,3 posto, i Estonija, devet posto.
Litva i Latvija, kao i Austrija, koje su još u svibnju imale veću inflaciju od Hrvatske, u lipnju su zabilježile sporiju dinamiku rasta cijena od nas.
Najmanja inflacija u Luksemburgu
S druge strane, najmanju godišnju stopu inflacije među 20 članica eurozone i u lipnju je imao Luksemburg, samo jedan posto.
Na razini eurozone u cjelini, godišnja stopa inflacije u lipnju je iznosila 5,5 posto, procjenjuju eurostatističari. U svibnju je stopa inflacije u zoni eura iznosila 6,1 posto.
U Hrvatskoj u lipnju najveća mjesečna inflacija u eurozoni
Podaci Eurostata pokazuju i da je Hrvatska u lipnju imala najveću mjesečnu stopu inflacije među članicama europodručja, 1,6 posto.
"Prema podacima Eurostata, skromnija dinamika usporavanja godišnje inflacije gurnula je Hrvatsku prema gornjem dijelu ljestvice zemalja europodručja prema visini godišnje inflacije u lipnju 2023. godine", ocjenjuju analitičari Raiffeisena u komentaru od petka.
Rast cijena u Sloveniji značajno usporio
Vrijedi spomenuti i da je susjedna Slovenija u lipnju imala zamjetno slabiju inflaciju od Hrvatske, iako je još u svibnju po dinamici rasta maloprodajnih cijena stajala uz bok Hrvatskoj.
Podaci Eurostata pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Sloveniji u lipnju iznosila 6,6 posto, dok su cijene na malo u našem zapadnom susjedu na mjesečnoj razini porasle 0,9 posto.
Divljanje cijena hrane ostaje glavni generator inflacije
Kao i prethodnih mjeseci, i u lipnju su glavni generator rasta cijena i u Hrvatskoj i u eurozoni bile cijene hrane.
Tako su cijene hrane, pića i duhana u Hrvatskoj u lipnju bile 13,6 posto veće nego u lipnju prošle godine, dok su na mjesečnoj razini porasle 1,4 posto, pokazuju podaci DZS-a.
U eurozoni u cjelini cijene hrane, pića i duhana u lipnju su porasle 11,7 posto na godišnjoj i 0,4 posto na mjesečnoj razini, pokazuju podaci Eurostata.
Analitičari u 2023. očekuju inflaciju u Hrvatskoj od 7 posto
Makroekonomisti Raiffeisena ističu kako u ovoj godini i dalje očekuju prosječnu inflaciju od sedam posto, ali upozoravaju da je ta prognoza podložna uzlaznim rizicima.
"I u mjesecima pred nama očekujemo nastavak silaznog trenda inflatornih pritisaka, iako neizvjesnost u pogledu same dinamike ostaje prisutna. Naše pretpostavke temelje se na optimističnim očekivanjima o ovogodišnjim turističkim rezultatima koji će i dalje podržavati raspoloživi dohodak kućanstava. Osim toga, snažno tržište rada i rast plaća, čak i realno, smanjuju negativne učinke još uvijek relativno jake inflacije", zaključuju analitičari Raiffeisena.