Najveću inflaciju u EU u posljednjem je mjesecu prošle godine imala Mađarska, čak 25 posto, a u eurozoni Latvija, 20,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Cijene na malo u Hrvatskoj u prosincu su rasle po stopi od 12,7 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine, pokazuju podaci koje su objavili eurostatističari.
Radi se o nešto sporijoj dinamici rasta maloprodajnih cijena nego u studenom, kada je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, iznosila 13 posto.
Hrvatska na inflacijskoj ljestvici EU između Italije i Rumunjske
Hrvatska se tako po dinamici rasta cijena u prosincu na EU ljestvici smjestila između Italije, u kojoj je godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila 12,3 posto, i Rumunjske, u kojoj su cijene na malo u posljednjem lanjskom mjesecu u prosjeku porasle 14,1 posto na godišnjoj razini.
Ipak, valja voditi računa o tome da je prosinac bio posljednji mjesec u kojem smo koristili kunu, s obzirom na to da smo 1. siječnja ove godine uveli euro, a što su mnogi trgovci iskoristili za povećanje cijena. Stoga je veliko pitanje koliko će iznositi inflacija u Hrvatskoj u siječnju.
Slabljenje inflacijskih pritisaka u prosincu
Jenjavanje inflacijskih pritisaka u prosincu prošle godine zabilježila je i EU u cjelini, kao i eurozona, koja se u statistikama Eurostata u prosincu posljednji put pojavila kao monetarna unija 19 zemalja. Od siječnja ove godine, naime, podaci za eurozonu obuhvaćat će i Hrvatsku, a sam blok imat će 20 članica.
Stopa inflacije na godišnjoj razini u EU u prosincu je iznosila 10,4 posto, što je manje nego u studenom kada je rast cijena dosegao 11,1 posto. Još bolji inflacijski rezultat imala je eurozona u kojoj je inflacija u posljednjem lanjskom mjesecu pala na razinu ispod 10 posto te je iznosila 9,2 posto. Još u studenom stopa inflacije u eurozoni iznosila je 10,1 posto na godišnjoj razini.
Glavni inflacijski okidači divljanje cijena hrane i energenata
Kao i ranijih mjeseci, glavni inflacijski okidači i u prosincu je bilo divljanje cijena hrane i pića te energenata. No, dok se doprinos poskupljenja energenata ukupnom rastu cijena u EU i eurozoni smanjuje, značaj hrane i pića za ukupnu inflacijsku sliku sve je veći, što ukazuje na brzi rast cijena tih temeljnih roba.
Gledano po članicama EU, najveću godišnju stopu inflacije u prosincu imala je Mađarska, čak 25 posto. U eurozoni je, pak, prvo mjesto po dinamici rasta cijena držala Latvija s godišnjom stopom inflacije od 20,7 posto.
Estonija sedam mjeseci imala inflaciju iznad 20 posto
Među članicama EU i eurozone s inflacijom od 20 i više posto u prosincu je bila jedino Litva. Podaci eurostatističara pokazuju da je ta baltička država u posljednjem lanjskom mjesecu imala godišnju stopu inflacije od 20 posto, što je ipak manje nego mjesec ranije, kada je inflacija u Litvi iznosila 21,4 posto.
Treća baltička država, Estonija, u prosincu je konačno uspjela smanjiti inflaciju na razinu ispod 20 posto. Naime, podaci Eurostata pokazuju da je prosječna stopa rasta cijena na malo u toj državi u prosincu iznosila 17,5 posto. Inače, Estonija je sedam mjeseci za redom, od svibnja do studenoga, iz mjeseca u mjesec bilježila rast cijena po godišnjim stopama iznad 20 posto.
Najsporiji rast cijena u Španjolskoj
S druge strane, najmanju inflaciju u EU i eurozoni u prosincu je imala Španjolska, "samo" 5,5 posto na godišnjoj razini.
Među članicama s razmjerno niskom inflacijom u odnosu na prosjek EU i eurozone je i Francuska, u kojoj su cijene u prosincu rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,7 posto. To je manje nego mjesec ranije, kada je stopa inflacije iznosila 7,1 posto.
Značajno usporavanje inflacijskih pritisaka u prosincu je zabilježila i Njemačka. U najvećem je gospodarstvu EU i eurozone stopa inflacije u prosincu iznosila 9,6 posto na godišnjoj razini, dok je još u studenom bila dvoznamenkasta i iznosila je 11,3 posto.
