Osim članstva u Europskoj uniji, na privlačnost Hrvatske kao ulagačke destinacije utječe ovogodišnji ulazak u Schengen i eurozonu, pokazalo je istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

U očima (potencijalnih) stranih ulagača, mahom njemačkih, ove godine bolje od Hrvatske kotiraju samo Slovenija, zatim Poljska, Češka i Estonija.

Srbija i BiH znatno manje privlačne njemačkim ulagačima od Hrvatske

Ostale zemlje srednje i istočne Europe slabije su rangirane od Hrvatske. Slovačka je, primjerice, na 6., Latvija na 7., a Litva na 8. mjestu. Srbija je zauzela 12. mjesto, Bosna i Hercegovina 14., a Kosovo posljednje, 16. mjesto, pokazuju rezultati istraživanja predstavljenog u utorak.

Osim članstva u Europskoj uniji, među glavnim razlozima zbog kojih je Hrvatska postala tako privlačna stranim ulagačima su ovogodišnji ulazak u Schengen i eurozonu. Očito, ukidanje granica prema ostalim državama Schengenlanda, kao i uvođenje valute koja dominira u većem dijelu ostatka Europe, magnet je za (potencijalne) njemačke ulagače.

Uz to, ulagači u pluseve Hrvatskoj ubrajaju njenu kvalificiranu radnu snagu, zatim dobro visoko školstvo, posebno u segmentu IT-ja, strojarstva i financija, pa urednu naplatu potraživanja i dobru infrastrukturu.

Četiri petine ulagača ponovno bi ulagalo u Hrvatsku

Kada se sve zbroji i oduzme, Hrvatska u očima anketiranih ulagača dobiva prosječnu ocjenu 3,24, pokazuje istraživanje.

Čak 81 posto anketiranih tvrtki kaže da bi ponovno ulagalo u Hrvatsku.

"Njemačka poslovna zajednica u Hrvatskoj pozitivno je ocijenila poslovno okruženje u Hrvatskoj, unatoč ratu u Ukrajini, pandemiji i visokoj inflaciji", poručio je na predstavljanju rezultata ocjene poslovne klime u Hrvatskoj Marjan Vučak, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Žele odlučniju borbu protiv korupcije i kriminala

Ipak, njemački ulagači upozoravaju i na izazove s kojima su suočavaju.

U slučaju Hrvatske, željeli bi vidjeti jačanje borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i bolji i učinkovitiji rad državne uprave i državnih službi. Žale se i na veliko porezno opterećenje te na nedovoljnu transparentnost javnih nabavki.

I dalje upozoravaju na veliki nedostatak radne snage u Hrvatskoj. Problem su im i visoke cijene energenata i sirovina, kao i troškova rada.

Podijeljeni oko rada Plenkovićeve Vlade

Poslovna očekivanja njemačkih ulagača za ovu godinu nešto su pesimističnija nego u prošloj godini. Samo 23 posto ispitanika očekuje poboljšanje poslovne situacije u ovoj godini, pokazalo je istraživanje.

Ispitanici su podijeljeni kada je riječ o ocjeni rada Vlade. Naime, samo šest posto rad Vlade Andreja Plenkovića ocjenjuje dobrim, a 40 posto zadovoljavajućim, dok 38 posto Vladi daje lošu ocjenu, a 16 posto nema jasan stav, pokazuje gospodarsko istraživanje.

Istraživanje provedeno u 16 tranzicijskih zemalja

Gospodarsko je istraživanje provedeno u razdoblju od 13. veljače do 17. ožujka u 16 zemalja srednje i istočne Europe, a obuhvatilo je ukupno 1620 tvrtki. Istraživanje je u Hrvatskoj obuhvatilo 141 tvrtku.

Riječ je o 18. po redu gospodarskom istraživanju kojeg provodi Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora. Cilj istraživanja je dati ocjenu poslovne klime u Hrvatskoj i drugim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi.

Njemačka četvrti po veličini ulagač u hrvatsko gospodarstvo

Prema podacima Hrvatske narodne banke, njemačke su tvrtke u Hrvatsku od 1993. do kraja prošle godine ukupno uložile oko 4,3 milijarde eura. Njemačka se time svrstava na četvrto mjesto po ulaganjima u Hrvatskoj, budući da su ispred nje Nizozemska, Austrija i Luksemburg. 

Ukupna strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine iznose, prema podacima središnje banke, oko 42,6 milijardi eura.