Pandemijski poremećaji na tržištima utjecali na potrošnju kućanstava, dok je povećanje ulaznih cijena smanjilo je industrijsku proizvodnju, ocijenila je Europska komisija u izvješću za Hrvatsku

Komisija je u okviru proljetnog paketa Europskog semestra dala smjernice državama članicama za izgradnju snažnog gospodarstva koje je spremno na budućnost i koje osigurava konkurentnost i dugoročni prosperitet za sve u izazovnom geopolitičkom okruženju.

To zahtijeva integrirani pristup u svim područjima politike: promicanje održivosti okoliša, produktivnosti, pravednosti i makroekonomske stabilnosti.

Ulazak u Schengen i euro zonu pozitivan za trgovinu i investicije

Europski semestar pruža okvir za koordinaciju politike u tu svrhu, ugrađujući provedbu Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF) i programe kohezijske politike. Ciklus europskog semestra također pruža ažurirana izvješća o napretku u postizanju ciljeva održivog razvoja u svim državama članicama.

U izvješću za Hrvatsku se navodi da se zemlja snažno oporavlja nakon što ju je teško pogodila pandemijska kriza. Napominje da su poremećaji na tržištima utjecali na potrošnju kućanstava, dok je povećanje ulaznih cijena smanjilo je industrijsku proizvodnju.

Stoga je BDP-a u trećem trojmjesječju pao za 0,5 posto u odnosu na prethodno, ali je u posljednjem tromjesječju prošle godine gospodarstvo ponovo raslo, ostvarivši rast od 6,2 posto na godišnjoj razini, bilježi Komisija.

“Hrvatski realni BDP bio je u zadnjem tromjesječju 2022. godine za 10,3 posto veći nego prije pandemije, pokazujući sve veću otpornost na ekonomske šokove zahvaljujući reformama i investicijama iz Plana za oporavak i otpornost”, navodi Komisija.

Dodaje da ulazak Hrvatske u područje Schengena i eura 1. siječnja ove godine predstavlja pozitivan razvoj za trgovinu i investicije.

Rekordna stopa zaposlenosti

Robni izvoz je snažno rastao i brzo se oporavio nakon pandemije. Lani je realno porastao za 49 posto u odnosu na 2019. Hrvatski izvoznici nastavljaju povećavati svoj tržišni udio u konkurentnim međunarodnim tržištima, stoji u izvješću.

Naglašavajau da tržište radne snage pokazuje otpornost, a stopa zaposlenosti dosegnula je prošle godine 69,7 posto, što je najveća stopa dosad zabilježena, ali je još uvijek niža za pet posto od prosjeka EU-a. U odnosu na 2012., stopa zaposlenosti povećala se za 11,6 posto.

Uz povećanje ekonomskih aktivnosti poboljšale su se i javne financije. Prošle godine je zabilježen proračunski suficit od 0,4 posto nakon deficita od 2,5 posto 2021. godine.

Komisija također upozorava da na potencijalni rast negativno utječe smanjenje stanovništva i nizak rast produktivnosti.

Broj stanovnika smanjio se ispod četiri milijuna po prvi put od 1960. godine, pokazao je popis iz 2021. godine. Gubitkom stanovništva naročito je pogođen istok zemlje.

Povećanja duga kućanstava i cijena stanova

Glavni faktor u smanjenju stanovništva bio je odljev velikog broja ljudi u prošlom desetljeću, koje je bilo i prvo desetljeća članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Komisija ocjenjuje da se taj trend usporava, zahvaljujući sve većoj imigraciji i usporavanju emigracije.

Mršavi rast produktivnosti u Hrvatskoj povezan je s ispodprosječnim kapacitetima u području zdravlja, obrazovanja i rada, upozoravaju u Bruxellesu.

Komisija navodi da je Hrvatska suočena s povećanjem duga kućanstava i cijenama stanova.

Dug kućanstava povećao se s 34 posto BDP-a u 2021. na 42 posto u 2022. godini. U odnosu na razdoblje prije pandemije, cijene stanova prošle godine bile su veće za 36,2 posto, dok su realni prihodi pali, što je dodatno smanjilo mogućnost kupovine stana.

Osim toga, nedostatak poreza na imovinu i niske stope poreza na dohodak od kratkoročnog iznajmljivanja povećale su povrat investicija u stanove, što pridonosi rastu cijena i manjem broju stanova za kućanstva.

“Taj je problem naročito izražen u priobalnim područjima i nerazmjerno pogađa kućanstva s niskim prihodima i mlade obitelji. Sveobuhvatni politički odgovor mogao bi smanjiti pritisak na cijena stanova”, ističe Komisija.

NPOO dobro napreduje

Također ocjenjuju da provedba Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) dobro napreduje, što bi trebalo pomoći pri rješavanju ključnih izazova, koji se tiču ubrzanja zelene i digitalne tranzicije, jačanja ekonomske i socijalne otpornosti i efikasnije javne uprave.

Hrvatski NPOO predviđa 76 reformi i investicija za što je namijenjeno 5,51 milijarda eura iz europskog fonda za oporavak od posljedica pandemije.

Sve dosad planirane mjere su provedene slijedom čega je Komisija platila 1,4 milijarde eura, što je 22 posto ukupnog iznosa namijenjenog Hrvatskoj. Hrvatska je dosad podnijela dva zahtjeva za isplatu nakon što je ispunila 59 ključnih etapa i ciljeva.

Iduće godine se očekuje sporiji rast zaposlenosti u EU-u

EK također naglašava da Europsko gospodarstvo i dalje pokazuje otpornost u izazovnom globalnom kontekstu.

Niže cijene energije, smanjenje ograničenja opskrbe i snažno tržište rada podržali su umjeren rast u prvom tromjesečju 2023., odagnavši strahove od recesije. U isto vrijeme, dok se inflacija i dalje smanjuje, temeljna inflacija je ojačala, što je dovelo do daljnjeg pooštravanja financijskih uvjeta.

Proljetna ekonomska prognoza za 2023. godinu predviđa da će gospodarstvo EU-a porasti za jedan posto i 1,7 posto iduće godine. Predviđaju ovogodišnju inflacija EU-u od 6,7 posto te 3,1 posto 2024. godine.

Također očekuju rast zaposlenosti od 0,5 posto ove godine, prije nego što padne na 0,4 posto 2024. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti ostati malo iznad šest posto.